• Prolog Dugog Nosa
• Prolog
• Prvi čin
• Drugi čin
• Treći čin
• Četvrti čin
• Peti čin
• Mihovil Kombol: Dopuna Dunda Maroja
• Rječnik

Rječnik

• aba (tur.) – grubo sukno
• abandonati (tal.) – napustiti; abandonati se – prepustiti se
• abate (tal.) – opat
• adio (tal.) – zbogom (pozdrav); uzvik zaprepaštenja
• adorati (tal.) – obožavati
• adversitat (tal.) – nesreća, nevolja
• advokat, advokata (lat.) – svetac zaštitnik (zaštitnica); kotorska advokata – Gospa zaštitnica Kotora
• afatigati se (tal. affaticarsi) – mučiti se, truditi se, umoriti se
• aferin (tur.) – usklik odobravanja: bravo!, sjajno!, tako je!
• agrančati (tal.) – zgrabiti, dočepati se
• agresta (tal.) – kiselo grožđe; vina na agrestu – kisela vina, kiseliš; (isto što i ogrestija, v.)
• akomodavati se, akomodati se (tal.) – prilagođavati se, prilagoditi se, urediti, nagoditi se; akomodati se bremenom – snaći se, prilagoditi se prema promjeni vremena odnosno situacije
• akort (tal. accorto) – domišljat, lukav, oprezan, razuman
• akostati se (tal.) – približiti se, primaknuti se, pristupiti
• akumulati (tal.) – zgrtati, stjecati, nagomilati
• akvijetati se (tal.) – smiriti se
• ali – ili
• alimanku (tal.) – barem
• almanko – v. alimanku
• alodžati (tal.) – stanovati, odsjesti
• amant (tal.) – ljubavnik
• amor (lat.-tal.) – ljubav
• animele (tal, pl.) – teleće ili janjeće žlijezde, naraslice
• animo (tal.) – duh, duša; hrabrost, srce; ne basta ti animo – nisi hrabar, nemaš hrabrosti
• antik (tal.) – star, starinski; antik čovjek – čovjek staroga kova
• aposta (tal.) – hotimice, namjerno; baš, upravo; navlaš
• arecitati (tal. mlet. arezitar) – glumiti, govoriti odnosno prikazivati komediju
• argument (tal.) – sadržaj (komedije), predmet, tema
• arkitet (tal.) – scenski majstor
• armilin (tal.) – bijela lasica, hermelin
• asasin, asisin, ašišin (tal. assassino) – ubojica, razbojnik
• ašišinati tal.) – ubiti, upropastiti; usp. asasin
• asikurati (tal.) – osigurati, zajamčiti
• astucija (tal.) – lukavstvo, lukavost
• astut (tal.) – lukav; lopov
• ašendati (tal.) – popeti se, uspeti se; skočiti
• Augusta (tal.) – Augsburg, njem. grad u južnoj Bavarskoj
• avancati (tal.) – dobiti, dobivati; avancati kome – dobiti od koga; avancati trat kome – nasamariti koga, doskočiti kome, spustiti kome
• avar (tal. avaro) – škrt, lakom
• avaricija (tal. avarizia) – škrtost, lakomost
• baba, babe – dojilja
• babka – dem. od baba (v.)
• bačkio (gen. bačkjela) – malj kojim se nabija kudjelja, mala batina
• baknuti – zahvatiti, dobiti
• bala (tal.) – breme, tovar, naramak
• balota (tal.) – boća, lopta kojom se gađa u cunj (v.)
• balun (tal.) – lopta; na balun poigrati s kim – udariti koga da poleti
• banak (gen. banka, tal. banco) – banka
• bandeškati (tal. bandire) – otjerati
• barbaćep – “drvena lutka s dugim nosom, u crnom ruhu, nekoć demonsko biće, čudovište s vel. ljudskom bradom, u st. Dubrovniku pokladna maska skitnice (mlet. barbachiepo)” (F. Čale)
• bareta (tal.) – kapa
• barižeo (mlet. bariselo) – kapetan milicije
• basta (tal.) – dosta
• bastah (sr. lat. bastasius) – nosač
• bastahovati – raditi posao bastaha (v.)
• bastati (tal.) – dostajati; ne basta ti animo – nisi hrabar
• bastašija – trpljenje (v. bastah)
• baša (tur.) – poglavar, starješina
• bašije – niže (komp. priloga bašo, tj. nisko, tal. basso)
• batati – teško hodati, lupajući nogama od umora
• bazilišk (grč.) – bazilisk, zmijski kralj, mitska životinja, složena od žabe, zmije i pijetla s krunom na glavi, koja riga vatru i ubija pogledom
• bestija (tal.) – zvijer, životinja
• bestro – uzvik, prema bjestija (v.)
• beškot (tal.) – dvopek
• bilj – zbilja, istina; (pril.) zbilja, zaista
• bižigati (mlet. bisegar) – tražiti, premetati
• bjestija (tal.) – zvijer, životinja, nečovječan
• Blaženica – Gospa, Bogorodica
• blesti (prez. bledem) – ludo govoriti, blebetati
• bludilo – maza (o djetetu)
• bluta (lat.) – pokvareno vino
• Bneci – Mleci, Venecija
• bnetački – mletački, venecijanski
• bo – jer, naime
• bofun (tal.) – lakrdijaš
• bokara – vrč, pehar
• bokun (tal.) – zalogaj, komad
• bolanča (gen. pl. bolanača) – novac
• boles – bol, jad, tuga, žalost
• boliti se – žaliti, biti žao
• brada – u izrazima: u bradu (kome) – usprkos (kome); ovo mi u bradu – pravo mi budi, to sam i zaslužio
• bragešice (tal.) – hlače
• bratkovina – vrsta bijeloga grožđa
• bravati (tal.) – prijetiti, prkositi
• brigata (tal.) – družina
• brijeme – vrijeme; davati se dobru bremenu ili dobro brijeme dijeliti – uživati; ugoditi zlu bremenu – prilagoditi se nevoljama; uživati brijeme – dobro se provoditi
• brikunanje (prema tal. briccone) – laganje, varanje
• brinc – zdravica (tal. brinzi, brindisi, preko španj. brindis, od njem. bring dir’s)
• brižan, brižna – jadan, jadna (često kao uzrečica, poštapalica)
• brižnica, brižnik – jadnica, jadnik
• brjeme – teret, breme
• brže – pored danas uobičajenog značenja, znači još i: vjerojatno, valjda, možda, prije, skoro, radije i sl.
• budi – zar, da li
• bula (tal. bulla) – raskokani kukuruz, neko bjelilo za pudranje
• bule – v. bulin
• bulin (tal.) – manja kugla kojoj se većom nastoje približiti igrači u igri na boće; usp. izrizikati
• buna – vreva, graja
• bunaca (tal.) – bonaca, morska tišina
• caftjeti (prez. caftim) – cvjetati
• cance (gen. canaca, mlet. zanze) – brbljarija, blebetanje
• ciglovit – cigli, jedini
• cijeć – zbog, radi
• ckniti – kasniti
• cokula (tal.) – drvena papuča
• crjevja – cipela
• crjevjar – postolar; Među crjevjare – ulica u starom Dubrovniku u kojoj su bile postolarske radnje
• crljen – rumen, dobra izgleda, zdrav
• cunj (mlet. zon) – klip koji se gađa balotom (v.), tj. loptom
• čafran (tal. zafferano) – šafran, vrsta začina
• čas (gen. časti) – čast; čašćenje
• čeljadin – čeljade
• čersati se – bijeliti se bjelilom kojim se mažu žene
• čertamente (tal. certamente) – zaista, sigurno
• čerto (tal. certo) – sigurno; za čerto – jamačno, zasigurno
• čes (gen. česti) – sudbina, udes
• česar (tal. cesare) – car
• česnoviti luk – bijeli luk
• čestit – sretan, blažen, slavan, bogat, svijetao
• čijem – čim; dok
• čijera (tal. cera) – lice, izgled lica; činiti komu dobru (zlu) čijeru – dočekati koga s znakovima dobrohotnosti, odnosno odbojnosti
• činiti se – praviti se, pretvarati se
• čoha (tur.) – vrsta čvrste tkanine; haljina od takve tkanine
• čošina – augm. od čoha (v.)
• čovječji – muški (pridjev od čovjek u značenju muškarac)
• čovuljic – patuljak, čovuljac, “lutka ljudskog oblika, isto što “homunculus”, za koga se vjerovalo da magičnom moći može oživjeti” (F. Čale)
• čuti – poslušati, podnositi; čuvati, paziti na što; doznati
• ć’ – ćeš
• ćaćko – otac, tata; star čovjek
• ćamati se (tal. mlet. ciamar) – zvati se
• da – pored danas običnih značenja još i: a, ali, nego, već
• da’ – daj
• daj – bar
• dake – dakle
• daleče – daleko
• dalek – daleko
• dati – v. davati
• davati – podavati se kome (lasc.); prepuštati se; u grijeh se davati – griješiti; davati rijet kome – dopuštati kome da govori, da nastavi govoriti; davati razumjeti – varati, obmanjivati; srce mi dava – osjećam, slutim
• daž – kiša
• dekjarati, dekjaravati (tal. dechiarare, dichiarare) – izjaviti, izjavljivati, objasniti
• dekrepit (tal.) – veoma ostario, oronuo
• delektati (lat. delectare) – veseliti
• deliberati (tal. deliberare) – odlučiti
• delicije (tal.) – uživanje, slasti, divote
• delicijoz (tal.) – divan, prekrasan, slastan
• demaškin (tal. damasco, damaschino) – damast, damastna svila (naziv prema gradu Damasku u Siriji)
• denj (tal. degno) – dostojan, vrijedan
• desperacijon (tal.) – očaj, očajanje
• desperan (tal.) – očajan
• desperati, desperavati (tal.) – očajavati
• despjačer (tal.) – neugodnost (suprotno od pjačer, v.)
