Rječnik
- adonka (tal. mlet.) – dakle
- akordati (tal.) – izgladiti, usuglasiti
- ali – ili
- aman (tur.) – uzvik: milost!, pomoć!
- amorižanje (mlet. amorizar) – ljubakanje, vođenje ljubavi
- amoroz (tal. amoroso) – ljubavnik; usp. namoroz
- baba, babe – dojilja
- babka – dem. od baba (v.)
- bareta (tal.) – kapa
- basta (tal.) – dosta
- beko (tal. becco) – jarac (tko ide s tuđim ženama; koga vara žena)
- benedet (tal.) – blagoslovljen, blažen
- bjestija (tal.) – zvijer, životinja, nečovječan
- boliti se – žaliti, biti žao
- bratjica – braća
- bre (tur.) – uzvik koji pojačava govor: čuješ? ču li?
- brigata (tal.) – družina
- brijeme – vrijeme
- brižan, brižna – jadan, jadna (često kao uzrečica, poštapalica)
- caftjeti (prez. caftim) – cvjetati
- cijeć – zbog, radi
- cknjeti – kasniti
- čerebra (tal.) – mozak; vrag ti u čerebru – baš si glup
- čert (tal. certo) – siguran
- červeo (gen. červela; tal. cervello) – mozak
- čes (gen. česti) – sudbina, udes
- čijem – čim; dok
- činiti se – praviti se, pretvarati se
- činjenje – djelo, ponašanje
- čovuljic – patuljak, čovuljac, “lutka ljudskog oblika, isto što “homunculus”, za koga se vjerovalo da magičnom moći može oživjeti” (F. Čale)
- ć’ – ćeš
- ćaćko – otac, tata; star čovjek
- da – pored danas običnih značenja još i: a, ali, nego, već
- dati – v. davati
- davati – podavati se kome (lasc.); prepuštati se (pored običnog značenja)
- delektati (lat. delectare) – veseliti
- desperan (tal.) – očajan
- dezvijati (tal. mlet.) – zavesti s pravoga puta, pokvariti
- diferencija – raspra; rasprave, razlike
- dinar – novac; sitan srebrni novac
- dje – gdje
- djeti se (prez. djedem) – sakriti se, nestati, otići, odalečiti se
- djevojka – sluškinja
- dobiti (prez. dobudem) – svladati, pobijediti, dobiti
- dohitati – dohvatiti, dosezati
- dojti – doći
- dolu – dolje
- domaća – žena, supruga
- domaći – muž, suprug
- dosle – do sada
- dosvršiti – dovršiti, završiti
- drugovja – drugi put
- dunižati (tal. donneggiare) – uzdisati, ljubiti, ljubakati, voljeti
- durati (tal.) – trajati
- duša – čovjek; dušom mojom – duše mi, tako mi duše
- dvaes – dvadeset
- dženeracijon (tal.) – generacija, naraštaj, rod
- džoja (tal. gioia) – dragulj
- đidija (tur. gidi) – rogonja; nevaljalac, nasilnik
- er – jer; da, kao da, budući da
- eror (tal.) – pogreška
- fantazma (tal.) – sablast, utvara, strašilo
- fastidijo (tal.) – nevolja, dosada, muka; doći na fastidija – upasti u nevolje; davati fastidija – zanovijetati, dosađivati
- fermo (tal.) – nepomično
- fora (tal.) – van
- forca (tal.) – snaga, sila; činiti force – upirati se, dati svu snagu
- funjestra (tal. finestra) – prozor
- furistijer (tal. forestiero) – došljak, stranac
- fusta (mlet.) – gusarska galija
- galantarija (tal.) – udvornost, uslužnost, uglađenost, ljubaznost, sposobnost u ophođenju sa ženama; ukras, ures
- Gardzarija – ime jedne od kazališnih družina u Dubrovniku iz Držićeva vremena, sastavljene od mlade vlastele (mlet. garzaria – mjesto gdje se grebena sukno)
- garofao (tal.) – karanfil
- godište – godina
- gori, goru – gore
- grem, greš, gre… – v. gresti
- gresti (prez. gredem i grem) – ići
- grintav – gubav, krastav (i u prenesenom smislu); bijedan (kao psovka), nevaljao
- grinja – moljac, grizlica, mana, slabost, grijeh
- grlo – vrat
- grub – ružan, zao, loš, nevaljao
- gula (tal. gola) – grlo
- guvernati (se) (tal. governare) – čuvati (se), vladati (se)
- gvardija (tal.) – straža
- haramzada (tur. haram-zade) – kopile
- hič (tur.) – nipošto
- hoć’ – hoćeš
- hotimičar – tko živi s hotimicama (priležnicama, konkubinama), bludnik
- ije – jede
