Rječnik
- ali – ili
- ava – uzvik: joj!, jao!, avaj!
- bačkio (gen. bačkjela) – malj kojim se nabija kudjelja, mala batina
- bastah (sr. lat. bastasius) – nosač
- bisaci – bisage
- biti – ubijati
- Blaženica – Gospa, Bogorodica
- bnetački – mletački, venecijanski
- bokun (tal.) – zalogaj, komad
- boliti se – žaliti, biti žao
- božo – božić, mali bog; božo gorušti – Amor (s ognjenim strijelama)
- brašnenica – poputina, vrsta jela
- brašno – hrana, jelo
- brijeme – vrijeme
- brižan, brižna – jadan, jadna (često kao uzrečica, poštapalica)
- brižiti se (za kim) – brinuti se za koga
- brjeme – teret, breme
- bula (tal. bulla) – raskokani kukuruz, neko bjelilo za pudranje
- cklo – staklo
- cknjeti – kasniti
- ckvara (tal.) – mast od juhe
- cokula (tal.) – drvena papuča
- crjevja – cipela
- crjevjar – postolar; Među crjevjare – ulica u starom Dubrovniku u kojoj su bile postolarske radnje
- ctjeti (prez. ctim) – cvasti, cvjetati
- čes (gen. česti) – sudbina, udes
- čestit – sretan, blažen, slavan, bogat, svijetao
- četati – četkati
- čičak – uvojak kose poput čička
- čičati – namještati u gusto, npr. u kosu
- čijem – čim; dok
- činiti se – praviti se, pretvarati se
- čuveta (tal. civetta) – sova
- ć’ – ćeš
- ćaćko – otac, tata
- da – pored danas običnih značenja još i: a, ali, nego, već
- da’ – daj
- dalek – daleko
- darov – dar
- davati – podavati se kome (lasc.); prepuštati se
- daž – kiša
- despet (tal. mlet.) – prkos, inat; na despet – usprkos, za inat
- Dijana – starorimska božica lova
- dilo – djelo
- divica – djevojka
- djetić – mladić, sluga
- djevojčica – djevojka
- djevojka – sluškinja, godišnica (v.)
- dobiti (prez. dobudem) – svladati, pobijediti, dobiti
- dohitati – dohvatiti, dosezati
- dohranjevati, dohranjivati – čuvati za koga, dočekivati koga čim (usp. hraniti)
- domaća – žena, supruga
- domome – kući, doma
- dospovidjeti – dokraja ispričati
- dostojati – zavređivati, zaslužiti
- dreselje – žalost, tuga
- drugovja – drugi put
- dub – stablo, hrast
- duša – čovjek; dah, dušak; dušom mojom – duše mi, tako mi duše
- dušolica – duša od milja, dušica
- dvaesti – dvadeset
- džilj (tal. giglio) – ljiljan
- er – jer; da, kao da, budući da
- frustati, frustavati (tal.) – izbičevati
- funjestra (tal. finestra) – prozor
- g – k, ka
- garofalak – karanfilić, dem. od garofao
- godišnica – seoske djevojke koje su gradski gospari uzimali za sluškinje u gradu, najčešće na godinu dana, dok se ne bi udale (usp. godulja)
- godulja – augm. od godišnica (v.)
- gorušt – goruć, vruć
- gostarica (novogrč.) – dem. od gostara (vrč, sklenka, boca)
- govoriti od koga – ogovarati koga, prigovarati kome
- govjeti – ugađati, ugoditi
- graćcki – gradski
- grem, greš, gre… – v. gresti
- gresti (prez. gredem i grem) – ići
- grlo – vrat
- grub – ružan, zao, loš, nevaljao
- gruda – sir, gruda sira
- grudica – dem. od gruda (v.)