• desponjati (lat. i tal. disponere) – nagovoriti, skloniti nekoga; desponjati se – spremiti se na nešto
• deventati (tal.) – postati
• devot (tal.) – pobožan
• dezereditati (tal.) – razbaštiniti, lišiti nasljeđa
• dezvijan (tal. mlet.) – razuzdan (v. dezvijati)
• dezvijanik – v. dezvijan
• dezvijati (tal. mlet.) – zavesti s pravoga puta, pokvariti
• dijeliti se – rastajati se
• dijeljati se – dijeliti, rastajati se
• dijetac – djetić, mladić
• dilji – dulji (komp. od dug)
• dinar – novac; sitan srebrni novac
• diskoras (gen. diskorsa, tal. discorso) – govor
• dispos (ž. r. disposta, tal. disposto) – spravan, spreman
• divers (tal.) – različit, razni
• djetić – mladić, sluga
• djevenica – krvavica
• djevojčica – djevojka
• djevojka – sluškinja, godišnica (v.)
• dobaviti se (čega) – steći, domoći se, doći s mukom do nečega
• dobiti (prez. dobudem) – svladati, pobijediti, dobiti
• dobivati (prez. dobivam) – nadmašivati, pobjeđivati
• dobročes – sretan, dobar
• dobrostiv – milostiv
• dogarati (komu) – spržiti što
• dohitati – dohvatiti, dosezati
• dojti – doći
• doktrina (lat.) – nauk
• doktur (lat.) – učen čovjek, mudrac, učitelj
• dolu – dolje
• domaća – žena, supruga
• domom – kući, doma
• domoriti – dosaditi
• doruinati – upropastiti do kraja; usp. ruinati
• dosle – do sada
• dostojati – zavređivati, zaslužiti
• došastje – dolazak
• dotrudnjeti – dosaditi, dotužiti
• dovijećati – završiti vijećanje, zaključiti vijećanjem
• dozaklati – dokrajčiti
• drača – trnje; zatvoriti dračom – ograditi trnjem
• drapijer (mlet. drapier) – trgovac tkaninom, svilom
• drijevo – brod, lađa
• drug – muž; jednak kome
• drugovja – drugi put
• družiti s kim – biti, drugovati s kim
• dubitati (tal.) – sumnjati, bojati se
• dubje – stabla, hrastova šuma
• dudzina (tal. dozzina) – tuce, dvanaest komada
• dukatac – dem. od dukat
• dumna (lat. domina) – koludrica, časna sestra
• dundo – stric, ujak; naziv za stariju osobu
• dunidžati, dunižati (tal. donneggiare) – uzdisati, ljubiti, ljubakati, voljeti
• durati (tal.) – trajati
• duša – čovjek; dah, dušak; popiti dušu – uništiti, upropastiti; dušom mojom – duše mi, tako mi duše
• dužnik – dužnik; vjerovnik
• dvadesti – dvadeset
• dvaes – dvadeset
• dvaš – dva puta
• dvići (prez. dvignem) – dignuti, skinuti
• dvignuti – ustati; povesti nekoga; spremiti se, krenuti, uputiti se, odmaknuti; odgojiti; ukloniti; dvignuti sa zla puta – spasiti; dvignuti komu što – oteti, ukrasti; dvignuti se – otići
• dzar (tal. zaro) – kocka; vrgnuti dzar – baciti kocku; vrgnuti dzar na tavulijer – baciti kocku na ploču, tj. (u prenesenom smislu) baciti udicu
• dzetenin (tal. zetano, zetani) – tkanina za ženske haljine od vrlo teške svile
• dzibilin (tal. zibellino) – zerdav, samur; poctava od dzibilina – podstava od samurovine
• dzoja (tal. gioia) – dragulj, nakit (v. džoja)
• dzora – zora
• dzubun (tur. zibun) – muški kratki kaput
• džambjelot – tkanina ili haljina od devine dlake (tal. ciambelloto, danas cammellotto, od st. franc. chamelot)
• džilj (tal. giglio) – ljiljan
• džiljoz (tal. geloso) – ljubomoran
• džimrijati (tur. cimri – siromašan, škrt) – škrtariti
• džintio (tal. gentile) – ljubazan, otmjen, plemenit
• džoja (tal. gioia) – dragulj (usp. dzoja)
• džuho – lopudski podrugljivi naziv za Dubrovčane (?)
• džusto (tal. giusto) – baš, upravo, točno
• đidija (tur. gidi) – rogonja; nevaljalac, nasilnik
• Đurađ – Juraj, kršćanski svetac
• ekčelent (lat.-tal.) – sjajan, izvrstan
• eko – evo
• er – jer; da, kao da, budući da
• ereda (tal. erede) – baštinica, nasljednica
• eror (tal.) – pogreška; biti u eroru – pogriješiti; uzeti u eror – pogrešno shvatiti, pogriješiti
• fačenda (tal.) – posao; smutnja
• fadžan (tal. fagiano) – fazan
• faktur (tal. fattore, lat. factor) – poslovođa
• falj (prema tal. fallire) – propast
• fantastik (tal.) – čudan, nastran, neobičan; čudak
• fantazija (tal.) – mašta, tlapnja; promijeniti fantaziju – promijeniti mišljenje; stviti se u fantaziju – utuviti u glavu
• Far od Misine (tal. Faro di Messina) – Mesinski tjesnac, u kojemu su mitske nemani Scila i Haribda
• fastidijo (tal.) – nevolja, dosada, muka; doći na fastidija – upasti u nevolje; davati fastidija – zanovijetati, dosađivati
• fastidijoz (tal.) – mučan, dosadan
• favor (tal. favore) – ljubaznost; biti kome u favoru – imati nekoga sklona sebi
• feca (mlet. fezza) – talog; feca od ljudskoga naroda – ljudski ološ
• feličita, feličitat (tal.) – sreća, blaženstvo
• fengati (lat. i tal. fingere) – pretvarati se
• fermati se (tal.) – zaustaviti se
• fermo (tal.) – nepomično; za fermo – pouzdano, sigurno
• festa (tal.) – zabava, proslava
• fin (gen. fini, tal. fine) – cilj; na dobru finu – s dobrim ciljem, s poštenom namjerom
• fin (gen. fina, tal. fine) – kraj; dati fin – dokrajčiti
• fineca (tal. finezza) – finoća
• fint (tal. finto) – tobožnji; finta mostra – lažni uzorak
• Fjerenca – Firenca (tal. Fiorenza)
• fjersati – načiniti kome fjersu, tj. ožiljak, nagrditi koga udarcem (prema lat. firsus, sjev. tal. fers, od effervescere)
• fodža (tal. foggia) – način odijevanja; fodža nova – nova moda
• foldra (mlet. fodra) – podstava
• fora (tal.) – van
• fortuna (lat.-tal.) – oluja na moru; sudbina, udes; sreća
• frankati (tal. francare) – platiti, nadoknaditi; frankati spendze – nadoknaditi troškove
• frapati (tal. frappare) – nakititi prišivenim šarolikim komadićima tkanine
• frapan – v. frapati
• fresak (pl. fresci, tal. fresco) – svjež
• funjestra (tal. finestra) – prozor
• furencija (prema tal. pridjevu furente) – razjarenost, srditost, bijes
• furija (tal.) – bijes, naglost; hitnja, žurba
• furistijer (tal. forestiero) – došljak, stranac; usp. prustijer
• g – k, ka
• gaće – hlače
• galant (tal. galante) – galantan, ljubazan, uglađen; poštenjak
• galantarija (tal.) – udvornost, uslužnost, uglađenost, ljubaznost, sposobnost u ophođenju sa ženama; ukras, ures
• galatina – hladetina
• galina od Indijana (tal. gallina indiana) – indijanska (američka) kokoš, purica (?)
• garofalić (tal.) – vrsta začina, dem. od garofao, klinčić
• giribic (tal. ghiribizzo) – hir, mušica
• gluma – neistina, šala
• glumac – svirač, osobito koji svira na piru; glumac
• godina – vrijeme
• godišnica – seoske djevojke koje su gradski gospari uzimali za sluškinje u gradu, najčešće na godinu dana, dok se ne bi udale
• godište – godina
• goj – izobilje; spokoj, mir, uživanje, radost
• gonenuti – odgonetnuti, pogoditi (zagonetku); što mi se gonenu – pogodi što znači, odgonetni
• gori, goru – gore
• gorušt – goruć, vruć
• gostara (novogrč.) – vrč, sklenka, boca
• govoriti od koga – ogovarati koga, prigovarati kome
• gracija – milost; imati graciju od koga – steći čiju naklonost; doći s malom gracijom – doći s malo poštovanja; doći s kojom gracijom – doći s kojom izlikom
• grintav – gubav, krastav (i u prenesenom smislu); bijedan (kao psovka), nevaljao
• grintavac – bijednik, nevaljalac. v. grintav
• grintavica – grintava žena, v. grintavac
• grinja – moljac; mana, slabost, grijeh
• grkos – gorčina
• grlo – vrat
• grmuša – vrsta male ptice, dračarka
• grub – ružan, zao, loš, nevaljao
• gruboća – rugoba, grdoba
• grubši – komp. od grub (v.)