- impačati (tal. impacciare) – smetati; impačati se – miješati se u nešto
- inako – drugačije
- inda – drugda
- intravenjati (tal. intravvenire) – dogoditi se
- invitati (tal. invitare) – pozvati
- iskati (prez. ištem) – tražiti, pitati; iskati od nekoga – propitivati se, pitati za koga
- istom – samo, tek
- iti – ići
- izdrliti – izmamiti
- izeti (prez. izmem) – uzeti; izeti se od – osloboditi se od, izmaknuti
- iziti (prez. izidem) – izaći, pojaviti se
- jeda – eda, da, da li, zar
- Jeđupka – Ciganka (zapravo Egipćanka, lat. Aegyptia, jer se vjerovalo da Cigani potiču iz Egipta)
- jur – već
- kako – kao; kako
- kamara (tal. mlet. camara) – soba
- kantati (tal. cantare) – pjevati
- kao – kako, kao da
- kareca (tal. carezza) – milovanje
- kazati – pokazati
- kolač – nagrada za dobru vijest
- komarda (novogrč.) – dućan; mesarnica; klaonica
- komponjati (lat.-tal.) – složiti; verse komponjavati – pisati stihove
- kondenati (tal.) – osuditi
- krepadura, krepatura (tal. crepatura, mlet. crepadura) – kila
- Krkar – staro ime otoka Korčule (grč. Korkyra, lat. Corcyra)
- Krkranin – Korčulanin, čovjek s Krkra (v. Krkar)
- ktjeti – htjeti
- kudi – kuda
- lačan – gladan
- latin (tal. latino) – dati latin kome – pozvati na red, prigovoriti
- librica (tal. libbra) – dem. od libra, srebrni novac
- lotar – lupež, lijenčina
- ludovet – ludost
- lukavo – lažno
- ljubav – Amor, bog ljubavi
- ljuben – ljubljen, mio
- ljud – šaljivi oblik za čovjek
- ma – ali
- mâ – moja
- mahača – stražnjica, zadnjica
- mahničtina – mahnitac
- mahnit – luđak, mahnitac
- majde – zaista, baš
- Majka – Gospa
- malo – zamalo, umalo
- maljic – dem. od malj, bat, željezni čekić
- martir (tal.) – mučenik
- mednica – slatka kruška, kruška mednica
- meritati (tal.) – zaslužiti
- meštar – majstor, učitelj; meštar od skule – učitelj
- minuti – umrijeti; proći, mimoići
- mješte – mjesto, umjesto
- mladica – mlada žena
- mniti, mnjeti – misliti
- montanja (tal.) – planina
- morebit – možda
- mučati – šutjeti
- munita (tal. moneta) – novac
- načiniti – napraviti; popraviti; prirediti
- nadvor, nadvoru – vani, izvan kuće
- nahoditi – nalaziti
- najbrže – smjesta, odmah
- najti (prez. najdem) – naći
- namoroz (tal. mlet. moroso) – ljubavnik
- napraviti – popraviti, dotjerati
- naprijeda – unaprijed; dalje; naprijed
- nauzeti se – uzeti u obilnoj mjeri
- nea – neka
- nebore – vok. od nebog, jadan, uzrečica: jadan ne bio
- neć’ – nećeš
- neg – nego
- nehote – nehotice
- nemoć – bolest
- nî – nije, nema
- ništar – ništa, nimalo; od ništar – ni za što
- nitkor – nitko
- nožnica – korice mača
- nut – nu, gle, vidi
- nje – njezin (njezina, njezino)
- njegda – nekoć
- obaditi – optužiti, okriviti
- odahnutje – olakšanje
- odar – krevet, bračna postelja
- odkle – otkad, otkako; odakle
- odkriti – razotkriti, raskrinkati; odkriti se – odati se, očitovati se
- odsela – odsad
- odzgar, odzgor – odozgo
- ogota – nevaljalica, gadura, magarica
- oholas – oholost
- okropiti – poškropiti
- ončas – odmah
- oni – onaj
- ono – eno
- opraviti – učiniti, obaviti
- ordenati (mlet. ordenar, tal. ordinare) – urediti, narediti, načiniti
- Orlando – Roland, paladin Karla Velikog, iz starofrancuskih spjevova, simbol junaštva; na dubrovačkom Stradunu nalazi se Orlandov kip kojega je u 15. stoljeću isklesao kipar Antun Dubrovčanin
- oršu (tal. orsu) – hajde, neka, deder
- ostati se – okaniti se (koga), proći se, ostaviti na miru
- otiti (prez. otidem) – otići
- oto – eto
- otole – odakle, otud; otada
- ovdi – ovdje, ovamo
- ovi – ovaj
- ovjezim – ovima
- ovo – evo
- pacijencija (lat. patientia, tal. pazienzia) – strpljivost; pacijencija! – ništa za to! ne smeta!