- gunj – vrsta haljine
- gustijerna (lat. cisterna) – gustirna, bunar
- guvernati (se) (tal. governare) – čuvati (se), vladati (se)
- gvozdjice – dem, od gvozdje, željezo; sredstvo za pravljenje kovrča
- har – zahvalnost, milost; dar, korist
- hitati – hvatati, loviti
- hitros – mudrost (jedna od Platonovih “vrlina”), razboritost
- hoć’ – hoćeš
- hotjeti – htjeti; hotjeti dobro komu – voljeti koga
- hrabar, hrâbro – junak; mladoženja, muž
- hraniti – čuvati; uzdržavati; hraniti
- hrlo – hito
- hud – zao
- hudoba – vrag
- igrati – igrati rukom (rukami) – dirati, pipati; tući
- iskati (prez. ištem) – tražiti, pitati; iskati od nekoga – propitivati se, pitati za koga
- istinom – doista, doduše
- istom – samo, tek
- iti – ići
- izdrijeti, izdriti (prez. izdrem) – silom ugrabiti; izderati
- izeti (prez. izmem) – uzeti; izeti se od – osloboditi se od, izmaknuti
- iziti (prez. izidem) – izaći, pojaviti se, popeti se; iziti iz pameti – pomahnitati
- jâd – otrov
- jak – kao
- jeda – eda, da, da li, zar
- jur – već
- kako – kao; kako
- kami – kamen
- kantati (tal. cantare) – pjevati
- kaogodi – kakogod, bilo kako, nekako
- kigodi – tkogod; netko, ponetko
- kip – tijelo, stas; lik, oblik; osoba
- kô – kako; koje
- kofan (tal. cofano) – kovčeg, drveni sanduk
- kolač – nagrada za dobru vijest
- kolende – dar koji se dobija na Božić ili za Novu godinu
- komarda (novogrč.) – dućan; mesarnica; klaonica
- koret (tal. coretto) – žensko odijelo, prsluk
- korunica – rozarij, molitva s krunicom ili kraliješom (brojenicom); govoriti korunicu – moliti prebirući kraliješ
- koža – život (u izrazu zla ti koža)
- kraliješ – brojanica, krunica za moljenje
- kravajac – dem. od kravaj, vrsta kolača
- kripos – vrlina, snaga, ljekovita moć (o travama); jedna od platonskih “vrlina”
- krs – krst, križ; krs učiniti – prekrižiti se, prekrstiti se
- ktjeti – htjeti
- kudi, kudije – kuda
- kuf – labud
- kundurica (tal. mlet.) – sluškinja koja poslužuje u različitim kućama, tj. nije stalno zaposlena u jednoj kući; blebetuša, lajavica
- Kupido – bog ljubavi, Eros, Amor
- kus – komad; zalogaj
- lakom – škrt (pored običnog značenja)
- larad (gen. larda, tal. lardo) – slanina
- lasan – lak
- lijer (grč.) – ljiljan
- lijes – šuma; drva
- lipos – ljepota
- lisičiti – varati, pretvarati se, ponašati se lukavo kao lisica
- litra – mjera za težinu; u Dubrovniku jedna oka iznosila je tri i pol litre ili oko 3680 g
- loćika (lat. lactuca) – vrsta salate
- ljepos – ljepota
- ljubav – Amor, bog ljubavi
- ljubi – ljuba, draga
- ljut – hrid, litica
- ma – ali
- mâ – moja
- maganja (tal. magagna) – ludov, tko nije pri pameti (kao psovka)
- maj – uzvik; usp. majde
- majde – zaista, baš
- malo – zamalo, umalo
- manenik – mahnitac
- martorijo (tal. martorio, martirio) – muka, mučeništvo
- martorižati (tal. martorizzare) – mučiti
- mas (ž. r, gen. masti) – boja za mašćenje
- mavasija – malvasija, vrsta vina
- mečiti – gnječiti, udarati
- meće – v. metati
- medovinica – dem. od medovina, od milja za djevojku
- menestrati (tal. minestrare) – služiti jelo na stol
- meritati (tal.) – zaslužiti
- metati (prez. mećem) – bacati; metati se na koga čime – bacati što na koga
- minuti – proći, mimoići
- mješte – mjesto, umjesto
- mledan – mršav
- mniti, mnjeti – misliti
- momica – djevojka (dem. od moma)
- morač – komorač (vrsta biljke)
- motovio (gen. motovjela) – sprava za motanje kudjelje
- moz (gen. mozga) – mozak, pamet
- mriljulj – ptica kos
- mucnuti – progutati, pojesti
- mučati – šutjeti
- načiniti – napraviti; popraviti; prirediti
- nadvor – vani, izvan kuće
- nahoditi – nalaziti
