• Prvi čin
• Drugi čin
• Treći čin
• Četvrti čin
• Peti čin
• Rječnik

Rječnik

• abašati (tal. abbassare) – sniziti, spusti, poniziti
• advokat, advokata (lat.) – svetac zaštitnik (zaštitnica); kotorska advokata – Gospa zaštitnica Kotora
• afikat (lat.) – najam, najamnina
• ajer (lat. aer, tal. aere) – zrak
• ali – ili
• Aligurli – iskrivljeno ime za tal. pokrajinu Liguriju (tal. prijedlog a i Liguria)
• aradžan (prema južnotal. arraggiare) – ljut, srdit
• asalt (tal.) – napadaj, navala
• asedijati (tal.) – opsjesti, opsijedati, salijetati
• ava – uzvik: joj!, jao!, avaj!
• avancati, avancavati (tal.) – dobiti, dobivati
• basta (tal.) – dosta
• bekac (tal.) – rogonja, glupan; usp. beko
• beko (tal. becco) – jarac (tko ide s tuđim ženama; koga vara žena)
• bestija (tal.) – zvijer, životinja
• bestro – uzvik, prema bjestija (v.)
• bijes (gen. bijesti, ž. r.) – ludost, mahnitost
• bisaci – bisage
• biti – ubijati
• bjestija (tal.) – zvijer, životinja, nečovječan
• bolanča (gen. pl. bolanača) – novac; od tri bolanče – bezvrijedan
• brašance – pričest, čim se pričešćuje
• bravati (tal.) – prijetiti, prkositi
• brijeme – vrijeme
• brižan, brižna – jadan, jadna (često kao uzrečica, poštapalica)
• brjeme – teret, breme
• brže – pored danas uobičajenog značenja, znači još i: vjerojatno, valjda, možda i sl.
• budi – zar, da li
• buža (tal.) – rupa
• cić – zbog, radi
• cipo (gen. cipla, lat.) – vrsta ribe, cipal; cipoli riječki – cipli iz Rijeke dubrovačke
• čafran (tal. zafferano) – šafran, vrsta začina
• čas (gen. časti) – čast; čašćenje
• čerto (tal. certo) – sigurno; za čerto – jamačno, zasigurno
• čes (gen. česti) – sudbina, udes
• česan (gen. česna) – bijeli luk
• čošina (tur.) – augm. od čoha, vrsta čvrste tkanine; haljina od takve tkanine
• čuti se – osjećati se; zlo se čujem – bolestan sam, slabo mi je
• da – pored danas običnih značenja još i: a, ali, nego, već
• da’ – daj
• darov – dar
• despet (tal. mlet.) – prkos, inat
• deventati (tal.) – postati
• dinar – novac; sitan srebrni novac
• dinaric – dem. od dinar (v.)
• dintileca (možda greškom mj. djintileca) – plemstvo; ljubaznost, uglađenost (mlet. zentileza, tal. gentilezza)
• dje – gdje
• djevojka – sluškinja
• dlaka – struna od koje se pleo povraz za lov ribe na udicu
• dobaviti se (čega) – steći, domoći se, doći s mukom do nečega
• dobiti (prez. dobudem) – svladati, pobijediti, dobiti
• dobivati (prez. dobivam) – nadmašivati, pobjeđivati
• dobro da – iako, premda, usprkos tome što
• dohitati – dohvatiti, dosezati
• domaća – žena, supruga
• doprodati – sve prodati
• drijevo – brod, lađa
• Dubrovčići – Dubrovčani (u kotorskom govoru)
• dunižati (tal. donneggiare) – uzdisati, ljubiti, ljubakati, voljeti
• dvaes – dvadeset
• dvići (prez. dvignem) – dignuti, skinuti
• Dzemba, Dzenba – Genova (genoveški Zena)
• dzet – zet
• džiljozija (tal. gelosia) – ljubomora
• džuho – lopudski podrugljivi naziv za Dubrovčane (?)
