Rječnik

Adon (tal. Adone) – Adonis, lijepi mladić iz grč. mitologije u kojega se zaljubila Afrodita (Venera)
ali – ili

baština – očevina, imanje; zemljište, posjed
bat (gen. bata) – štap, palica, batina; udarac; korak
bilj – zbilja, istina; (pril.) zbilja, zaista
blud – (pored običnog značenja) maženje, nježnost (prema maloj djeci)
bludilo – maza (o djetetu)
bo – jer, naime
bugariti – (u prenes. značenju) govoriti koješta, blebetati

cić – zbog, radi
ckvara (tal.) – mast od juhe
ctjeti (prez. ctim) – cvasti, cvjetati

čafran (tal. zafferano) – šafran, vrsta začina
čes (gen. česti) – sudbina, udes
činiti se – praviti se, pretvarati se

ć’ – ćeš
ćutjeti – osjećati, misliti

da – pored danas običnih značenja još i: a, ali, nego, već
da’ – daj
daj – bar
daleče – daleko
dedeliti – blebetati
dim – v. diti
dinar – novac; sitan srebrni novac
diti (prez. dim) – kazati, govoriti
djevojka – sluškinja, godišnica (v.)
domom(e) – kući, doma
dostojati – zavređivati, zaslužiti
dreseliti – žalostiti se, tugovati
dreselje – žalost, tuga
drug – muž; jednak kome
duša – dah, dušak
dvignuti se – otići

Džove (tal. Giove) – Jove, Jupiter, vrhovni starorimski bog

er, ere – jer; da, kao da, budući da

garopalak (tal.) – karanfilić, dem. od garofao
godišnica – seoske djevojke koje su gradski gospari uzimali za sluškinje u gradu, najčešće na godinu dana, dok se ne bi udale
goj – izobilje; spokoj, mir, uživanje, radost
gonenuti – odgonetnuti, pogoditi (zagonetku); što mi se gonenu – pogodi što znači, odgonetni
gori – gore
gos (gen. gosta) – gost
graćka – građanka
Grad – Dubrovnik
grem, greš, gre… – v. gresti
gresti (prez. gredem i grem) – ići
gubina – augm. od guba, u prenesenom smislu: gadna stvar, gadarija

hitar – mudar; vrijedan, pametan
hlap – kmet, težak; neotesanac, prostačina
hlapati (prez. hlapljem i hlapam) – prostačiti (gl. prema hlap, v.)
hlapina – augm. od hlap (v.)
hoć’ – hoćeš
hode – idući, hodajući
hotjenje – htjenje
hranjenje – dijete (od milja)
hud – zao

ijem – jedem
inako – drugačije
iskati (prez. ištem) – tražiti, pitati
ispokojiti se – smiriti se, utješiti se (i lasc.)
istoč – istok
istom – samo, tek
iti – ići
izbran – odličan, svijetao, ugledan
iziti (prez. izidem) – izaći, pojaviti se, popeti se

jâd – otrov
jak – kao
jeda – eda, da, da li, zar

kako – kao; kako
kmecki – seljački
kon – kod
kravina – krava
kril – krilo; okrilje, zaštita
kripos – vrlina, snaga, ljekovita moć (o travama)
krjepak – jak, moćan
ktjeti – htjeti
kučetina – kučketina
Kupido – bog ljubavi, Eros, Amor

las (gen. lasti) – udobnost; nerad
ličiti – liječiti
lipos – ljepota

Ljubav – Amor, bog ljubavi
ljuben – ljubljen, mio
ljubi – ljuba, draga

ma – ali
mâ – moja
maj, maje – uzvik; usp. majde
majde – zaista, baš
malo – zamalo, umalo
Marte – Mars, starorimski bog rata (prema tal.)
meu – među
mlađahat – mlađahan
mniti – misliti
mnokrat – mnogo puta
moćan – zdrav
molju – molim
moz (gen. mozga) – mozak, pamet
mučati – šutjeti

nahoditi – nalaziti
nebog – ubog, jadan, siromašan
neg – nego
nemoć – bolest
nesvijestan – nerazborit, nepromišljen, bijesan
neumrl – besmrtan
nî – nije
nidan – nijedan
ništar – ništa, nimalo; za ništar – ni za što
noćno – noću
nut – nu, gle, vidi

nje – njezin (njezina, njezino)

obići – obuzeti, osvojiti, snaći, ogledati, razgledati (pored običnog značenja)
objaviti – pokazati (pored običnog značenja)
oći (prez. ođem) – ostaviti; imperativ: ohaj – ostavi
odar – krevet, bračna postelja
odkle – otkad, otkako; odakle
odkriti – razotkriti
odzgare – odozgo
ohaj – v. oći
ohajati – ostaviti, zapustiti
oholas – oholost
ohšubra – papuča, cipela od pluta (prema šuvar, pluto)
ončas – odmah
ondi – onamo
ono – eno
opilati – obirati
opraviti – popraviti
Orlando – Roland, paladin Karla Velikog, iz starofrancuskih spjevova, simbol junaštva; kip Orlanda kojega je u 15. stoljeću isklesao kipar Antun Dubrovčanin nalazi se na dubrovačkom Stradunu
oskubsti (prez. oskubem) – očupati (kosu, bradu)
otar – oltar
otiti (prez. otidem) – otići
oto – eto
otresti se – razabrati se, doći k sebi, opametiti se
ovacijeh – ovakvih
ovdi – ovdje, ovamo
ovi – ovaj
ovo – evo