• gunj – vrsta haljine
• gustati (tal. gustare) – uživati
• guveran (tal. governo) – postupak; upravljanje, vladanje
• guvernati (se) (tal. governare) – čuvati (se), vladati (se)
• gvacet (tal. guazzetto) – pikantno spremljeno meso ili riba
• gvardijan (tal.) – čuvar, stražar
• haholjak – mala ušteđevina
• har – zahvalnost, milost; dar, korist; na har – na dar; u har – u korist, korisno; imati za har – biti zahvalan
• haramija (tur.) – hajduk, pljačkaš, razbojnik, zločinac
• havijar – kavijar
• hitati – hvatati, loviti; hitati se koga – hvatati se koga, priželjkivati koga; hitati se života – pokušati ubiti
• hoć’ – hoćeš
• hode – idući, hodajući
• hotjeti – htjeti; vele se hoće – mnogo treba, mnogo se traži
• hraniti – čuvati; uzdržavati; hraniti
• hristjanin – kršćanin, u prenesenom smislu čovjek uopće
• hrusta (lat.) – kora na pečenju
• hubav – lijep, ubav
• hud – zao
• ičigov – ičiji
• idol – ideal, uzor
• igrati – igrati rukom (rukami) – dirati, pipati; tući
• ijed – jed, bijes
• ijem – jedem
• impačati (tal. impacciare) – smetati; impačati se – miješati se u nešto
• importancija (tal.) – važnost
• impresijon (tal.) – dojam
• impreza (tal. impresa) – pothvat; biti vražje impreze – biti kao vrag (tj. jako) poduzetan
• improvisto – na improvisto – iznenada (tal. all’improvvista)
• inako – drugačije
• incukarada (tal. mlet.) – vrsta slatkiša
• Indijan – Indijac
• indijani – indijski
• indženj (tal. ingegno) – duh, pamet; imati indženj – biti pametan, sposoban
• indženjati se (tal. ingegnarsi) – trsiti se, probijati se, snaći se
• indženjoz (tal. ingegnoso) – oštrouman, snalažljiv, domišljat
• informati (tal.) – obavijestiti
• informan (tal.) – obaviješten
• ingvas – crnilo, tinta
• inmadžinati (tal. immaginare) – izmisliti
• inportancija – važnost
• inspiritan (tal. inspiritato) – opsjednut zlim duhom, bjesomučan
• intertenjati (tal. intertenere) – zabaviti
• intravenjati (tal. intravvenire) – dogoditi se
• intromecati se (tal. intromettersi, intromezzare) – posredovati
• inventur (tal. inventore) – izumitelj, pronalazač, otkrivač
• injorant (tal. ignorante) – neznalica
• ishoditi – izlaziti
• iskati (prez. ištem) – tražiti, pitati; iskati od nekoga – propitivati se, pitati za koga
• ispliti (prez. isplijem) – isplivati; izvući se
• isprigan (lat. frigere) – pržen
• istoč – istok
• istom – samo, tek
• istrijebiti se – očistiti se (npr. od ušiju); profiniti se
• ištetiti se – pokvariti se, propasti (oboljeti)
• ištom – v. istom
• item (lat.) – također, nadalje, zatim (izraz se koristi kod nabrajanja u trgovačkom žargonu)
• izeti (prez. izmem) – uzeti; izeti se od – osloboditi se od, izmaknuti
• iziti (prez. izidem) – izaći, pojaviti se, popeti se
• iznaći (prez. iznadem) – otkriti, pronaći
• izrizikati, – potrošiti sve raspoložive kugle u igri “na boće” (tal. risicare, staviti na kocku, pokušati sreću, usuditi se); v. bule, bulin
• izulan (tal. isolano) – otočanin
• iždeniti – silom odagnati
• jâd – otrov
• jajer (lat. aer, tal. aere) – zrak
• Jakin – stariji naš naziv za grad Anconu u Italiji
• javi – na javi, zbilja
• jeda – eda, da, da li, zar
• judicijo (lat. judicium, tal. giudizio) – pamet, razbor
• junak – sluga (pored običnog značenja)
• jur – već
• kaban (tal. gabbano) – ogrtač, kabanica
• kajpa (lat. cavea, st. tal. caiba) – koš, osmatračnica na brodskom jarbolu
• kako – kao; kako
• kalati (tal. calare) – spustiti; kalati komu – nasamariti koga
• kamara (tal. mlet. camara) – soba
• kamarijera (mlet. camariera) – sobarica
• kami – kamen
• kaminata (lat.) – peć; soba s ognjištem
• kampanja – polje; bojno polje; čovjek od kampanje – borac, ratnik
• kanalja (tal. canaglia) – ološ, rulja, svjetina; nitkov, nevaljalac
• kankar (tal. mlet. cancaro) – rak, rak-rana
• kant (tal. canto) – pjevanje
• kantati (tal. cantare) – pjevati
• kantun (tal. cantone) – ugao; platiti jednijem kantunom – pobjeći a da se ne plati
• kao – kako, kao da
• kapa – ogrtač s kapuljicom
• kapun (tal. cappone) – kopun, uškopljeni pijetao
• kara – stup sramote, vrsta kazne u Dubrovačkoj republici (naziv dolazi od tal. carro, jer su se u nekim mjestima u Italiji za istu svrhu koristila kola, za koja bi se privezao krivac i vozio okolo kako bi ga se izvrglo sramoti)
• karatio (gen. karatjela, tal. caratello) – uska poduga bačvica; učiniti od bačava karatjele – upropastiti
• kareca (tal. carezza) – milovanje
• karecati (tal. carezzare) – milovati
• karestija (tal. carestia) – oskudica, nestašica
• karižica (srvj. lat. carisea) – dem. od karidža, debelo, krupno sukno
• karmizin (tal. carmesino) – grimiz
• kastigati (lat.) – kazniti
• kaša – jelo od predrta žita, ili prosa, ili brašna kuhana u mlijeku ili vodi, vjerojatno karakteristično na brodu
• kašica – dem. od kaša (v.)
• katunar – poglavar u katunu, seoski knez
• kavalijer (tal. cavaliere) – vitez
• kazati – pokazati; kazati se – pokazati se, činiti se
• kigodi – tkogod; netko, ponetko
• kima (grč. kyma) – volja, želja
• klenuti – svršeni oblik od klecati, zvoniti na jednu stranu zvona, zvoniti mrtvacu; zla će mu klenut – umrijet će
• kletište – pastirska koliba, klijet
• klopac – drvena cipela
• knjiga – papir; pismo
• knjižica – pisamce
• knjižnik – književnik; pisar
• kolač – nagrada za dobru vijest; doći s kolačem – donijeti vijest; uzeti kolač – javiti dobru vijest i zato biti nagrađen
• kolajina (tal. collana) – ogrlica koju nose i muškarci kao znak časti ili viteštva
• kolana – v. kolajina
• kolarin (tal. collarino) – ogrlica
• kolende – dar koji se dobija na Božić ili za Novu godinu
• količak – dem. od kolik
• kolora (tal. st. collora) – žuč, jed; stavljati se s kim u koloru – srditi se na koga; ostaviti ili ustaviti koloru – odljutiti se, prestati biti ljut
• kom – kad, netom, čim
• komanditi (tal.) – zapovijedati
• komarda (novogrč.) – dućan; mesarnica; klaonica; od komarde – dodatak uz imenicu s pogrdnim značenjem
• komin (tal. camino) – dimnjak
• komod (tal. comodo) – širok, prostran
• kompanj (tal.) – drug
• kompanjija (tal.) – družina
• komun (tal. comune) – komuna, grad-država, općina
• konfortati (se) (tal. confortare) – potkrijepiti (se)
• konselj (tal.) – savjet
• konseljati se (tal.) – savjetovati se
• konsideracijon (tal.) – razmišljanje, razmatranje
• konsolati se (tal.) – tješiti se
• konsumati, konsumavati (tal. consumare) – uništiti, uništavati, izjedati
• konsumiti (tal.) – trošiti (usp. konsumati)
• kont (tal. conte) – knez
• kont, konat (tal. conto) – račun; gledati, iskati konte – pregledati, tražiti račune; pridati kont – predati, položiti račun; držati se na kontu – voditi računa
• kontati (tal. contare) – izbrojiti
• kontemplacijon (tal.) – razmišljanje; stati u kontemplacijoni – razmišljati, razmatrati
• kontent (tal.) – zadovoljan; biti od čega kontent – složiti se s čim, pristati na što
• kontent (tal.) – zadovoljstvo
• kontentati (tal.) – zadovoljiti
• konj – školska kazna u starom Dubrovniku, kažnjavanje učenika tako da ga se stavi na krkače i batina po zadnjici
• konjura (tal. coniura) – urota; učiniti konjuru – urotiti se
• koporati (prez. koporem) – micati se
• korda – nožina, mač, sablja, ćorda
• kordetina – augm. od korda
• kordijal (tal. cordiale) – srdačan, iskren
• kordijo (gen. kordijala, tal. cordiale) – lijek ili piće za okrepu slabima
• koret (tal. coretto) – žensko odijelo, prsluk
• kortezija (tal.) – udvornost, uljudnost
• kortidžana, kortižana (tal. cortigiana, mlet. cortesana) – kurtizana, bludnica
• kortidžati (tal. corteggiare) – pratiti, dvoriti, usluživati
• kortižana – v. kortidžana
• korunica – rozarij, molitva s krunicom ili kraliješom (brojenicom); govoriti, pjeti (pjevati) korunicu – moliti prebirući kraliješ
• kosović – ptica kos, drozak
• kostati (tal.) – koštati, stajati
• kostumanca (tal. costumanza) – v. kostumi
• kostumi (tal. costumi) – ponašanje, običaji
• kozomor – vlažno vjetrovito vrijeme, s jakim istočnjakom, kišom, ili krupom ili snijegom
• kožuhar – krznar
• krinca – zemljana zdjela, čanak
• Krkar – staro ime otoka Korčule (grč. Korkyra, lat. Corcyra)
• Krkarka – Korčulanka (v. Krkar)
• kropiti – prskati, močiti
• krudelta (tal. crudelta) – okrutnost
• krudeo, krudeli (tal. crudele) – okrutan
• ktjeti – htjeti
• kudi, kudije – kuda
• kujus (lat. genitiv od qui = cuius) – izraz kojim se podrugljivo cilja na učenost pedanata i poznavalaca latinskog (ta se riječ često čuje u latinskom)
• kuljen – vrsta kobasice
• kunj (mlet. cugno, lat. cuneus) – oruđe za kovanje novca
• kurati se (tal. curarsi) – brinuti se
• kurdjela (tal. cordella) – vrpca
• kurt (tal. corto) – kratak; imati kurtu vistu – biti kratkovidan
• kus – komad; zalogaj
• kutalac – dem. od kutao (v.)