- najbrže – smjesta, odmah
- najliše – osobito, najviše
- napiti – nazdraviti
- naprijeda – unaprijed; dalje; naprijed
- naredba – red
- nauzdano – pouzdano
- navlaš – hotimice, namjerno
- nebog – ubog, jadan, siromašan
- nebogo – uzrečica: jadan ne bio
- neć’ – nećeš
- neg – nego
- nespanje – nesanica
- nezdrav – bolest
- nî – nije
- nut, nuta, nuti – nu, gle, vidi
- nje – njezin (njezina, njezino); njih
- njih – njihov (njihova, njihovo)
- obeseliti – obradovati
- obići – obuzeti, osvojiti, snaći, ogledati, razgledati (pored običnog značenja)
- objednom – zajedno, u jedan put, odjednom
- oblakomiti se – postati lakom, postati škrt
- obraz – krinka, maska
- obslužiti – izvršiti, ispuniti zapovijed
- odkle – otkad, otkako; odakle
- odpraviti – uputiti
- odsela – odsad
- odzgara, odzgora – odozgo
- oglušati (prez. oglušam) – ne mariti za što, oglušiti se
- ohajati – ostaviti
- ohoditi – ostaviti
- oholas – oholost
- ohšubra – papuča, cipela od pluta (prema šuvar, pluto)
- omrčiti – nagaraviti
- ondi – onamo
- oni – onaj
- oposlovnica – žena koja radi, marljiva žena
- opraviti – učiniti, obaviti, popraviti, naknaditi
- opuđati – očistiti od buha ili od ušiju
- orlak – orao, orlić
- oslas, oslasta – nalik na osla, tj. magarca
- oslica – magarica
- otiti (prez. otidem) – otići
- oto – eto
- otole – odakle, otud; otada
- ovdi – ovdje, ovamo
- ovi – ovaj
- ovjezijem – ovima
- ovo – evo
- ozreti se (prez. ozrem i ozrim) – obazreti se, osvrnuti se, pogledati
- paganio (gen. paganjela, tal. mlet. faganelo) – ptica konopljarka
- pak, paka – poslije, opet, zatim
- pametovati – pamtiti, držati u pameti
- pantufa (tal. pantofola) – papuča
- papagao (gen. papagala, tal.) – papiga
- pasti se (lat. pascere, tal. pascersi) – hraniti se, naslađivati se; vjetrom se pasti – zaluđivati se
- pazmati (tal. spasimare) – klonuti, malaksati
- peča – komad
- pečenica – udavača; pečenje
- pečiti – ugristi
- ped – pedalj
- pengati (lat. pingere) – slikati, bojiti, kititi
- pirnik – gost na piru
- pítati – tražiti, moliti
- pjesan – pjesma
- pjeti (prez. pojem) – pjevati; pjevati misu
- plah – plašljiv; brz, hitar
- plakijer, plakir – naslada, užitak, radost; Plakir – sin boga ljubavi (Kupida)
- Plako – dem. od Plakir (v.)
- pločica – stupica za ptice
- pobjed – poslije podne, po objedu
- podbiti – ščepati, uhvatiti, ugrabiti
- poguba – propast
- pokli – pošto, nakon što, jer, budući da, dok, kad
- polača (lat.) – dvor, kuća
- pomiliti (koga) – smilovati se (kome)
- pomučati – za čas umuknuti
- pose – napose, posebno
- potajati – sakriti
- povidati – pomusti, izmusti mlijeko
- poznati – spoznati, uvidjeti
- pozor – pogled
- pozreti (prez. pozrem i pozrim) – pogledati, ugledati
- praviti – govoriti, pripovijedati
- prc – uzvik od prdjeti, ide uz uzvik maj (maj prc)
- pribijati – pribijati u razboj – tkati
- pribiti (prez. pribudem) – koristiti
- prid – pred
- pridati, pridavati – predati, predavati; pridati se – predati se
- pridirati se – kilaviti se, trapiti se, mučiti se
- priđe – prije
- primetak – priložak vezivu, prišiven vez na vez
- pripasti se – prepasti se, prestrašiti se
- pripijevati (koga ili što) – pjevajući slaviti nekoga ili nešto
- priporučiti se – preporučiti se
- pristajati – pristajati kome k tuzi – rastuživati koga, povećavati kome muke
- pristaviti – staviti na vatru da se kuha
- priti (prez. pridem) – doći
- pritio – debeo; mastan; plodan, rodan, obilan
- prjesnačić – dem. od prijesnac, vrsta kolača
- proć – prema, protiv
- prolog – uvod u komediju; glumac koji ga govori
- prova (tal.) – kušnja
- puđati se – čistiti se od nametnika, buha i sl.
