Dom Marina Držića, utorak 14. kolovoza 2018. u 20.30 sati
Samostalna izložba svjetski poznatog umjetnika Davora Vrankića otvorit će se u Domu Marina Držića u utorak, 14. kolovoza 2018. u 20:30 sati.
Nakon ovogodišnjih izložbi u Bruxellesu, Parizu i New Yorku, a prije velike izložbe u zagrebačkom MSU u 2019. godini, fascinantni umjetnik, pariški Osječanin Davor Vrankić dolazi u Dom Marina Držića gdje će 14.8. biti otvorena njegova izložba „O gruboći – Držićeva groteska“. Radovi za središnju ovogodišnju izložbu u Vidrinom domu odabrani su iz nekoliko Vrankićevih serija: High noon, True Self Portraits, Don’t Worry Tomorrow is Another Day, Spinning Company, L’observateur.
Davor Vrankić svjetski je priznati umjetnik hrvatsko-francuskog državljanstva koji više od dvadeset godina živi i radi u Parizu. Njegova djela osim u njujorškoj MOMA-i nalaze se u kolekcijama nekih od najprestižnijih kolekcionara današnjice kao što su Ronald S. Lauder, Georges Renand, Rosenthal te u zbirci Overholland.
Posljednji put samostalno je izlagao u Hrvatskoj 2010. u MMSU Rijeka, a ista je izložba prikazana 2009. u Zagrebu i u rodnom Osijeku. Nedavno je za svojih osam crteža pod nazivom Collateral (olovka na papiru), nastalih između 2016. i 2018., dobio Premiju HAZU na 5. hrvatskom trijenalu crteža „Intimni crtež – mali format – Miroslav Kraljević i hrvatski suvremeni umjetnici“. U međuvremenu Davor Vrankić izlagao je u Rijeci, Osijeku i Zagrebu na skupnim izložbama.
Iz predgovora katalogu povjesničarke umjetnosti Anite Ruso:
„Opus Davora Vrankića opire se kategorizacijama. Umjetnik hrvatsko-francuskog državljanstva oslanja se jedino na svoju tehničku olovku i na maštu, vlastitu i kolektivnu, iz koje proizlazi njegov začudni likovni svemir. Nema predloška. Nema skice. Upotreba gumice i brisanja svedena je na minimum. Vrankića je posve nepotrebno uspoređivati, pa čak i s velikim majstorima sjevernjačke renesanse (Grünewald, Boch, Brugel, Artdorfer), s kojima ga se zna dovoditi u vezu zbog sličnosti deformacija njihovih likova i horror vacuia koji je u pojedinim njegovim serijama toliko naglašen da izaziva klaustrofobičan osjećaj…
Izložba O gruboći – Držićeva groteska slikara-grafičara Davora Vrankića prikazuje crteže koji nisu slike zbiljskog svijeta i nešto je u njima neodoljivo groteskno i grubo. One ne izazivaju komični efekt, dapače, većinom čine da osjećamo nelagodu, pa čak i grozu… Crpi li Vrankić iz antičkog svijeta ili možda onog srednjovjekovnog – pariških vodoriga, popularnih gargouilla – ideje za svoje groteskne crteže koji tako neodoljivo prizivaju u sjećanje Držićev opis ljudi nahvao kao i mnoge njegove protagoniste i sporedne likove? Sirov prikaz koji umjetnik neposredno koristi kao jedan od postupaka građenja svojih likova bez trunke uljepšavanja, ono je što doprinosi dojmu grotesknosti i gruboće.
Jedan od najstrašnijih crteža na dubrovačkoj Vrankićevoj izložbi je Asphyxia iz 2006. Promatraču ona izaziva dvostruku tjeskobu i stezanje želudca: uz činjenicu što je čudovište strahovito ružno u svojoj nemogućoj pozi i iskešenoj grimasi, ono je štoviše i tragično u svojoj zarobljenosti u vremenu i prostoru. Gregor Samsa opet se preobrazio, ali ovaj put u nastrano, besmisleno čudovište. Grimasa usana nije grimasa koja tjera u smijeh već ona od koje se prestravljujemo, a sam pogled duboko je potresan pokazatelj tragičnog apsurda u koji je Vrankić zatočio svoj lik. Ovdje zaista vrijedi mudrost koju je Držić stavio u usta Tripčetu u Dundu Maroju: „Reče se: tko je bjestija, bjestija će i umrijet“. Možete biti sigurni – ovo će biti najstrašnija izložba koju ste ikad vidjeli.”
Ovdje možete preuzeti i pogledati katalog izložbe. (pdf, 5,73MB)
Davor Vrankić rođen je 1965. u Osijeku. Završio je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Ante Kuduza, a nakon toga i Faculté des Arts Plastiques u Parizu gdje i danas živi i radi sa suprugom Silvijom Vrankić. Radeći posljednja dva desetljeća na relaciji Pariz – New York – Zagreb, kontinuirano je istraživao brojne mogućnosti koje nudi grafitna olovka. Jedan je od najcjenjenijih hrvatskih umjetnika u svijetu čija djela se nalaze u kolekcijama najprestižnijih muzeja i kolekcionara umjetnosti današnjice.
.
