Peti čin
Prvi prizor
MARIĆ, VICULIN, ANČICA, zatim KANDŽILIJER i NEGROMANT
MARIĆ: Or178 , da je u dobar čas! Naši posli dobro idu, Viculine.
VICULIN: Što veliš?
MARIĆ: Pođi, ter ti opravi ono.
VICULIN: Bonora, bonora!179
MARIĆ: Je li kandžilijer došao? Ma ovo ga odovuda. – Dobar si došao, misser! – Ovo i gospodara Arkulina180. – Misser, prosti, ako je što među nami bilo. – Viculine!
VICULIN: Što veliš?
MARIĆ: Čin’ da Ančica i vjerenik sidu doli na ulicu, da se ova parentijera in pubblico181 učini; da poslije, misser mio, kao djeca, ne počnemo se poricat.
VICULIN: Giuraddio, dobro veliš; sad idu doli.
MARIĆ: Žî mi t’, trijeba je da joj kontradotu učiniš. Misser Arkulo, oprosti, ako je što među nami bilo; sad te uzimamo za našega brata i draga dzeta.
NEGROMANT: Što je bilo, bilo.
MARIĆ: Ančica, hod’ naprijed. – Misser kandžilijeru, stan’ na tvoje mjesto.
Drugi prizor
ARKULIN, KUČIVRAT i prijašnji
ARKULIN: (Kučivrate, što ćemo učinit?)
KUČIVRAT: (Ubio bog i liječnika, – ne bi ga doma!)
ARKULIN: (Dragi Kučivrate, što se ono vidi prid kućom Ančice moje?)
KANDŽILIJER: Čuj, veliki i mali182, er Arkulo Arkulinović uzima za ženu…
ARKULIN: (Kučivrate, stavi me doli183, da čujem što se ono čini!)
KANDŽILIJER: … i za svoju vjerenicu ledžitimu…
ARKULIN: (Ajme, vjerenicu ledžitimu!)
KANDŽILIJER: … Ančicu, kćer Skočikimka184 Lopuđanina.
ARKULIN: (Ajme, koji je to Arkulin drugi?! Ja sam Arkulin Arkulinović!)
KUČIVRAT: (Junaci, nuta ruge! Para ono moj gospodar kako i ovi ovdi!)
ARKULIN: (Kučivrate, ne govor’ toga; ja ti sam pravi gospodar.)
KANDŽILIJER: Sada, messer Arkuline Arkulinoviću, jesi li kontent…
ARKULIN: (Ajme, što je ovo moje ime?!)
KANDŽILIJER: … uzet Ančicu za tvoju ledžitimu spozu?
NEGROMANT: Misser scì185 jesam!
ARKULIN: (Ajme, ja sam uzet! U sni ja vidim moje zlo!)
KUČIVRAT: (Nuta čuda, junaci!)
KANDŽILIJER: A ti, Ančice, jesi li kontenta uzet za tvoga ledžitima spoza i vjerenika Arkulina Arkulinovića?
ARKULIN: (Actum est186 , ako ga uze!)
ANČICA: Jesam!
ARKULIN: (Son spacciato, son ruinato, son disfatto!187)
KUČIVRAT: (Junaci, što su ova čuda? Poću vidjet koji je čovjek ono.)
ARKULIN: (Kučivrate, ne ostavi me!)
KUČIVRAT: (Sad opet idem, gosfaru.)
KANDŽILIJER: Sada, misser Arkulino, prije nego joj ruku tokaš188, triba je da joj kontradotu učiniš.
ARKULIN: (Kontradotu?! Misero me!189)
KANDŽILIJER: Tisuću perpera, kako si obećao.
ARKULIN: (Koje su ovo nevolje što čujem?!)
NEGROMANT: Kontent sam.
ARKULIN: (Ajme!)
LOPUĐANIN: Piši, kandžilijeru!
NEGROMANT: Kučivrate, tvoj se gospodar ženi, a tebe nije ni vidjet. Kučivrate, što gledaš? Zaboravio si ti tvoga gospodara Arkulina?