- pundurilja (lat.) – pastirsko jelo od ostataka rastopljena maslaca
- pur (tal. puro) – čist
- purgatorijo (lat.-tal.) – čistilište
- puštenica – raspuštenica; godišnica koja mijenja gospodara
- radati se – radovati se
- rasčinjati – uništiti, uništavati
- raskoša – uživanje, naslada
- raspirati (prez. raspiram i raspirem) – razdirati
- raspredanca – raspredanje, dug razgovor
- rasut – “(obično samo u ženskom rodu), kao neka uzrečica kojom ženska osoba sama za sebe kaže da je zaboravljiva, rastresena, jadna, bijedna, nepažljiva” (B. Klaić)
- razaprati – rasparati, rasporiti
- razboj – tkalački stan; pribijati u razboj – tkati
- razdrpiti – razdrijeti, razderati, raskomadati
- razgovor – utjeha, nada, spas; radost, slast; šala, zabava (pored drugih značenja)
- razgovorak – utjeha (dem. od razgovor, v.)
- razgovoriti – zabaviti, utješiti
- razlik – različit
- razlog – razbor, razumnost
- remeta (tal. eremita) – pustinjak, redovnik, isposnik
- respirati (tal. respirare) – odahnuti
- rigulet (tal. regoletto, rigoletto) – vrsta ženske kapice ili poculice; zvao se i kličak, nosile su ga dubrovačke vladike
- rijeti (prez. rečem) – reći
- rozica – ružica, dem. od ruža (tal. rosa)
- ručak – doručak
- ruka – igrati rukami – pipati; udarati
- rusa (lat.-tal.) – ruža
- rusat – ružični, ružin (npr. vodica rusata)
- salac (tal. sollazzo, provans. solatz) – zabava, naslada, užitak; u trubadurskoj lirici: ugodna razonoda
- sapinati – skopčavati, stezati
- scijeniti – cijeniti, poštovati; smatrati, držati
- senjao (tal. segnale) – znak
- sentati – istući
- shranjenje – spas
- sila – silovanje; činiti silu – silovati
- sion – silan, moćan
- sjemo – ovamo
- sjetan – tužan, nesretan, jadan, bijedan
- skitaša – skitnica
- skroveno – kriomice
- slatkosmjeh – koji je slatka smijeha, koji se slatko smije
- slavic – slavuj
- sloboditi – oslobađati, izbavljati, rješavati, spasiti
- smeća – smutnja, nered; svađa; nesreća
- smijejati se (od čega) – smijati se (komu)
- snaći – naći
- so – s, sa
- spijati (tal. spiare) – uhoditi
- spik – (možda) lavanda (tal. spico, spigo)
- spirit (lat.-tal.) – duh
- spjeniti – skinuti pjenu (u loncu kad se kuha juha)
- spomenovati se – sjećati se
- spovidjeti (prez. spovijem) – pripovjediti, opisati
- sprava – priprava, priprema
- spravan – spreman
- spraviti se – spremiti se
- srčan – bliz srcu, drag, mio; brižljiv, revan, vatren
- staglin – češljugar
- stan – pored danas uobičajenih značenja: rod, obitelj; boravište; služba (djevojke godišnice)
- staniti se – nastaniti se, smjestiti se
- starati se – starjeti
- stati – boraviti, prebivati, stanovati, biti
- staviti – dati se na što, uznastojati oko čega
- stril – strijela
- su – s, sa
- sužan – zasužnjen, zarobljen
- svita – tkanina, odjeća, sukno
- svrha – kraj, konac
- svudije – svuda
- škatulica (tal. scatola) – kutijica
- štogodi – nešto, štogod
- tač – tako
- tartara – vrsta slatkiša
- tegnuti – taknuti, dirnuti
- ter, tere – a, pak
- tisknuti – potisnuti, izgurati
- tja – ča, odavle, dalje
- tjeriti – progoniti
- tjezijeh – tih
- tobolac – kesa za novac; vrći se tobocem – baciti tobolac; odriješiti kesu, platiti
- toli – tako
- tolicijeh – tolikih
- tot – neka; tada, onda; dakle, jamačno
- tračić – dem. od trâk (v.)