• kutao – mjedena, drvena ili limena čaša s ručicom i poklopcem
• kvart (tal.) – četvrt; kvart ure – četvrt sata
• lačan – gladan
• lakom – škrt (pored običnog značenja)
• lakomac – škrtac (pored običnog značenja)
• larad (gen. larda, tal. lardo) – slanina
• lardica – kriška slanine, dem. od larad (v.)
• largije (tal. largo) – bogatije, izdašnije, obilnije; komp. od largo
• lasan – lak
• latineški – v. latinski
• latinska zemlja – Italija
• latinski – talijanski
• laziti – hodati polagano, puzati
• legati (lat.) – čitati
• letanije – litanije
• letuarijo (tal. elettuario) – ljekoviti pekmez
• letušte (sr. r.) – perad, živad
• levada (tal. mlet. levada) – zamah
• Levanat – Istok, Levant
• libar (tal.) – knjiga
• liber (tal.) – slobodan
• liberal (tal. liberale) – darežljiv, širokogrudan
• liberati se (tal. liberarsi) – osloboditi se
• liberta, libertat (tal.) – sloboda
• libro (tal. libro) – knjiga, usp. libar
• ličiti – vikati, proglašavati, javljati vikom da se što prodaje ili sl. (pored običnog značenja, liječiti)
• lihati – lisičiti, pretvarati se, ponašati se lukavo kao lisica (liha)
• lis – list
• lisičiti – varati, pretvarati se, ponašati se lukavo kao lisica
• Lokruman – Lokrum, otočić pred Dubrovnikom
• Lopud – otok kraj Dubrovnika, u Elafitskom arhipelagu
• luk česnovit – češnjak, bijeli luk
• Luncijata – krajnji zapadni obronak brda Srđa iznad ušća Rijeke Dubrovačke, odn. crkvica Blagovijesti, Gospe Nuncijate (tal. Nunziata) na tom brežuljku
• luža (tal. loggia, mlet. loza) – zgrada s otvorenim trijemom, u kojoj su stanovali dubrovački gradski stražari
• ljepos – ljepota
• ljubi – ljuba, draga
• ljubim – ljubljen
• ljublježiv – ljubazan
• ljubnuti – poljubiti
• ljudic – v. čovuljic
• ma – ali
• mâ – moja
• mađioničina – augm. od mađionica, žena koja sastavlja mađije (čaranja)
• magadzin (tal.) – skladište
• mah – zamah, udarac
• mahača – stražnjica, zadnjica
• mahnit – luđak, mahnitac
• mahnitica – mahnita žena
• maj – uzvik; usp. majde; majdeši
• majde – zaista, baš
• majdeši – v. majde
• Majka – Gospa
• majstorija – šala
• malankonija (tal.) – tuga, sjeta
• malankonik (tal.) – obuzet malankonijom (v.)
• malo – zamalo, umalo
• manastijer – samostan
• mandžagvadanj (tal. mangiare i guadagno) – nekoristan radnik, danguba, parazit
• manenština -mahnitac
• manigodo (tal. manigoldo) – krvnik; lupež, nitkov, hulja
• manilj (tal. maniglio) – narukvica
• manjkati – nedostajati; ne ispuniti obećanje; ničijem ne manjkati – sve dati
• mao – malen
• Marac – dem. od Maroje, odnosno Maro
• marcapan (tal.) – slatkiš s bademima
• marijo (gen. marijola, tal. mariolo) – lopov, varalica, lupež, obješenjak, mangup
• mariolstvo (tal.) – prijevara, varanje
• martira (tal.) – mučenica
• mavasija – malvasija, vrsta vina
• mavasijica – dem, od mavasija (v.)
• mećajica – drvena miješalica za kašu
• medz (tal. mezzo) – sredstvo
• medzalin (tal. mlet. mezalin) – sitni srebrni dubrovački novac
• meritati (tal.) – zaslužiti
• meštar – majstor, učitelj; meštar od skule – učitelj
• metati (prez. mećem) – bacati; metati se na koga čime – bacati što na koga
• meu – među
• mijendelak (pl. mjendeoci, tal.) – badem (dem. od mijenduo)
• mijentovati (tal. mentovare) – spominjati, imenovati
• Milostivica – Gospa od milosti, Bogorodica
• minuti – umrijeti; proći, mimoići
• mir (lat. murus) – zid; miri – zidine
• mirakulo (tal.) – čudo
• mirakulozamente (tal.) – čudnovato, čudom
• Misina – Messina, grad na Siciliji
• mistijer (tal. mlet. mistier) – posao
• mišer (tal. messere) – gospodin
• mizer (tal. misero) – bijedan
• mizerija (tal.) – nevolja, bijeda
• mjedenica – sitan bakren novac, tridesetina srebrnog dinara; grintava mjedenica – prebijena para
• mjedeničar – škrtac (koji ne pušta iz ruku mjedenice)
• mjedi (pl. od mjed) – novci
• mjesto – grad; na mjesto – odmah; promijeniti mjesto – odseliti, nestati
• mješnica – mijeh s dvije svirale
• mješte – mjesto, umjesto
• mniti, mnjeti – misliti
• mojemuča – majmun
• mojemun – majmun
• mojemunski – majmunski
• morebit – možda
• moreški – maurski, crnački; Moreška zemlja – arapska zemlja, sjev. Afrika
• morinčela (st. tal.) – hemoroidi
• mortar (tal.) – mužar, prangija, vrsta malog topa
• mostarda (tal.) – slačica, gorušica, muštarda
• mostra – uzorak robe; finta mostra – tobožnji, lažni uzorak; usp. fint
• mrčarija – “u izrazu obraz od mrčarije – što je vjerojatno isto što i obraz od kurve, jer su se prostitutke mrčile (“pengale lice”, kako se kaže u Noveli od Stanca); stoga možda dolazi od mrčiti, a ne od merceria, tj. sitna roba (Skok), ako nisu igrom riječi obuhvaćena oba značenja” (F. Čale)
• mrnar – mornar
• mučati – šutjeti
• mudarac – mudar čovjek, filozof
• muka (tal.) – brašno
• munida, munita (tal. moneta) – novac
• muzuvijer (arap.) – zlikovac, varalica, klevetnik
• muzuvjeriti – potvoriti, raditi kao muzuvijer (v.)
• mužik (tal. musico) – glazbenik, pjevač
• nablizu – blizu, izbliza
• načiniti – napraviti; popraviti; prirediti
• nadvor – vani, izvan kuće
• nagalantati se – dotjerati se, uresiti se (usp. galant)
• nahoditi – nalaziti
• nahvao – navlaš, hotimice; ljudi nahvao – lažni, tobožnji ljudi, neljudi, suprotno od ljudi nazbilj (v.)
• najbrže – smjesta, odmah
• najespeditije (tal. espedito) – najbrže, najokretnije
• najlakše – polako
• najliše – osobito, najviše
• najsjutrije – sutra ranom zorom
• najti (prez. najdem) – naći
• najveće – najviše
• namjeriti – nadoknaditi, nadomjeriti
• namoru – zbilja, doista; nego
• namuran – zaljubljen (v. namurati se)
• namurati se (tal. innamorarsi) – zaljubiti se
• namuroza (tal.) – ljubavnica
• napanjkati – oklevetati
• napas – napasnik; vrag
• napastovati se – mučiti se
• napiti – nazdraviti
• napraviti – popraviti, dotjerati
• naprijeda – unaprijed; dalje; naprijed
• narikla (lat.) – morski puž koji služi kao mamac za ribu
• naspati se – ne brinuti se (pored danas uobičajenog značenja)
• našjenac – naš čovjek, našinac
• naučivati – trajni oblik od naučiti
• naufradžijo (tal. naufragio) – brodolom
• nausnica – malje, iz kojih će poslije mladiću izbiti brkovi
• navao (lat.) – brodarina; brod
• navegati (lat.-tal.) – broditi, ploviti
• navrt – jastučić koji rabe nosači da im teret ne žulja vrat
• nazbilj – zbilja, doista; čovjek nazbilj – pravi čovjek, za razliku od čovjeka nahvao (v.)