KUČIVRAT: Bijedan, što je ovo? Ovo mi gospodara, a onamo sam drugoga ostavio!190
NEGROMANT: Kučivrate, ti nijesi zdrav; ovo ti tvoga gospodara.
ARKULIN: (Misericordia, misericordia! Qui abitat… Credo… Ave Maria!191 Kučivrate, ne ostavi me!)
NEGROMANT: Kučivrate, tebe su nemani uzele, ti nijesi zdrav. Što gledaš? Ja ti sam gospar. Ovo sam Ančicu uzeo za ženu; a to tamo ima bit kagodi neman. Što gledaš? Gdi je Milov?
KUČIVRAT: Milov je doma, gosparu!
NEGROMANT: Što gledaš? Ovamo stani, er te inako zabih u tamnicu; kad imam ja potrjebu od tebe, ti se izmičeš.
KUČIVRAT: Ovo sam, gosparu, na tvoju zapovijed!
ARKULIN: (Sada zlo, sada plači, nevoljni Arkuline! Omnes amici mei derelinquerunt me!192 Kučivrate, i ti li me ostavi, njekada moja vjerna slugo, sada totalmente193 nevjerniče?)
NEGROMANT: Kučivrate, pođi doma i reci Milici da spravi svekoliko, i one kapune da nadeđe, er s nevjestom idemo doma.
ARKULIN: (Misericordia194 , mojom kućom njetko zapovijeda! Kučivrate, nevjerniče!)
NEGROMANT: Kučivrate, zatisni uši, da ne čuješ glas od one nemani. Siromaše, malo nijesi zlo pošao.
KUČIVRAT: Bogme t’ malo!
ARKULIN: (Misero Arkulino195 , sada sam ja neman, ja sam neman! Fortuna crudele, ad quid tanta derisio?!196)
MARIĆ: Kandžo, jes’ li upisao?
KANDŽILIJER: Upisao sam!
NEGROMANT: Sada te prstenujem, moja Ančice draga; a sada te celovom della pace197 celivam. I hod’mo veće put kuće. – Mariću, ustavi kandžilijera na večeru.
MARIĆ: Kandžo, bogme neću inako učinit, bogme ćeš nami na večeru.
KANDŽILIJER: Zahvaljam!
ARKULIN: (Domus mea deserta, preda di ribaldi!198 Ajme, smrti, što me ne umoriš, da ovolike tuge ne gledam prid mojijem očima?)
MARIĆ: Bogme ćeš doć?
KANDŽILIJER: Na vašu sam zapovijed.
KUČIVRAT: Ove su djevojke zaspali, ter neće da čuju. Kucao sam i kucao, i nitko ne odgovara.
ARKULIN: (Santa Maria, ti učini da im ne otvore, – mirakulo učini, Majko de’ pupilli199 , er mi kuću, ribaodi, pokradoše. Jaohi meni, moja jakosca njekadašnja! Ne mogu se krenut, ne mogu se pomoć: et omnes famuli mei derelinquerunt me in pulvere et sterquilinio200.)
Treći prizor
MILICA i prijašnji
MILICA: Ho’te u dobar čas!
NEGROMANT: Milica!
MILICA: Dobri ste došli, gospodaru! Kučivratu bez tebe ne htjeh otvorit, kako mi si ti rekao.
ARKULIN: (Ribaodo, zla ženo, i ti li me se odvrže?!)
MILICA: Gospo, dobra došla! Uljezi u tvoju kuću.
ARKULIN: (Posedžaše mi kuću, ugrabiše mi kuću! Misericordia! Jeda brže201 ja snim ovo?)
KUČIVRAT: Milica, bogme t’ sam ne ferikulu stao,202 – malo me nemani ne uzeše!
Četvrti prizor
ARKULIN, zatim ALBANEZ
ARKULIN (sam): Bogme uljezoše, svi uljezoše! Ovo, meschino me203 , nije san! Factus sum derisio gentium et domus mea desolata facta est preda di cani e di ribaldi! Misero Arkulino, che speri ormai?204 Što čekaš, zločesti Arkuline? U koga se veće uzdaš? Famuli tui famulaeque derelinquerunt!205 I smrt se je rebelala od zločestoga mene, – ni ona na veliku potrjebu neće da pomože.