• đidija (tur. gidi) – rogonja; nevaljalac, nasilnik
• er – jer; da, kao da, budući da
• eror (tal.) – pogreška
• eterni (lat.-tal.) – vječni
• ežortavati (tal. esortare) – opominjati
• famelja (tal.) – obitelj
• fastidijo (tal.) – nevolja, dosada, muka
• ferfeto (tal. perfetto) – pogrešnim izgovorom umjesto perfeto – savršeno, izvrsno
• ferikuo (tal. pericolo) – pogrešnim izgovorom umjesto perikuo – opasnost, pogibelj
• festulezija (mlet. pistolese) – isto što i pestuleza (v.), samo s pogrešnim izgovorom – lovački nož
• fin (gen. fina, tal. fine) – kraj; dati fin – dokrajčiti
• fjorito (tal.) – kićeno, biranim načinom; oružjem igrati fjorito – velikom vještinom rukovati oružjem
• fjorižati – uresima popraviti (v. fjorito); rukami igrati i fjorito – mačevati se i pri tom izvoditi figure (mlet. fiorizar)
• forteca (tal. fortezza) – tvrđava
• fortuna (lat.-tal.) – oluja na moru; sudbina, udes; sreća
• frota (tal.) – mnoštvo, gomila, rulja
• funjestra (tal. finestra) – prozor
• furfanat (tal. furfante) – lopov
• fusta (mlet.) – gusarska galija
• gaćnik – trak kojim se gaće (hlače) stiskaju preko pasa
• galant (tal. galante) – galantan, ljubazan, uglađen; poštenjak
• gera – vrsta sitne morske ribe, gira
• gori – gore
• gosfar – gospar (s pogrešnim izgovorom)
• gramandionik – provalnik, lopov (prema gramandio, tj. otpirač, tal. grimaldello)
• grem, greš, gre… – v. gresti
• gresti (prez. gredem i grem) – ići
• grlo – vrat
• gučula (tal.) – guša
• gvera (tal. guerra) – rat
• har – zahvalnost, milost; dar, korist
• hoć’ – hoćeš
• hotimica – priležnica, konkubina; bludnica
• hraniti – čuvati; uzdržavati
• hvrljak – čvorak; doći u frotu (v.) kao hvrljci – navaliti kao gomila, jatimice
• igrati – igrati rukom (rukami) – dirati, pipati; tući; igrati oružjem – tući se oružjem, mačem
• ijed – jed, bijes
• ije – jede
• impačati (tal. impacciare) – smetati; impačati se – miješati se u nešto
• inako – drugačije
• indovinati – pogoditi
• indžurija (tal. ingiuria) – uvreda; učiniti indžuriju – uvrijediti
• iskati (prez. ištem) – tražiti, pitati; iskati od nekoga – propitivati se, pitati za koga
• istom – samo, tek
• ištetiti se – pokvariti se, propasti (oboljeti)
• izeti (prez. izmem) – uzeti; izeti se od – osloboditi se od, izmaknuti
• iziti (prez. izidem) – izaći, pojaviti se, popeti se
• izriti – iskazati, izreći
• izula (tal. isola) – otok
• jak – kao
• jakosca – dem. od jakos
• jeda – eda, da, da li, zar
• junak – sluga (pored običnog značenja)
• jur – već
• kako – kao; kako
• kanalja (tal. canaglia) – ološ, rulja, svjetina; nitkov, nevaljalac
• kandžilijer (tal. cancelliere) – javni bilježnik, pisar
• kandžo – dem. od kandžilijer (v.)
• kao – kako, kao da
• kapun (tal. cappone) – kopun, uškopljeni pijetao
• kauza (lat.) – uzrok
• kolur (tal. colore) – boja
• komarda (novogrč.) – dućan; mesarnica; klaonica; od komarde – dodatak uz imenicu s pogrdnim značenjem
• kombatiti – v. konbatiti
• komedijola (tal. commediuola) – komedijica, mala komedija
• komin (tal. camino) – dimnjak
• komportiti (tal. comportare) – podnositi, trpjeti
• konbatiti (tal. combattere) – boriti se; navaljivati
• kondicijon (tal.) – položaj, stanje; uvjet
• konfalun (st. tal. confalone) – zastavnik
• kontent (tal.) – zadovoljan; biti od čega kontent – složiti se s čim, pristati na što
• kontent (tal.) – zadovoljstvo
• kontradota (tal.) – protumiraz, svadbeni poklon muža ženi
• korda – nožina, mač, sablja, ćorda
• kordetina – augm. od korda
• kordijal (tal. cordiale) – srdačan, iskren