- panata (tal.) – juha s ukuhanim kruhom
- parati (tal.) – izgledati, činiti se
- parent (tal.) – rođak
- parenta, parentat (tal.) – svojta, rodbina
- pasati (tal.) – proći
- pecat – pet stotina (pet sat)
- pedant (lat.) – učenjak, učen čovjek
- penati – penjati
- perikuo (tal. pericolo) – opasnost
- persona (lat.-tal.) – osoba
- pez (tal. peso) – teret
- pinjata (tal.) – lonac
- pítati – tražiti, moliti
- pjantati (tal. piantare) – ostaviti na cjedilu, napustiti
- placa (lat.) – trg, ulica
- počitati – častiti, počastiti
- podesta, podestat (tal.) – načelnik, općinski starješina, knez
- pokli – pošto, nakon što, jer, budući da, dok, kad
- pokriti – zatajiti, sakriti, prikriti (pored običnog značenja)
- pomenacati (tal. minacciare, mlet. menazzar) – zaprijetiti, priprijetiti
- pomiliti (koga) – smilovati se (kome)
- portamenat (tal.) – držanje, ponašanje
- potrjeba – nevolja; molba; posao (pored drugih značenja)
- poznati – spoznati, uvidjeti
- pratikati (tal. praticare) – družiti se, imati posla s kim; posjećivati koga; imati ljubavne odnose s kim
- praviti – govoriti, pripovijedati
- prid – pred
- pridati, pridavati – predati, predavati; pridati se – predati se
- pridobiti (prez. pridobudem) – nadvladati, svladati, pobijediti
- primoći (prez. primožem) – nadvladati, nadjačati, skloniti (v. primagati)
- priskrinuti – pritisnuti
- profetesa (tal.) – proročica
- proštenje – oprost; pitati proštenje – moliti za oproštenje, ispričati se
- provati (tal.) – iskušati, pretrpjeti, osjetiti
- prvi – prijašnji, prethodni; kako prvom – čim, kad
- Pulja – Apulija, Puglia, pokrajina u južnoj Italiji
- purgati (lat.-tal.) – čistiti
- purgatorijo (lat.-tal.) – čistilište
- razgubati – učiniti gubavim
- razlog – razbor, razumnost; račun, obračun; imati razlog – imati pravo
- red – nalog, zapovijed, odluka
- remedijo (tal.) – lijek
- renjati (tal. regnare) – vladati
- reprensijon (st. tal.) – ukor
- ribalad (gen. ribaoda, tal. ribaldo) – lupež, lopov
- ribaoda – lupežica (v. ribalad)
- rijeti (prez. rečem) – reći
- riti (prez. rečem) – reći
- romazin (lat.) – kračun, brava, katanac
- ručak – doručak
- rugo – rug, ruglo
- ruinati (lat.-tal.) – upropastiti
- salacati se (tal. sollazzare) – šaliti se
- scijeniti – cijeniti, poštovati; smatrati, držati
- sekret (tal.) – tajna
- sekreto (tal.) – tajno, potajno
- sibilija (lat.-tal.) – proročica; Sibilija – Ciganka
- sikofanta (tal. sicofante) – prokletnik, klevetnik
- sila – silovanje; činiti silu – silovati
- siti (prez. sidem) – sići
- sjeta – nesretnik
- sjetan – tužan, nesretan, jadan, bijedan
- skala (tal.) – stepenice, stubište
- sklopiti – sastaviti, složiti, združiti; sklopiti se – spetljati se s osobom drugog spola
- skubsti (prez. skubem) – čupati; skubsti se – čupati kose, očajavati, jadikovati
- skula (lat.-tal.) – škola
- skurtati (mlet. scurtar) – skratiti
- sloboditi – oslobađati, izbavljati, rješavati, spasiti
- smanje – drugačije; ne može mi se smanje – ne mogu drugačije, nemam izbora
- smeća – smutnja, nered; svađa; nesreća
- so – s, sa
- solac (tal. sollazzo, provans. solatz) – zabava, naslada, užitak; u trubadurskoj lirici: ugodna razonoda
- soldin (tal. soldino) – sitni mjedeni novac
- speranca (tal.) – nada
- spovidjeti (prez. spovijem) – pripovjediti, opisati
- starež – podrugljivo za staru osobu
- starežina – isto što i starež (v.)