ALBANEZ: Chie chiesto omo? Poveretto, chie fare? Ca? Non aver anima? Chie te portar a casa de ca, povero vecchio, povero!206
ARKULIN: Gore neg povero, – misero e mendico!207
ALBANEZ: Mendigo?! Chie dir? Ti non aver pare nè mare, fiol, cugnato chie te menar a casa?208
ARKULIN: Ha, mi vole menar a casa! Te prego209 , ponesi me doma, er ne mogu nikuda.
ALBANEZ: Chie in sto mondo perduta caridà! Omeni tender mangiar, bever, far fioli, far custion, far diavolo chie te porta anima sua.210
ARKULIN: E sti ribaldi211 kauza su bili od moje ruine!
ALBANEZ: Calche laro ruinar, robar casa tua?212
ARKULIN: E, lupeži osvojili mi su kuću.
ALBANEZ: Chiena kuća tvoja lari?213
ARKULIN: Misser scì, lari.214
ALBANEZ: Chie cammina con mi, mazzar mi lari.215
ARKULIN: Ne mogu hodit! Caro misser216 , ponesi me!
ALBANEZ: Chie questo? Ti star poltron! Chie leva sù, cammina! Chie cammina casa tua, o chie ti vole ammazzar con spada.217
ARKULIN: A, jaohi meni, moja njekadašnja jakosca! Sad mi svak može bravat!
ALBANEZ: Chie parlar? Cammina casa: povereddo morir di freddo, fame; chie sta malado in terra.218
ARKULIN: Para da se na nogah mogu pomoć! Bogme mogu hodit! Dobro da je zdravje, sve se će naučinit.
ALBANEZ: Chie, podè passiggiar, e voler star in terra malado.219
ARKULIN: Dobro, bogme dobro!
ALBANEZ: “Dobro” chie “dobro”? Chie chiella casa tua?220
ARKULIN: E, misser, casa mia questa, se i lari non la averanno robata, ribaldi de mille forche!221
ALBANEZ: Aver serva? Zovane massara? Calche omo in casa? Garzuna?222
ARKULIN: Misser scì223 , ako je pravda u ovome mjestu. Moja kućo, moja vazdašnja kućo, nemoj me se odvrć! Tako udugo počtene gospodare hranila! Ja sam tvoj gospodar, primi me za tvoga gospodara, tako se vazda u tebi dimio komin i pritilo se peklo i varilo u zdravju i u veselju!
ALBANEZ: Chie bone parole, misser, chelle! Chie frate, chie prete parlar ti. Zuvane massara! O, casa!224
Peti prizor
MILICA i prijašnji
MILICA: Tko kuca doli?
ALBANEZ: Chie misser otvori, garzuna bella!225
MILICA: Gospodaru, dobar si došao!
ARKULIN: Hvala milostivomu Bogu!
MILICA: Ančica te čeka, a ti ončas otide od nje.
ARKULIN: Ančica? Ah, idem gori! Čerto sam ja snio ona fastidija. Je li tko drugi gori?
MILICA: Kučivrat je otišao na njeki posao.
ARKULIN: Iam im portu navigamus!226
ALBANEZ: Chie calche nave venuda in porto?227
ARKULIN: Ja veće, misser, ozdravih, i veće ću zaboravit sve što je bilo, i uljesti ću brzo u kuću, da ne bi u moje mjesto tko drugi došao. Negromancije i vragolije dosta me se mučile, a od Ančice se, moje drage moroze, kontentam, ili t’ bez prćije ili t’ s kontradotom.
ALBANEZ: Chie omo dotto vostra signoria, chie saver littere!228
ARKULIN: Nije, nješto od mojijeh posal govorah.
ALBANEZ: Chie sal salis sapientia, – mi gnende saver per littera.229
ARKULIN: Milica, je li večera gotova?
MILICA: Uzidi ve, gospodaru, sve je naredno.
ARKULIN: Hvala Bogu, er me moj stan za gospodara pozna! Poću ovoga Albaneza sa mnom na večeru povesti, ako bi ka zla čes u moju formu došla, da me brani. A merita da mu sam vazda oblegan, er me on dviže iz smetlišta; e de stercore erigens pauperem?230
ALBANEZ: Pevere? Non aver in casa pevere?231
ARKULIN: Hodi sa mnom na večeru, da se počitamo232.