• nea – neka
• nebit – nebit da bude – (možda) neka se i nemoguće dogodi
• nebog – ubog, jadan, siromašan
• nebogo – v. nebore
• nebore – vok. od nebog, uzrečica: jadan ne bio
• neć’ – nećeš
• neg – nego
• negromant (tal.) – čarobnjak, vještac
• nehote – nehotice
• nemanština – mahnitac; isto što i manenština (v.)
• nemoć – bolest
• nemoćnik – bolesnik
• nenavidos – zavist
• nepuča (lat.-tal.) – sestrična, nećakinja
• nesan – nesanica; briga
• nesmiran – nerazmjeran, prevelik; golem, neizmjeran
• nespanje – nesanica
• nespoznanje – nezahvalnost
• nesvijes – ludost
• nesvijestan – nerazborit, nepromišljen, bijesan
• net (tal. netto) – čist
• nî – nije
• norma (lat.) – pravilo; činiti normu komu – nametati pravila, upravljati kim
• nositi se – ponašati se, vladati se
• notati – primijetiti, opaziti
• nôva (tal. nuova) – novost, nov glas, vijest
• novela (tal.) – šala; učiniti novelu komu – sprdati se s kim, nasamariti koga
• nut, nuti – nu, gle, vidi
• nje – njezin (njezina, njezino); njih
• njegda – nekoć
• njegdi – negdje
• njih – njihov (njihova, njihovo)
• obeseliti – obradovati
• obiskati (prez. obištem) – pretražiti
• obiti – okovati
• objednom – zajedno, u jedan put, odjednom
• oblahan – okruglast, dem. od obao
• oblegan (tal. obbligato) – dužnik, zahvalan
• obnajti – pronaći
• obrati – izabrati, odabrati, odlučiti; obrati partit – odlučiti se (usp. partit)
• obraz – krinka, maska, način; obraz od kurve učiniti – biti bezočan, beskrupulozan; kojim obrazom – kako
• obvonjati – nanjušiti
• octic – dem. od ocat; rusati octic – ocat s ružinim laticama (v. rusati)
• octičica – dem. od octika (v.)
• octika – ocat
• oćas (gen. oćasti) – rep, zadnjica
• odar – krevet
• odijeliti se – rastati se
• odkinuti se – osloboditi se koga, rastati se s kim
• odkle – otkad, otkako; odakle
• odkriti – razotkriti, raskrinkati; odkriti se – odati se, očitovati se
• odlučiti – odrediti, namijeniti (pored običnog značenja)
• odor (tal.) – miris
• odpraviti – uputiti
• odražati – omiliti
• odrijeti se (prez. oderem) – oderati se, izgrepsti se
• odsela – odsad
• odvrći se – odreći se koga ili čega
• odždeniti (prez. odždenim) – odagnati
• ogledati – pregledati, vidjeti, izvidjeti
• oglušati (prez. oglušam) – ne mariti za što, oglušiti se
• ogrestija – kiselo grožđe; usp. agresta
• okazijon (tal.) – prilika, prigoda, zgoda
• okordati (tal. accordare) – unajmiti; okordati se u koga – zaposliti se u koga
• okošt – mršav, suh, košćat
• omičid (tal. omicida) – ubojica
• onada – onda
• ončas – odmah
• ondi – onamo
• onestije (tal.) – časnije, pristojnije, komp. od onesto
• oni – onaj
• ono – eno
• onorati (tal. onorare) – poštovati, cijeniti
• onuđe – dalje
• opasti (prez. opadem) – pasti, otpasti
• općen – zajednički
• općeno – općenito, uopće
• općiti – držati se; običavati
• operati (tal.) – raditi, djelovati
• operati se (tal.) – služiti se kim ili čim, rabiti, upotrijebiti (prema mlet. doperar. lat. i tal. adoperare, od čega ima duperati)
• opinijon (tal.) – mišljenje; biti od opinijoni – misliti, smatrati
• opraviti – učiniti, obaviti, popraviti, naknaditi
• optoka – rub, obrub
• ordenati (mlet. ordenar, tal. ordinare) – urediti, narediti, načiniti
• Orlando – Roland, paladin Karla Velikog, iz starofrancuskih spjevova, simbol junaštva; kip Orlanda kojega je u 15. stoljeću isklesao kipar Antun Dubrovčanin nalazi se na dubrovačkom Stradunu
• ormanica – lađa, brod; učiniti se u ormanicu – služiti kao mornar na galiji
• oršu (tal. orsu) – hajde, neka, deder
• osao – magarac
• oslas, oslasta – nalik na osla, tj. magarca
• oslov – magareći
• ostajati (od čega) – ostavljati što, napuštati što
• ostati se – okaniti se (koga), proći se, ostaviti na miru
• ošao – otišao, ostavio (particip od oći, otići, ostaviti)
• ošpedao – bolnica; ubožnica, prihvatilište za sirotinju
• oštarija (tal.) – krčma
• oštijer (tal.) – gostioničar, krčmar
• otegnuti – dobiti, pobijediti; rastegnuti; otegnuti noga – poći, zaputiti se
• otezati – pobjeđivati, dobivati; opirati se (usp. otegnuti)
• otiti (prez. otidem) – otići
• otkle – odakle; otkad
• oto – eto
• otole – odakle, otud; otada
• otresen – pametan, hrabar
• otresti se – razabrati se, doći k sebi, opametiti se
• ovčas – sada, odmah
• ovdi – ovdje, ovamo; ovdi ovoliko – to je sve što se može učiniti
• ovi – ovaj
• ovjezijeh – ovih
• ovo – evo
• ovolihni – ovolišan, malen
• ožet (na ožet) – stanje kad je što ožeto ili kad je tko ožet, tj. bez ičega
• pacijencija (lat. patientia, tal. pazienzia) – strpljivost; primiti u pacijenciju – strpljivo podnijeti; pacijencija! – ništa za to! ne smeta!; imati pacijenciju – strpiti se, pomiriti se s čim
• pacijent (tal.) – strpljiv
• paganio (gen. paganjela, tal. mlet. faganelo) – ptica konopljarka
• pak, paka – poslije, opet, zatim
• paljevit – koji pali, vreo
• panjula (tal. pagliola) – listići zlata
• papagao (gen. papagala, tal.) – papiga
• par – jednak; na páru stat s kim – biti s kim na ravnoj nozi
• parati (tal.) – izgledati, činiti se
• parentijera (tal.) – svojta, rodbina; srodstvo; učiniti parentijeru – sroditi se
• parlašuša – žena koja “parla” “šu-šu”, tj. govori talijanski, Talijanka
• parlati (tal.) – govoriti
• part (tal. parte) – strana, dio
• partičipati (od koga ili čega, tal. partecipare) – biti kao
• partikularita (tal.) – pojedinost
• partit (tal. partito) – odluka; obrati partit – odlučiti se, odabrati stranu
• pas (gen. pasta, tal. pasto) – jelo
• pasati (tal.) – proći; pasati se – zadovoljiti se, proći se, pomiriti se s čim
• pastedžati (tal. pasteggiare) – jesti, mrsiti
• pasti se (lat. pascere, tal. pascersi) – hraniti se, naslađivati se
• pastidija (tal.) – nevolja, dosada, muka (usp. fastidijo)
• pastidijati se (tal.) – mučiti se (usp. fastidijo)
• pat (tal. patto) – pogodba, ugovor, sporazum
• pate (tal. fate) – zapovijedajte, raspolažite sa mnom
• pateškati (tal.) – trpjeti
• paulin (tal. paolino) – zlatna škuda, novac pape Pavla III. kojega je kalup izradio glasoviti renesansni kipar i zlatar Benvenuto Cellini
• pavijun (tal. mlet. pavion) – zastor oko kreveta
• peča – komad; u peče učiniti – raskomadati; peča čovjeka – ljudina; je li ga gdje peču – da li je negdje tu malo
• ped – pedalj
• peli (lat. pellis, tal. pelle) – kože
• pelicar (tal. mlet. pelizzaro) – krznar
• pelinak – dem. od pelin
• pena (tal.) – kazna, globa; muka, patnja
• pendin (tal. pendente, mlet. pendon) – dragi kamen koji se nosi oko vrata
• pendžati (tal.) – trošiti
• penitencija (lat. poenitentia) – pokora, okajavanje grijeha
• penj (tal. pegno) – zalog
• perdidžornata (tal. perdigiornata) – danguba, besposličar
• per Dio (tal.) – zaboga
• perikuo (tal. pericolo) – opasnost
• perla (tal.) – biser
• perpera – dubrovački novac (12 srebrnih dinara)
• persegvitati (tal. perseguitare) – progoniti
• persona (lat.-tal.) – osoba; personom – osobno
• peset – pedeset
• pica – koščica; ne ostaje mu pice – nema ni prebijene pare, ostao je bez ičega
• picikaruo (tal. pizzicarolo) – trgovac delikatesama ili suhomesnatom robom
• pića – hrana, jelo
• pijena – kazna, globa (v. pena)
• pijer – pir, svadba
• pikat (lat. ficatum) – jetra
• pinez – novac
• pinuti – gucnuti, piti
• pinjata (tal.) – lonac
• pišina (tal. piscina) – kada, bazen
• pítati – tražiti, moliti
• pȉtati – hraniti