• krepatura (tal. crepatura, mlet. crepadura) – kila
• krudelaca – okrutnica (v. krudeo)
• krudelta (tal. crudelta) – okrutnost
• krudeo, krudeli (tal. crudele) – okrutan
• ktjeti – htjeti
• kumlju – kumim
• kustijon (tal. mlet. custion) – kavga; imati kustijon – kavgati se
• lasan – lak
• ledžitim (tal. legittimo) – zakonit
• leut (tal.) – lutnja
• liberati se (tal. liberarsi) – osloboditi se
• lis – list
• Lokruman – Lokrum, otočić pred Dubrovnikom
• lopiža – zemljani lonac
• Lopud – otok kraj Dubrovnika, u Elafitskom arhipelagu
• lotar – lupež, lijenčina
• lučac – dem. od luk
• lumbarda (tal.) – vrsta topa
• ma – ali
• maganja (tal. magagna) – ludov, tko nije pri pameti (kao psovka)
• mahnit – luđak, mahnitac
• maj – uzvik: zaisa, baš
• Majka – Gospa
• malankonija (tal.) – tuga, sjeta
• malankunija – v. malankonija
• malo – zamalo, umalo
• mandžagvadanj (tal. mangiare i guadagno) – nekoristan radnik, danguba, parazit
• Maoprdonija – namjerno iskrivljeno za Manfredonija, grad u tal. pokrajini Apuliji
• martir (tal.) – mučenik
• meritati (tal.) – zaslužiti
• mir (lat. murus) – zid; miri – zidine
• mirakulo (tal.) – čudo
• mniti – misliti
• moroz (ž. r. moroza; tal. mlet. moroso) – ljubavnik (ljubavnica), dragi (draga)
• mortar (tal.) – mužar, prangija, vrsta malog topa
• mučati – šutjeti
• munita (tal. moneta) – novac
• muo (gen. mula) – mol, lučki nasip
• načiniti – napraviti; popraviti; prirediti
• najbrže – smjesta, odmah
• najlakše – polako
• najveće – najviše
• namurati se (tal. innamorarsi) – zaljubiti se
• napetriti se – pentrati se, verati se (od petar, najgornji kat; tavan za sušenje žita)
• Napula – Napulj
• naredan – naređen, uređen, lijep, prikladan; gotov, spreman
• navrći se – nametnuti se
• nea – neka
• neć’ – nećeš
• neg – nego
• negromant (tal.) – čarobnjak, vještac
• nî – nije
• nut, nuta, nuti – nu, gle, vidi
• nje – njezin (njezina, njezino); njih
• njih – njihov (njihova, njihovo)
• obeseliti – obradovati
• obići (prez. obidem) – obuzeti, osvojiti, snaći (pored običnog značenja)
• oblegan (tal. obbligato) – dužnik, zahvalan
• obstakuo (gen. obstakula, lat. obstaculum) – prepreka, zapreka, smetnja
• oćas (gen. oćasti) – rep, zadnjica
• odvrći se – odreći se koga ili čega
• odzgor – odozgo
• oficijo (tal.) – služba; služba božja; činit svoje oficije – obavljati svoju dužnost
• ončas – odmah
• onestije (tal.) – časnije, pristojnije, komp. od onesto
• oni – onaj
• opraviti – učiniti, obaviti, popraviti, naknaditi
• Orlando – Roland, paladin Karla Velikog, iz starofrancuskih spjevova, simbol junaštva; Orlando na Placi – kip Orlanda na dubrovačkom Stradunu, kojega je u 15. stoljeću isklesao kipar Antun Dubrovčanin
• ostati se – okaniti se (koga), proći se, ostaviti na miru
• otiti (prez. otidem) – otići
• oto – eto
• otočka – otočanka
• otole – odakle, otud; otada
• otresti se – razabrati se, doći k sebi, opametiti se
• ovdi – ovdje, ovamo; ovdi ovoliko – to je sve što se može učiniti
• ovi – ovaj
• ovo – evo
• ovrata (tal.) – podlanica, komarča, orada, vrsta ribe osobito cijenjena mesa
• Padua – Padova (mlet. Padoa)
• pak – poslije, opet, zatim
• parati (tal.) – izgledati, činiti se
• parenta, parentat (tal.) – svojta, rodbina
• parentijera (tal.) – svojta, rodbina; srodstvo; učiniti parentijeru – sroditi se
• pasalijer – onaj koji je nestašan, obijestan, nemiran
• pasati (tal.) – proći; pasati se – zadovoljiti se, proći se, pomiriti se s čim
• pate (tal. fate) – zapovijedajte, raspolažite sa mnom
• pazmati (tal. spasimare) – klonuti, malaksati
• peča – komad; u peče učiniti – raskomadati