ALBANEZ: Chie mi non tender gnende di vostra linga.233
ARKULIN: Vien a zena con mi.234
ALBANEZ: Che mi cenar con vu? Chie fate e star vostro amico, vecchio e giovane.235
ARKULIN: In nomine patris et filii et spiritus, amen. – Qui abitat semper mecum… Credo… Ave Maria.236
ALBANEZ: Amen.
ARKULIN: Spiriti daleko od moje kuće. Amen.
ALBANEZ: Chie santo Manoili aiuda vostra signoria!237
ARKULIN: Amen, amen. Uljez’mo u kuću. – Kučivrate, gdje si, per amor de Dio?238
Šesti prizor
KUČIVRAT i prijašnji
KUČIVRAT: Gospodaru, tisuću sam potrjeba opravio.
ARKULIN: Hvala Bogu er ti sam gospodar.
KUČIVRAT: A tko je meni drugi gospodar nego ti, gospodine? A bogme t’ me malo njeke nemani ne uzeše!
ARKULIN: Ja, Kučivrate, što sam patio od vragolija i od tizijeh nemani! Jezus, abe Marija, ukloni Bog svakoga našega neprijatelja od tolicijeh tuga! Milica, nu da’ malo krštene vodice. Amen, amen!
Sedmi prizor
KOTORANIN (sam)
KOTORANIN: Sinjori, da znate, negromant i mi svi bogme se osvetismo od ovoga kurvina muža: Ančicu dasmo mu za ženu, ma s kontradotom, i abašasmo njegovu superbiju. Njeka superbija superbijoza regnava in lui di manera e di tal sorte239, er se ne mogaše š njime život životovat. A i drugo da vam rečem: bogme mu je iz skrinje izeto lijepijeh dinara; a bogme t’ sam i ja lijep dio imao, – tot kila i indžurije koje mi činjaše! On, prem beko od svoje žene, ne smije se ni tužit, anzi, sopra di questo240 , para mu da se je danaska rodio i da mu je kuća i imanje koje ima – l’ è ricco quel becco futuo241 – danaska darovano. Ja zasada neću drugo rijet; vratiću se na moje lopiže i ežortavam sve stare starežine da se ne namuraju, da ne budu vituperijo i rug od svijeh ljudi kako i Arkulin, e m’ arrecomando, son vostro servitor! Valete et plaudunt!242
Svrha Komedije od Arkulina
178. ↑ Or (tal.) – sad, dakle
179. ↑ Bonora, bonora! (tal.) – U dobar čas, u dobar čas!
180. ↑ Zapravo Negromanta, koji se pretvorio u Arkulinovo obličje.
181. ↑ in pubblico (tal.) – javno
182. ↑ veliki i mali – “kandžilijer, tj. javni bilježnik, odnosno pisar, službena osoba, čin vjenčanja između Negromanta u Arkulinovu obličju i Anice proglašava javnim pred svjedocima obraćajući se pučanima obaju klasnih ogranaka, velikom i malom narodu odnosno puku (usp. u Firenci “popolo grasso” i “popolo magro”), odnosno imućnijim građanima, trgovcima, brodovlasnicima neplemićkog podrijetla i sl., i širokim slojevima siromašnog puka” (F. Čale)
183. ↑ stavi me doli – “smiješni Arkulin, kojega je Negromant u IV. č. strašno impresionirao kad mu je na trenutak odnio kuću ispred očiju, još ne može hodati, pa ga Kučivrat mora nositi.” (F. Čale)
184. ↑ Skočikimka – “Ovo smiješno ime zacijelo je persiflaža porodičnog imena Tome Stjepovića Skočibuhe i sina mu Vice, istaknutih kapetana i brodovlasnika u Držićevo doba” (Batistić)
185. ↑ Misser scì (tal.) – Da gospodine
186. ↑ Actum est (lat.) – “prilagođena latinska izreka, koja je zapravo glasila “acta est fabula”, sa značenjem “drama je dovršena”. Tom su frazom u antici objavljivali da je predstava završena, a zatim se, sve do danas, rabi u značenju “gotovo je, ne može se više ništa učiniti”. Ovdje Arkulin znade: ako Ančica pristane, zakonski je brak s Arkulinom Arkulinovićem sklopljen, jer su ispunjeni pravni uvjeti, prisutnost i izjava suglasnosti kandidata pred službenim organom.” (F. Čale)
187. ↑ Son spacciato, son ruinato, son disfatto! (tal.) – Propao sam, upropašten sam, uništen sam!