pak – poslije, opet, zatim
parac – odvjetnik
parčiti – braniti, voditi parnicu
peča – komad
perla (tal.) – biser
peset – pedeset
pinez – novac
pinuti – gucnuti, piti
piplica – pilica, mlada kokoš
pítati – tražiti, moliti
pȉtati – hraniti
pjesanca – pjesma
pjeti (prez. pojem) – pjevati; pjevati misu
plah – plašljiv; brz, hitar
plod – rod, sjeme; korist, probitak
pokli – pošto, nakon što, jer, budući da, dok, kad
pospati – malo zaspati
pozirati (prez. pozrem i pozrim) – pogledati, ugledati
prem – premda; upravo, baš, doista, osobito, sasvim, zaista i sl.
prî – prije
prid – pred
priđe – prije
prikla (prema lat. frigere) – tijesto prženo na ulju, uštipak, fritula
prilika – lik, obličje; sličnost, usporedba; biti kome prilika – biti nalik, biti jednak kome
pripasti se – prepasti se, prestrašiti se
priti (prez. pridem) – doći
pritio – debeo; mastan; plodan, rodan, obilan
proć – prema, protiv
prositi – zahtijevati
puštenica – raspuštenica; godišnica koja mijenja gospodara

rabina – robinja; sluškinja
rad – radostan, veseo
razgovor – utjeha, nada, spas; radost, slast; šala, zabava (pored drugih značenja)
razlik – različit
rijeti (prez. rečem) – reći
rilica – gubica, njuškica
riti (prez. rečem) – reći
ručiti (prez. ručim) – zaručiti (pružanjem ruke obećati), čvrsto obećati

saj – ovaj, taj
scijeniti – cijeniti, poštovati; smatrati, držati
shraniti – sačuvati, očuvati
sion – silan, moćan
sjeta – nesretnik
slavic – slavuj
smurati se (tal. innamorarsi) – zaljubiti se
soha – račvasto drvo
spovidjeti (prez. spovijem) – pripovjediti, opisati
spuž – puž
stan – pored danas uobičajenih značenja: rod, obitelj; boravište; služba (djevojke godišnice); k stanu – doma;
stâr (mlet. staro) – posuda kojom se mjeri žito i sl., odnosno mjerna jedinica za žito
sto – stolica s naslonom
straviti – opčarati, začarati
stril – strijela
stupaj – korak; stupati stupaj – koračati, stupati
sužan – zasužnjen, zarobljen
svetiti – posvećivati što komu, slaviti
svit – svijet; na sviti – na svijetu

šena (tal. scena) – pozornica; prizor (u drami)
štapak – podrška, potpora (pored običnog značenja)
štogodi – nešto, štogod

tanac – ples, igra
tanačac – dem. od tanac (v.)
tancati – plesati
tej – te
ter – a, pak
tî – taj
tim – zato, stoga
tja – ča, odavle, dalje
tratiti – trošiti; tratiti strile – izbacivati strijele
trud – napor, muka
truđahan – umoran; mučan
tuženje – tuga
tužica – tuga
tvoriti – kriviti

ugoditi – udovoljiti
ures – ljepota
urvati (prez. urvam i urvem) – žuriti, hitjeti
uscan – pomokren, popišan
usion – silan, silovit, jak, moćan
uza – uže
uzeti – opčarati (pored običnog značenja)

vaj – jad; uzvik: jao!
vȁs – sav
ve – rječica s najrazličitijim značenjima: li, ded, daj, baš
veće – više
velji – veliki
Venere – Venera, starorimska božica ljubavi (prema tal. Venere)
vik – uvijek; uz negaciju: nikad
vil – vila
vjera – zaruke (pored običnog značenja); dati vjeru – zaručiti se
vladika – vlastelinka, plemkinja
vlah – pastir, seljak
voh – uzvik: o
vragut – cigli; vragut bat – ni koraka
vrh – iznad, ponad; na; o
vrjećina – augm. od vrjeća, tj. vreća

zaman – uzalud
zgar – odozgor
zlat – zlatan

žî – živ; žî mi – živio mi, živjela mi; žî mi t’, žî m’ t’, žî n’ t’ – živio mi ti, živjela mi ti; žî t’ ja – živ ti bio ja; sve u značenju: tako mi; bogme
žigant (mlet. zigante, tal. gigante) – gorostas, orijaš
žuber – pjevanje ptica, žubor
žvati (prez. žvem) – žvakati