• pjaca (tal.) – trg
• pjačer (tal. piacere) – zabava, uživanje; učiniti pjačer – napraviti uslugu
• pjantati (tal. piantare) – ostaviti na cjedilu, napustiti; ostati pjantan – biti napušten
• pjat (tal. piatto) – tanjur
• pjaževol (tal. mlet. piasevole) – mio, ljubak
• pjeti (prez. pojem) – pjevati; pjevati misu
• placa (lat.) – trg, ulica; Placa – ime glavne ulice u Dubrovniku (Stradun)
• placar (tal. mlet.) – trgovac na ulici; varalica (usp. placa)
• placati (tal. mlet.) – varati (usp. placar)
• plah – plašljiv; brz, hitar
• plakijer – naslada, užitak, radost
• platiti se – naplatiti se, odštetiti se
• plaviti – spiskati, rasuti
• pliti (prez. plijem) – plivati
• plitica – zdjela, tanjur
• plod – rod, sjeme; korist, probitak
• poabunacati (mlet. abbonazar, s hrv. prefiksom po-) – (o moru) smiriti se, stišati se, v. bunaca
• pobjed – poslije podne, po objedu
• pocjelica (lat. faciolum, tal. fazzolo) – ženska kapica
• počašnica – zdravica, pjesmica što se pjeva uz čašu
• poći – poći zlo – nastradati
• podbiti – ščepati, uhvatiti, ugrabiti; izbiti (npr. oči)
• podprigan (lat. frigere) – popržen
• poguba – propast
• pohrana – čuvanje
• poispitati – propitati se
• pojmiti – pojmiti dušu – odahnuti
• pokli – pošto, nakon što, jer, budući da, dok, kad
• pokriti – zatajiti, sakriti, prikriti (pored običnog značenja)
• polakši – malo lakši
• polas (gen. polsa, tal. polso) – puls, bilo
• poltronarija (tal. mlet.) – nevrijedne stvari
• Pometnik – član Pomet-družine, Držićeve glumačke družine
• pomižan – pomokren, popišan
• Pomo – dem. od Pomet
• ponta (tal. mlet.) – probadanje, žiganje, upala pluća
• poognijeviti – naljutiti
• popijevati, popivati – pjevuckati
• poplaviti – spiskati, rasuti, trošiti nemilice
• poprav – baš, doista
• poses (tal. possesso) – posjed; uljesti u poses – steći nečiju naklonost
• posilati – slati
• pošastje – polazak, odlazak
• potisnuti – pritisnuti, potlačiti; Vlah Vlaha potište, a katunaru kletište – seljak seljaka otjera, a katunaru (seoskom knezu) ostade koliba (dok se dva svađaju, treći, jači, izvlači korist)
• potišten – v. potisnuti
• potištenjak – nevaljao čovjek
• potlačiti – uništiti, pogubiti
• potrjeba – bijeda; nevolja; oskudica; molba; posao; imati potrjebu – biti zauzet, imati posla; imati potrjebu od koga – trebati koga
• pouzeti – uzeti (više stvari jednu za drugom)
• poznati – spoznati, uvidjeti; smatrati, priznati
• prapan (tal.) – urešen, izvezen (usp. frapan)
• pratež – tovar, teret, roba
• pratik (tal. pratica) – praksa; ljubavni odnos
• prȁtik (tal.) – iskusan, vješt
• pratikati (tal. praticare) – družiti se, imati posla s kim; posjećivati koga; imati ljubavne odnose s kim
• prc – uzvik od prdjeti, ide uz uzvik maj (maj prc)
• pređni – prethodni, prvi, prijašnji; u pređnu votu – prvi put, prije
• prem – premda; upravo, baš, doista, osobito, sasvim, zaista i sl.
• prepozit (tal.) – nakana, predmet, stvar; na prepozit – u pravi čas, kao naručeno
• preša (tal.) – žurba, sila; usp. prješa
• pretiliti – debljati (usp. pritio)
• prezencija (tal.) – izgled, pristalost
• prezent (tal. presente) – dar
• prežiti – vrebati
• pričiniti – sačiniti (npr. testament)
• pričuti – dočuti
• prid – pred
• pridati – predati, predavati; pridati se – predati se
• pridirati se – kilaviti se, trapiti se, mučiti se; usp. pridrijeti
• pridrijeti se (prez. pridrem) – okilaviti, postati kilav
• pridrt – kila; kilav čovjek, kilavac
• prigan (lat. frigere) – pržen
• prigibati se – pristajati
• prignnt – sklon, naklonjen
• prihariti – zaraditi, dobiti
• prikinuti – prekinuti; puknuti
• prikladovati – biti prikladan, biti sličan
• priklonit – prignut; napet, pozoran; s ušima priklonitijem – pozorno, napeto
• prikloniti – prignuti; pritvoriti, zatvoriti
• prilikovati – biti nalik
• primijera (tal.) – vrsta hazardne igre na karte
• priporučiti se – preporučiti se
• pristajati – pristajati kome k tuzi – rastuživati koga, povećavati kome muke
• pristati – prestati
• pristati – pristati tuzi – rastužiti
• pritiljahan – dem. od pritio (v.)
• pritio – debeo; mastan; plodan, rodan, obilan
• prjedati – predati; prjedati nogami – pohitati, pohrliti
• prješa (tal. prescia) – žurba, sila; na prješu, s prješom – brzo, žurno
• prkno – stražnjica
• pročedati (tal. procedere) – postupiti
• profuman (tal.) – namirisan
• prolog – uvod u komediju; glumac koji ga govori
• propovjediti (prez. propovijem) – prokazati
• prositi – moliti
• prosperitat (tal.) – blagostanje
• prospero (tal.) – povoljno, sretno
• proštenje – oprost grijeha; doći na proštenje – hodočastiti u Rim prilikom jubilarne godine radi oprosta grijeha; uzeti proštenje – dobiti oprost; pitati proštenje – moliti za oproštenje, ispričati se
• prova (tal.) – kušnja; bit na provu – ogledati se, prokušati se
• provardura (tal. mlet.) – svježi sir od bivoličina mlijeka
• provati (tal.) – iskušati, pretrpjeti, osjetiti
• provedžavati (kim) (tal. provvedere) – brinuti se za koga
• provedžati (tal. provvedere) – pribaviti komu što, opskrbiti, snabdjeti
• provrći (prez provrgnem) – promijeniti, ispremetati
• prozuncijon (tal.) – umišljenost, obijest, drskost
• prozuntoz (tal.) – umišljen, objestan, drzak
• prustijer (tal. forestiero) – gost, stranac
• prvi – prijašnji, prethodni
• pržon (tal. prigione) – zatvor
• puč (lat. puteus) – bunar, studenac
• pudar – čuvar vinograda
• puđati se – čistiti se od nametnika, buha i sl., pujati se
• puki – pravi, isti
• punjao (tal. pugnale) – bodež
• pustoš – nevolja, razuzdanost, raspuštenost, razuzdana osoba
• pužet (tal. fusetto) – bodež
• rabota – stvar, posao
• rad – radostan, veseo
• rampina (lat.) – otimačina, grabež; čovjek od rampine – grabežljiv čovjek, grabežljivac
• rasčiniti – uništiti, uništavati
• raskoša – uživanje, naslada
• rasplijetati – raspravljati
• rasut – “(obično samo u ženskom rodu), kao neka uzrečica kojom ženska osoba sama za sebe kaže da je zaboravljiva, rastresena, jadna, bijedna, nepažljiva” (B. Klaić)
• razgrizati – razmišljati, promišljati, uviđati
• razlik – različit
• razlog – razbor, razumnost; račun, obračun; razlog učiniti – napraviti obračun; imati razlog – imati pravo; razlog je – pravo je
• realo (tal. reale) – zaista, uistinu
• reći (prez. rečem i reknem) – obećati (pored drugih značenja)
• refridžerijo (tal.) – utjeha; onaj koji donosi utjehu; osvježenje, olakšanje
• remedijati (tal.) – popraviti, pomoći
• remedijo (tal.) – lijek
• remik – remen
• renjati (tal. regnare) – vladati
• repozano (tal. mlet.) – mirno
• repozati (tal. mlet. reposar) – odmoriti se, počinuti
• reprendžati (tal. mlet. reprender) – ukoriti, prekoriti
• reputacijon (tal.) – dobar glas, ugled
• resolvati se (st. tal.) – odlučiti se
• retirati se (tal.) – povući se
• reuškati (tal.) – poći za rukom, uspjeti; reuškati komu kao nešto – ispadati kao što, pokazivati se poput čega
• reverencija (lat.) – štovanje, poklonstvo
• ribalad (gen. ribaoda, tal. ribaldo) – lupež, lopov
• ribaldarija (mlet. ribaldaria) – lupeštvo, lopovluk
• ribaoda – lupežica (v. ribalad)
• ribota – kurva (usp. ribaoda)
• rijeti (prez. rečem) – reći
• riti (prez. rečem) – reći
• riz – vrsta krzna
• rjepica – repica, dem. od repa
• rofijan (tal. ruffiano) – svodnik
• romijenča (lat.) – sić, bakreni sud za vodu
• rozica – ružica, dem. od ruža (tal. rosa)