188. ↑ ruku tokaš – kad mladoj dodirne ruku, brak se formalnu potvrđuje
189. ↑ Misero me! (tal.) – Jadna li mene!
190. ↑ Ovo mi … – “ime s posebnim značenjem nosi sluga Kučivrat. Ime je složeno od gl. kučiti (kriviti) i imenice vrat, što bi trebalo značiti da je Kučivrat doista tako zamišljen, ali postoji jedna scena u kojoj Kučivrat neprekidno okreće glavu sad k Arkulinu sad k Negromantu koji je tajnim moćima uzeo lik Arkulinov i takav se vjenčava s Ančicom Lopuđankom. Znači da se s imenom na neki način htjela uskladiti i u toga sluge” (Švelec)
191. ↑ Misericordia, misericordia! Qui abitat… Credo… Ave Maria! (lat.) – Gospode Bože, Gospode Bože! Ovdje stanuje… Vjerujem… Zdravo Marijo!
192. ↑ Omnes amici mei derelinquerunt me! (lat.) – Svi su me moji prijatelji ostavili na cjedilu!
193. ↑ totalmente (tal.) – potpuni
194. ↑ Misericordia (tal.) – Smiluj se (Bože)
195. ↑ Misero Arkulino (tal.) – Jadni Arkuline
196. ↑ Fortuna crudele, ad quid tanta derisio?! (tal.) – Okrutna fortuno, čemu toliko ruglo?!
197. ↑ della pace (tal.) – mira
198. ↑ Domus mea deserta, preda di ribaldi! (lat.-tal.) – Pusta moja kućo, plijene lopova!
199. ↑ de’ pupilli (tal.) – od sirota (Bogorodica)
200. ↑ et omnes famuli mei derelinquerunt me in pulvere et sterquilinio (lat.) – i sve me moje sluge ostaviše u prašini i na smetlištu
201. ↑ brže – valjda, možda
202. ↑ na ferikulu stao – bio u opasnosti, s “vlaškim” izgovorom “f” umjesto “p”
203. ↑ meschino me (tal.) – kukavna mene
204. ↑ Factus sum derisio … (lat.-tal.) – postao sam svijetu ruglom, a moja je kuća postala plijenom pasa i lopova! Jadni Arkuline, čemu li se više nadaš?
205. ↑ Famuli tui famulaeque derelinquerunt! (lat.) – Sluge su te tvoje i sluškinje ostavili!
206. ↑ Chie chiesto omo? … (tal.) – Tko je taj čovjek? Jadnik, što činiti ovdje? Nemati nikoga? Ako te odnijeti u kuća odavle, jadni starac, jadni!; albanski (arbanaski) i grčki mornari, ili vojnici koji su se u službi Venecije borili protiv Turaka (stradiotti), bili su česti gosti u našim lukama, a grk Albanez (grk je također naziv za te vojnike) tipski je lik koji se javlja i u komediji Tripče de Utolče; i u komediji dell’arte postoji lik koji govori mješavinom mletačkog, skjavunskog i grčkog jezika
207. ↑ povero, – misero e mendico! (tal.) – jadan, – bijednik i siromah!
208. ↑ Mendigo?! Chie dir? … (tal.) – Siromah? Što reći? Ti nemati otac ni majka, sin, šurjak, koji te voditi u kuća?
209. ↑ Ha, mi vole menar a casa! Te prego (tal.) – A, hoće da me odvede doma! Molim te…
210. ↑ Chie in sto mondo … (tal.) – Kako je na ovom svijetu nestalo milosrđa! Ljudi samo jesti, piti, praviti djeca, kavga, vrag da ti odnese dušu
211. ↑ E sti ribaldi (tal.) – A ovi lopovi…
212. ↑ Calche laro ruinar, robar casa tua? (tal.) – Neki lupež upropastiti, pokrasti tvoja kuća?