- stati – boraviti, prebivati, stanovati, bitistati se – sastati se
- staviti – dati se na što, uznastojati oko čega; staviti na perikulo – izložiti opasnosti
- stomak (gen. stômka) – želudac
- svrh (čega) – o (čemu)
- svrha – kraj, konac
- škud – zlatni novac, 36 dubrovačkih dinara
- štogodi, štogodir – nešto, štogod
- štopela (tal. staffella) – vrsta cipele
- tanac – ples, igra
- tardati (tal.) – kasniti
- tegnuti – taknuti, dirnuti; tegnuti ruku – stisnuti ruku pozdravljajući se
- ter, tere – a, pak
- tî – taj
- tijem – tim
- tizijeh – tih
- tizijem – tim
- tlapiti – buncati, trabunjati; lagati, laskati
- tot – neka; tada, onda; dakle, jamačno
- traditur (tal.) – izdajica
- tratati (tal.) – postupati, častiti; smatrati; pregovarati o čemu
- travaljati (tal. travagliare) – mučiti
- trijeba – potreba, nužda; trijeba je – potrebno je
- tuga – nevolja (pored običnog značenja)
- udirati – navaljivati; tući
- uhititi – uhvatiti
- ukazati – pokazati, otkriti
- ukradom – kradomice, potajno
- uljesti – ući; upustiti se u što
- uvrći (prez. uvržem) – uvući, ući, uljesti
- uvrgnuti – v. uvrći
- uzeti – naplatiti; opčarati (pored običnog značenja); uzeti dobra brjemena – dobro se provesti
- valahe (arap.) – bogme, tako mi
- valent (tal.) – valjan, sposoban
- valentižija (tal.) – junaštvo, valjanost
- valjati (tal. valere) – vrijediti
- vas – sav
- vazdašnji – neprestan, svagdašnji
- vazeti (prez. vazmem) – uzeti
- ve – rječica s najrazličitijim značenjima: li, ded, daj, baš
- već, veće – više
- velji – veliki
- veras (gen. versa, tal.) – stih; verse komponjavati – pisati stihove
- viditi (prez. vim) – znati
- viđu – vidim
- vil – vila
- vîm – znam (v. viditi)
- virtuoz (lat.-tal.) – obdaren vrlinom, krepostan; snalažljiv, sposoban; mladica virtuoza – kreposna djevojka, djevojka puna vrlina
- vladika – vlastelinka, plemkinja
- vota (tal.) – put, krat; jednu votu – jedan put
- vratiti se – doći k sebi, osvijestiti se
- vrtjeti se – kretati se, motati se (oko koga ili čega)
- zabiti (prez. zabudem) – zaboraviti
- začinati, začinjati – zapjevati
- zagledati – opaziti, pogledati
- zla žena – kurva, prostitutka
- zločes (gen. zločesta) – jadan, nesretan; slab, loš
- žî – živ; žî mi – živio mi, živjela mi
- žigant (mlet. zigante, tal. gigante) – gorostas, orijaš
- Žudelj – Židov