• ručak – doručak
• rudela (tal. mlet. rodela) – okrugao štit
• rugo – rug, ruglo
• ruina (lat.-tal.) – propast
• ruinan (lat.-tal.) – upropašten (usp. ruina)
• ruinati (lat.-tal.) – upropastiti
• ruka – igrati rukami – pipati; udarati; gdje ruka maha – gdje se tuku
• rusa (lat.-tal.) – ruža
• rusat – ružični, ružin (npr. vodica rusata); rusati octic – ocat s ružinim laticama
• rustik (tal.) – neotesan
• rvati – napadati
• sadružiti – združiti; s kim družbu sadružiti – vezati se s kim
• sajun (tal. saione) – vrsta duge ukrašene muške haljine, kakva se u prvoj polovici 16. st. nosila u Italiji
• sakrajati – davati na šivanje, davati krojiti tkanine
• sakrojiti – skrojiti
• salac (tal. sollazzo, provans. solatz) – zabava, naslada, užitak; u trubadurskoj lirici: ugodna razonoda
• salacati se (tal. sollazzare) – šaliti se
• salačiv, salačljiv (tal.) – zabavan, šaljiv
• salčica (tal. mlet. salcizza) – kobasica
• salutati (tal.) – pozdraviti
• sâm – jedini; ne biti sâm – biti lud
• samohoć – svojevoljno
• saplun – sapun
• saporintija – “u vezi sa sapur odnosno sapurić (v.), miris, slast (sa sufiksom -intija, možda u igri riječi prema žî n’ ti ja?)” (F. Čale)
• sapurić – dem. od sapur (tal. sapore) – miris, tek, slast, ukus
• sartije (tal.) – konopi koji drže jarbol
• scjena – vrijednost, cijena
• scijeniti – cijeniti, poštovati; smatrati, držati
• scijenjen – štovan
• segaj – toga, ovoga
• segvitati (tal.) – slijediti
• sekret (tal.) – tajna; parti sekreta – tajni dijelovi, otajne strane
• sentencija (lat. sententia) – presuda; davati sentenciju – presuditi
• senj (tal. segno) – znak
• servati se (tal.) – poslužiti se; servati se vrh čega – služiti se na račun čega, za nešto
• set (seta) – svet (sveta)
• sfita – v. svita
• sikur (tal. sicuro) – siguran
• sikurisim (tal. sicurissimo) – posve siguran, najsigurniji
• sikuro (tal. sicuro) – sigurno
• sinjor, sinjora (tal.) – gospodin, gospođa
• sinjorija (tal.) – gospodstvo
• sirenje – sir
• siti (prez. sidem) – sići
• sjemo – ovamo
• sjeta – nesretnik
• sjetan – tužan, nesretan, jadan, bijedan
• sjetnica – nesretnica
• skandao (tal.) – sramota, bruka, skandal
• skapulati (tal. scapolare) – spasiti se, osloboditi se
• skartati (tal. scartare) – ukloniti, odstraniti
• skidavati – skidati
• skitaša – skitnica
• skitnja – skitnica
• sklopiti – sastaviti, složiti, združiti; sklopiti komediju – napisati komad
• skodžati (mlet. scoder, tal. scuotere) – utjerati dug
• skritura (tal.) – pismo, ugovor, spis
• skrivan – v. škrivan
• skrobućati – “(možda) čarkati se (tal. scaramucciare), ili pak škrabati (tal. scarabocchiare), ili je u vezi sa skrobotanje, tj. škripanje (npr. zuba)” (F. Čale)
• skula (lat.-tal.) – škola
• skuža (tal. scusa) – izgovor, opravdanje
• slavic – slavuj
• sloboditi – oslobađati, izbavljati, rješavati, spasiti
• sljepački – na sljepačku – na slijepo, na sreću
• smagljiv – željan, požudan
• smanje – drugačije; ne more mi se smanje – ne mogu drugačije, nemam izbora
• smijejati se (od čega) – smijati se (komu)
• smiješnica – šala
• smiriti – zadovoljiti, namiriti, ugoditi kome
• smudut – lubin, brancin, osobito cijenjena vrsta ribe
• smurati se (tal. innamorarsi) – zaljubiti se (usp. namurati se)
• soda (tal.) – plaća; poći na sodu – uključiti se u plaćeničku vojsku
• sofriktan (lat.) – žalostan; ispržen, potpržen
• soldin (tal. soldino) – sitni mjedeni novac
• soličitati (tal.) – požurivati
• sonce – sunce (u lopudskom govoru)
• sovrna (lat.) – pijesak koji na lađi služi kao balast; imati nečega kao sovrne – imati u izobilju, imati kao plijeve
• spačati se (tal. spacciarsi) – osloboditi se koga; mi smo spačani – propali smo!
• sparožina – trnje u kojem rastu sparoge; u poslovici: nakon nas makar ni sparožina ne ostani – poslije nas potop
• specija (tal. spezie) – začin
• spelan (tal. spelato) – olinjao
• spendza (tal.) – novac, trošak; frankati spendze – nadoknaditi troškove
• spendžalac (tal.) – rasipnik (v. spendžati)
• spendžati (tal. spendere) – potrošiti
• speranca (tal.) – nada
• spičar (tal. mlet. specier, spicier) – trgovac mirodijama, slastičar, apotekar
• spijati (tal. spiare) – uhoditi
• spirit (lat.-tal.) – duh
• splaviti – rasuti, potrošiti
• spodestacijon (tal.) – odricanje od imanja u čiju korist (v. spodestati)
• spodestati (kome od svega, tal. spodestare) – odreći se u čiju korist od svega imanja
• spomenovati se – sjećati se
• spomenuti se – sjetiti se
• spovidjeti (prez. spovijem) – pripovjediti, opisati
• spraviti se – spremiti se
• spuštati se (u koga) – imati povjerenja u koga, oslanjati se na koga
• sramotan – osramoćen
• srčan – bliz srcu, drag, mio; brižljiv, revan, vatren; srdit, gnjevan; srčano zeljice – srčano zelje, tj. božje drvce (Artemisia abrotanum)
• sta largo (tal.) – stani na udaljenosti, drži se daleko
• stan – pored danas uobičajenih značenja: rod, obitelj; boravište; služba (djevojke godišnice)
• stancija (tal.) – stan
• staniti se – nastaniti se, smjestiti se; staniti se u – prijeći u druge ruke
• stâr (mlet. staro) – posuda kojom se mjeri žito i sl., odnosno mjerna jedinica za žito
• stati – boraviti, prebivati, stanovati, biti; stati u komu što – ovisiti što o komu, sastojati se, biti u; stanom stati – stanovati; za me stoji – za mene je, za mene znači
• stati se – sastati se
• staviti – dati se na što, uznastojati oko čega; staviti se od – sjetiti se na, pomisliti na; staviti pamet – svratiti pozornost, usredotočiti se, pripaziti, misliti; staviti na perikulo – izložiti opasnosti; staviti se na koga – zaljubiti se u koga; staviti se u zlice – posjećivati bludnice
• stentati (tal. stentare) – mučiti se, trpjeti
• stomak (gen. stômka) – želudac
• stomakao (tal. stomacale) – slab na želucu
• strada (tal.) – cesta, ulica; ljudi od strade – razbojnici
• stranjac (tal.) – dem. od stranj, konoba, vinski podrum
• stratiti – uništiti, upropastiti; potrošiti
• stratati (tal.) – zlostavljati
• stropijati (tal. stroppiare) – posjeći, osakatiti
• stučiti – složiti, sastaviti, združiti; stučiti se – sastati se, udružiti se
• studijo (lat.-tal.) – nauke, studij
• sučedati (tal. succedere) – naslijediti
• sufridžata – lagano pečeno meso (prema tal. soffriggere)
• suhvica – suho grožđe; usta na suhvicu činiti – bojiti usnice
• sumnjiti – sumnjati, slutiti, misliti, suditi
• sunuti se – zaletjeti se
• superbija (tal.) – oholost
• suspet (tal.) – sumnja; uzeti u suspet – sumnjati, posumnjati
• súšiti – postiti
• svasma – sasma, posve, potpuno
• Sveta Gospođa – dubrovačka katedrala (posvećena Gospi)
• svezan – obvezan, sputan
• svita – tkanina, odjeća, sukno; učiniti svita – nabaviti tkanine
• svitan – suknen, načinjen od sukna
• svjet – savjet
• svrh (čega) – o (čemu)
• svrha – kraj, konac
• šćav (tal. schiavo) – rob
• Šćavuša – Slavenka, Hrvatica
• šećnja – šetnja
• šena (tal. scena) – pozornica; prizor (u drami)
• šeperlakati – blebetati talijanski, “parlakati” (tal. parlare – govoriti) “še”; usp. parlašuša
• šijun (tal. mlet. sion) – vihor, morska vijavica
• škrivan (tal. scrivano) – pisar i najmlađi časnik na brodu
• škud – zlatni novac, 36 dubrovačkih dinara
• šokati (prez. šokam) – tepati, mucati, govoriti “šo” (za Talijane)
• špalmata (tal. spalmata) – udarac govedskom žilom po dlanu, školska kazna
• Španja – Španjolska (prema tal.)