213. ↑ Chiena kuća tvoja lari? (tal.) – Ta kuća tvoja lupeži?
214. ↑ Misser scì, lari (tal.) – Da gospodine, lupeži
215. ↑ Chie cammina con mi, mazzar mi lari (tal.) – Hodi sa mnom, ja ubiti lupeži
216. ↑ Caro misser (tal.) – Dragi gospodine
217. ↑ Chie questo? Ti star poltron! … (tal.) – Što je to? Ti biti lijenčina! Ustani, hodaj! Hodaj svoja kuća, ili te hoće ubiti mačem
218. ↑ Chie parlar? Cammina casa … (tal.) – Što reći? Hodaj kući: jadan umrijeti od studeni, glada; jer stoji bolestan na zemlji; “Arkulin je, očito, komičan, jer vjeruje da je “uzet”, pa je ostao na podu, gdje ga je Kučivrat ostavio.” (Čale)
219. ↑ Chie, podè passiggiar, e voler star in terra malado (tal.) – Što, moći hodati, a htjeti biti na zemlji bolestan
220. ↑ Chie chiella casa tua? (tal.) – Je li ono tvoja kuća?
221. ↑ E, misser, casa mia questa … (tal.) – Jest, gospodine, to je moja kuća, ako je lupeži nisu ukrali, lopovi za tisuću vješala!
222. ↑ Aver serva? … (tal.) – Imati sluškinja? Mlada kućanica? Neki muškarac u kuća? Djevojka?
223. ↑ Misser scì (tal.) – Da gospodine
224. ↑ Chie bone parole … (tal.) – Kakve dobre riječi, gospodine! Kao fratar, kao pop ti govoriti. Mlada kućanice! O, kuća!
225. ↑ Chie misser … garzuna bella! (tal.) – Ovaj gospodin … lijepa djevojko!
226. ↑ Iam im portu navigamus! (lat.) – Već plovimo u luku!
227. ↑ Chie calche nave venuda in porto? (tal.) – Je li neki brod stigao u luku?
228. ↑ Chie omo dotto vostra signoria, chie saver littere! (tal.) – Kako učen čovjek vaše gospodstvo, kako znati književnost!
229. ↑ Chie sal salis sapientia, – mi gnende saver per littera (tal.-lat.) – Kakva sol soli mudrost, – ja ništa znati književno
230. ↑ e de stercore erigens pauperem? (tal.-lat.) – iz govana jadnika podižući
231. ↑ Pevere? Non aver in casa pevere? (tal.) – Papra? Nemati u kući papra? (Albanez je pogrešno razumio Arkulinovu latinsku riječ “pauperem”)
232. ↑ počitamo – počastimo
233. ↑ Chie mi non tender gnende di vostra linga (tal.) – Ja ništa ne razumjeti vaš jezik
234. ↑ Vien a zena con mi (tal.) – Dođi sa mnom na večeru
235. ↑ Che mi cenar con vu? Chie fate e star vostro amico, vecchio e giovane (tal.) – Ja s vama večerati? Da budem vaš prijatelj, star i mlad
236. ↑ In nomine patris et … (lat.) – U ime oca i sina i duha, amen. – Vjerujem… Zdravo Marijo
237. ↑ Chie santo Manoili aiuda vostra signoria! (tal.) – Neka sveti Emanuel pomogne vaše gospodstvo!
238. ↑ per amor de Dio? (tal.) – za ljubav Božju?
239. ↑ regnava in lui di manera e di tal sorte (tal.) – vladala je u njemu, tako i na takav način
240. ↑ anzi, sopra di questo (tal.) – dapače, u vezi s tim
241. ↑ l’ è ricco quel becco futuo (tal.) – bogat je, jebeni jarac
242. ↑ e m’ arrecomando, son vostro servitor! Valete et plaudunt! (tal.-lat.) – i preporučujem se, vaš sam sluga! Ostajte zbogom i plješćite!