- trâk – remik, vlačnik, uvlaka, gaćnik, vezica (o ženskoj odjeći ili obući)
- trator – tratinčica
- trijeba – potreba, nužda; trijeba je – potrebno je
- trpeza – stol
- truđahno – teško, naporno
- tući se – potucati se, skitati se, lutati (pored ob. značenja)
- tuga – nevolja (pored običnog značenja)
- tugdjelica – dem. od tugdjela, jastučak, blazinica
- tuženje – tuga
- tužica – tuga
- ugoditi – udovoljiti, prilagoditi se; dopustiti
- uhiću – uhitim (v. uhititi)
- uhititi – uhvatiti
- ukazati – pokazati, otkriti
- ukidovanje – pad
- ukrop – juha od rasola
- ukuvečiti se – postati kuveo, uvenuti
- uljesti – ući
- umiljen – ponizan
- umjetelan – pametan, razuman, uman; vješt, umješan, spretan, koji umije
- upaziti – opaziti, vidjeti
- upiti (prez. upijem i upim) – vapiti, zazivati pomoć
- upustiti – propustiti, pustiti
- ures – ljepota
- usion – silan, silovit, jak, moćan
- utezati – biti težak, vagati, težiti
- uvrći (prez. uvržem) – uvući, ući, uljesti
- uza – uže
- uzdarov – dar za dar, uzdar, uzdarje
- uzdvignuti – podići
- uzeti – opčarati (pored običnog značenja)
- uzma – sablast, prikaza; uzetost; tajanstvena moć
- uzriti (prez. uzrim) – pogledati
- vaj – jad; uzvik: jao!
- valjati (tal. valere) – vrijediti
- varen – kuhan
- variti – kuhati
- vas – sav
- ve – rječica s najrazličitijim značenjima: li, ded, daj, baš
- već, veće – više
- vetah, vethi – star
- vidati – spremati, pripremati (npr. obrok) (pored običnog značenja)
- vidjenje – obličje, vid, prilika
- viđu – vidim
- vijek – uvijek; uz negaciju: nikad
- vik – uvijek; uz negaciju: nikad
- vil – vila
- vijola (tal.) – ljubica
- vjetar – ispraznost, neozbiljnost (pored običnog značenja); pasti se vjetrom – zaluđivati se (v. pasti)
- vlah – pastir, seljak
- vlahinjica – pastirica, seljanka
- voh – uzvik: o
- vota (tal.) – put, krat; jednu votu – jedan put
- vragut – cigli; vragut kus – nimalo, nikako; vragut ped – ni pedlja
- vratiti se – doći k sebi, osvijestiti se
- vrći (prez. vrgnem) – baciti
- vrh – iznad, ponad; na; o
- vrli – jak, žestok, okrutan
- vrlos (gen. vrlosti) – okrutnost
- vrtjeti se – kretati se, motati se (oko koga ili čega)
- zabiti (prez. zabudem) – zaboraviti
- zač – zašto; jer
- začinati, začinjati – zapjevati
- zagovoriti se – zapričati se
- zaimati – uzajmiti
- zapinati – postavljati zamke
- zapletanca – zapletaj
- zaupiti – zavapiti, zazvati
- združiti – postići, dobiti, steći, spojiti
- zlamenje – obilježje, znak
- zled – ozljeda, rana
- zlić – zločinac
- zločes (gen. zločesta) – slab, loš
- zračan – dobra izgleda, zdrav
- zvirenje – zvijeri
- živo – stado, blago, životinje
- žuber – pjevanje ptica, žubor