• pečenica – udavača; pečenje
• ped – pedalj
• perdidžornata (tal. perdigiornata) – danguba, besposličar
• per dio (tal.) – zaboga
• perikulati (tal.) – doći u opasnost
• perpera – dubrovački novac (12 srebrnih dinara)
• persona (lat.-tal.) – osoba
• pestuleza (mlet. pistolese) – lovački nož, usp. festulezija
• pítati – tražiti, moliti
• pjersati (tal.) – pogrešno umjesto fjersati – načiniti kome fjersu, tj. ožiljak, nagrditi koga udarcem
• placa (lat.) – trg, ulica; Placa – ime glavne ulice u Dubrovniku (Stradun)
• placar (tal. mlet.) – trgovac na ulici; varalica (usp. placa)
• placati (tal. mlet.) – varati (usp. placar)
• plah – plašljiv; brz, hitar
• plakijer – naslada, užitak, radost
• počitati – častiti, počastiti
• počten – ugledan, dostojan, poštovan
• pod – kat
• podbiti – ščepati, uhvatiti, ugrabiti; izbiti (npr. oči)
• podprigati (lat. frigere) – popržiti
• pokli – pošto, nakon što, jer, budući da, dok, kad
• polojiti – polaskati
• pomižati – pomokriti, popišati
• posedžati (tal. possedere) – posvojiti, posjedovati
• posilati – slati
• poskaramučati (tal. scaramucciare) – počarkati se
• potrjeba – bijeda; nevolja; oskudica; molba; imati potrjebu od koga – trebati koga
• poznati – spoznati, uvidjeti; smatrati, priznati
• pratarsci – fratarski
• pravda – sud
• prc – uzvik od prdjeti, ide uz uzvik maj (maj prc)
• prdžon (tal. prigione) – zatvor; sužanj, zatvorenik; usp. pržon
• prem – premda; upravo, baš, doista, osobito, sasvim, zaista i sl.
• prid – pred
• pridati, pridavati – predati, predavati; pridati se – predati se
• pridrt – kila; kilav čovjek, kilavac
• pridrt – kilav
• prigati (lat. frigere) – pržiti
• prikla (prema lat. frigere) – tijesto prženo na ulju, uštipak, fritula
• pripasti se – prepasti se, prestrašiti se
• priporučiti se – preporučiti se
• pritio – debeo; mastan
• probiti (prez. probudem) – koristiti, donijeti probitak, donijeti korist
• profilan (tal. profilato) – vitak
• prova (tal.) – kušnja; učiniti prove – iskazati se junaštvom
• provati (tal.) – iskušati, pretrpjeti, osjetiti
• pržon (tal. prigione) – zatvor; sužanj, zatvorenik
• pufrant (tal.) – lopov, (isto što i furfanat (v.) uz pogrešni izgovor)
• Pulja – Apulija, Puglia, pokrajina u južnoj Italiji; poslati u Pulju s dinarom kruha – poslati u progonstvo
• rabiti – služiti, koristiti
• razbirati – razmatrati, razmišljati o čemu
• razjediti se – razljutiti se
• rebelati se (tal.) – pobuniti se
• refirati se (tal.) – povući se (isto što i retirati se (v.) s pogrešnim izgovorom)
• remedijati (tal.) – popraviti, pomoći
• remedijo (tal.) – lijek
• renjati (tal. regnare) – vladati
• repozano (tal. mlet.) – mirno (usp. narepozano)
• respet (tal.) – obzir, poštovanje; imati respet – poštovati
• retirati se (tal.) – povući se
• ribalad (gen. ribaoda, tal. ribaldo) – lupež, lopov
• ribaoda – lupežica (v. ribalad)
• riječni – koji se odnosi na Rijeku dubrovačku (Omblu)
• rijeti (prez. rečem) – reći
• rozica – ružica, dem. od ruža (tal. rosa)
• ručak – doručak
• rugo – rug, ruglo
• ruina (lat.-tal.) – propast
• ruka – igrati rukami – pipati; udarati
• rvati – napadati
• scijeniti – cijeniti, poštovati; smatrati, držati
• sekret (tal.) – tajna
• sinjor, sinjora (tal.) – gospodin, gospođa
• sinjorija (tal.) – gospodstvo
• siti (prez. sidem) – sići
• sjetan – tužan, nesretan, jadan, bijedan
• skandao (tal.) – sramota, bruka, skandal
• skjav (tal. schiavo) – sluga
• sklopiti – sastaviti, složiti, združiti; sklopiti parentijeru – sroditi se
• smrdećica – pogrdan naziv za ženu
• sofrikat (lat.) – potprig, popržak
• somun (tur.) – okrugli kruh
• sonce – sunce (u lopudskom govoru)
• spendžati (tal. spendere) – potrošiti
• spirit (lat.-tal.) – duh
• spomenovati se – sjećati se
• spomenuti se – sjetiti se
• spondrati (tal. mlet. sfondrar) – pasti, posrnuti
• spovidjeti (prez. spovijem) – pripovjediti, opisati
• spoz (tal. sposo) – zaručnik; muž
• stan – pored danas uobičajenih značenja: rod, obitelj
• starežina – podrugljivo za staru osobu
• stati – boraviti, prebivati, stanovati, biti; za me stoji – za mene je, za mene znači
• staviti – dati se na što, uznastojati oko čega; staviti se od – sjetiti se na, pomisliti na; staviti pamet – svratiti pozornost, usredotočiti se, pripaziti, misliti
• stokata (tal. stoccata) – ubod, udarac mačem; dati stokatu – posjeći
• superbija (tal.) – oholost
• superbijoz (tal. superbioso) – ohol, nadut
• superkjarija (tal. superchiaria) – nasilje
• svezan – obvezan, sputan
• svrha – kraj, konac
• šećna – šetnja
• škrimati se (tal.) – vježbati se mačem za borbu, mačevati se
• štogodi – nešto, štogod
• tamaša (tal. tamascia) – šala
• tancati – plesati
• tedij (tal. tedio) – dosada, dodijavanje
• tegnuti – taknuti, dirnuti
• tej – te
• ter – a, pak
• tezoro (tal. tesoro) – blago
• timid (tal. timido) – plašljiv
• tizijeh – tih
• tizijem – tim
• tkogodi – tkogod, netko
• tolicijeh – tolikih
• torto (tal.) – nepravda; činiti tortu komu – činiti krivo komu
• tot – neka; tada, onda; dakle, jamačno
• tradiment (tal.) – izdaja; na tradiment – iz potaje, izdajnički
• traga – pasmina, rod
• tratati (tal.) – postupati, častiti; smatrati; pregovarati o čemu
• triba – v. trijeba
• trijeba – potreba, nužda; trijeba je – potrebno je
• trimjed – nešto bezvrijedno (tri mjedi, bakrena novčića)
• trjeska – buka, vika, galama
• tudije – tuda; tim putem
• tuga – nevolja (pored običnog značenja)
• tužica – tuga
• ugonenuti – pogoditi
• uhiliti – ožalostiti, ucviliti; upropastiti, prevariti
• uhititi – uhvatiti
• ukazati – pokazati, otkriti
• ukidovati – rvati se, rušiti
• uljesti – ući; upustiti se u što
• upuštati – propustiti, pustiti
• uscan – pomokren, popišan
• uspomenuti – spomenuti, podsjetiti, sjetiti se čega
• uzeti – opčarati (pored običnog značenja)
• valjati (tal. valere) – vrijediti
• vanđelista (tal.) – evanđelist
• vas – sav
• vazdašnji – neprestan, svagdašnji
• vazeti (prez. vazmem) – uzeti
• ve – rječica s najrazličitijim značenjima: li, ded, daj, baš
• veće – više
• većekrat – višeput, često
• vehti – star
• veramente (tal.) – doista
• veras (gen. versa, tal.) – stih
• vergonja (tal. vergogna) – sramota
• versati (tal.) – sastavljati stihove, govoriti u stihovima
• viđu – vidim
• vitovarija (tal. vettovaglia) – hrana, živež
• vituperijo (tal.) – sramota, ruglo
• vjetar – ispraznost, neozbiljnost (pored običnog značenja)
• vlah – pastir, seljak
• volta (tal.) – put, krat; vele volat – mnogo puta
• vragolija – čarolija
• vrćeti se – v. vrtjeti se
• vrći (prez. vrgnem) – baciti
• vrtjeti se – kretati se, motati se (oko koga ili čega)
• zabiti (prez. zabijem) – zabiti koga u tamnicu – utamničiti, zatvoriti
• začeti – zapjevati
• zahvaljati – zahvaljivati
• zamirac – tko živi iza mira, tj. unutar zidina Dubrovnika
• zategnuti – pritisnuti
• zatisnuti – zapušiti, začepiti, zatvoriti
• zla žena – kurva, prostitutka
• zločes (gen. zločesta) – jadan, nesretan; slab, loš
• želješce – nož kojim se siječe ili isijeca
• žî – živ; žî mi t’ – živio mi ti, živjela mi ti
• Župa – Župa dubrovačka, područje između Dubrovnika i Konavala