• špotati se (kim) (njem. spotten) – izrugivati, ružiti, grditi koga
• šticati se – umaknuti, skriti se (? u vezi s tal. schizzarsi)
• štogodi – nešto, štogod
• štomak (tal.) – želudac
• šturljiv – kržljav
• tabula (tal.) – bala tkanine (usp. tavula)
• tačam – samo; ne tačam – ne samo…
• tamaša (tal. tamascia) – šala; veseljak
• tamašiti – šaliti se (v. tamaša)
• tambur (tal. tamburo) – bubnjar
• tanac – ples, igra
• tantati (tal. tentare) – napastovati
• tao – tako
• tavula (tal.) – bala tkanine
• tavulijer (tal. tavoliere) – tablica za igranje; v. dzar
• tečin – tetkin
• Tedeško – v. Tudešak
• tegnuti – taknuti, dirnuti; tegnuti ruku – stisnuti ruku pozdravljajući se
• tenereca (tal. tenerezza) – ganuće, nježnost
• ter – a, pak
• termin (tal. termine) – granica; doći na (ove) termine – spasti na
• tezijeh – tih
• tezoro (tal. tesoro) – blago
• tî – taj
• tihoćina – tihoća
• tisknuti – potisnuti, izgurati
• tištati – mučiti
• tizijeh – tih
• tizijem – tim
• tja – ča, odavle, dalje
• tjeti (aor. tjeh) – htjeti
• tkogodi – tkogod, netko
• tlapiti – buncati, trabunjati; lagati, laskati
• tobolac – kesa za novac
• tojaga – toljaga; dati tojaga – izbatinati
• tokati (tal. toccare) – dirnuti, dodirnuti
• toli – tako
• tolicijeh – tolikih
• tolik – toliko
• toprv – tek, istom, netom
• torala (tal. tarallo) – vrsta kolača, kruh u obliku prstena
• torta – jelo, torta
• toškano (tal.) – toskanski, tj. talijanski jezik
• tot – neka; tada, onda; dakle, jamačno
• tovijerna (lat.) – krčma
• tovjernar – krčmar (v. tovijerna)
• traditur (tal.) – izdajica
• trafegati (tal. mlet. trafegar) – trošiti
• tramuntana (tal.) – sjever, sjeverna strana; zvijezda sjevernica; sjeverni vjetar; otkriti tramuntanu – pokazati pravac, naučiti koga kako da se ponaša
• trat (tal. tratto) – potez, postupak; šala; avancati trat kome – prevariti koga
• tratati (tal.) – postupati, častiti; smatrati; pregovarati o čemu; tratati koga mahnica – smatrati ludim koga
• travalja (tal.) – muka, tuga, nevolja, muka ili stuženje u želucu
• trgovina – trgovanje; roba za trgovanje, ono što se trži
• triba – v. trijeba
• trijeba – potreba, nužda; trijeba je – potrebno je
• trijēs – grom
• tríjes – trideset
• trimjed – nešto bezvrijedno (tri mjedi, v.); ljudi od trimjed – ljudi koji ne vrijede ni prebijene pare
• trink (njem.) – bokara za zdravice
• triš – triput, trostruko
• triunfati – v. trunfati
• trjeska – buka, vika, galama
• trpeza – stol
• trud – napor, muka
• truđahan – umoran; mučan
• trunfanca – trijumf (v. trunfati)
• trunfati (tal.) – uživati, veseliti se, bančiti
• trunpati – v. trunfati
• tući se – mučiti se, potucati se, skitati se, lutati (pored ob. značenja)
• Tudešak (tal. Tedesco) – Nijemac
• tudeški (tal. tedesco) – njemački
• tuga – nevolja (pored običnog značenja)
• tugljiv – gadan, ružan
• tvoriti – kriviti
• ubezočiti se – pokazati se bezobrazan, drskošću uvjeriti
• ubog – biti ubog od čega – biti bez čega, biti lišen
• učinjen – razvijen, jak, krupan
• udirati – navaljivati; tući
• ufati (što) – nadati se (čemu)
• ugoditi – udovoljiti, prilagoditi se; dopustiti; ugoditi se – dogoditi se; ugoditi se s kim – složiti se s kim, nagoditi se, pogoditi se
• ugođaj – dogovor; sporazum, sklad, mir (usp. ugoditi se)
• ugonenuti – pogoditi
• uhititi – uhvatiti
• ukazati – pokazati, otkriti
• ukinuti se – pasti, svaliti se
• ukrasti se – otići kradom
• ukrop – juha od rasola
• ukuvečiti se – postati kuveo, uvenuti
• uljesti – ući; upustiti se u što; uljesti u imanje – domoći se imanja
• uljuditi – ukrasiti, uresiti
• umaha – odmah
• umižati se – pomokriti se, upišati se
• umjetelan – pametan, razuman, uman; vješt, umješan, spretan, koji umije
• unjigalo – koji unjiga (v. unjigati)
• unjigati – laskati, dodvoravati se
• upoznati se – prevariti se
• uprežati (prez. uprežem i uprežim) – uvrebati, uloviti
• upriječiti se – ispriječiti se
• usparati – uščiniti se, činiti se (usp. parati)
• uspomenuti – spomenuti, podsjetiti, sjetiti se čega
• utonuti – potonuti, propasti
• utruditi – izmoriti, namučiti
• uvrijediti – povrijediti; oštetiti
• uzaova – zaboga
• uzdarov – dar za dar, uzdar, uzdarje
• uzmnožan – moćan, slavan, plemenit
• užanca (tal.) – običaj, navika
• užati (tal. usare) – bit vičan, običavati, rabiti; kako je njegovo užano rijeti – kako ima običaj kazati
• vabiti se – namamiti se
• vaer (tal. vaio, vario, mlet. varo) – velut (v.); krzno od sure vjeverice
• valent (tal.) – valjan, sposoban
• valjati (tal. valere) – vrijediti; valjati se – osigurati se
• vanđelje (tal.) – evanđelje
• variti – kuhat
• vas – sav
• vazeti (prez. vazmem) – uzeti
• ve – rječica s najrazličitijim značenjima: li, ded, daj, baš
• večer – navečer
• već, veće – više
• većekrat – višeput, često
• velut (tal. velluto) – baršun
• velji – veliki
• veramente (tal.) – doista
• veras (gen. versa, tal.) – stih
• verga (tal.) – šipka
• versati (tal.) – sastavljati stihove, govoriti u stihovima
• vestura (tal.) – ruho, haljina
• vidjenje – obličje, vid, prilika
• vidjeti – pokušati, probati (pored običnog značenja); vidjeti se – činiti se
• viditi (prez. vim) – znati
• viđu – vidim
• vijećati – dogovarati se
• vijek, vijeku – uvijek; uz negaciju: nikad
• viktorija (lat.) – pobjeda
• virtuoz (lat.-tal.) – obdaren vrlinom, krepostan; snalažljiv, sposoban (usp. vjertuoz)
• vista (tal.) – vid; imati kurtu vistu – biti kratkovidan
• vitelje meso (tal. vitello) – teletina
• vivanda (tal.) – jelo, hrana
• vjera – zaruke (pored običnog značenja); na vjeru – zaista, uistinu
• vjertuoz (lat.-tal.) – obdaren vrlinom, krepostan; snalažljiv, sposoban
• vjetar – ispraznost, neozbiljnost (pored običnog značenja)
• vladika – vlastelinka, plemkinja
• vlah – pastir, seljak
• Vlasi – sv. Vlaho (lat. Blasius)
• vlasteličić – mladi vlastelin
• vlaški – seljački, pastirski, koji se odnosi na vlaha (v.); talijanski
• volentijero (tal.) – rado (komp. volentjerije)
• voštac – (uzvik) udri ga
• voštarija (tal. ostaria) – krčma, usp. oštarija
• vota (tal.) – put, krat; jednu votu – jedan put; u votu – odjednom; u pređnu votu – prošli put (usp. volta)
• vragut – cigli; vragut ped – ni pedlja
• vrći (prez. vrgnem) – baciti; vrći se koga – baciti na koga; zavoljeti koga, zaljubiti se u koga
• vrh – iznad, ponad; na; o
• vrli – jak, žestok, okrutan
• vrtjeti se – kretati se, motati se (oko koga ili čega)
• vuhva – varalica, lukavac
• vuhven – lukav
• zač – zašto; jer
• zagovoriti se – zapričati se
• zahvale – zahvaljujući
• zahvaljati – zahvaljivati
• zahvaljenje – zahvalnost
• zaljesti – zaći
• zamađijan – začaran, opčaran
• zamirac – tko živi iza mira, tj. unutar zidina Dubrovnika
• zamjena – uzvraćanje; imati zamjenu – biti na jednak način uzvraćen
• zašto – zašto; jer
• zautra – sutra
• zavjetan – vezan zavjetom, zavjetovan, obvezan da u crkvi traži proštenje
• zbilj – zbilja, zaista
• zdenjoz (tal. sdegnoso) – naprasit, gnjevljiv
• zdravjice – dem. od zdravje (zdravlje)
• zđesti (prez. zđenem i zđedem) – složiti
• zgrad (gen. zgrada) – grad; gradske zidine; građevina
• zlamenje – obilježje, znak
• zla žena – kurva, prostitutka
• zlat – zlatan
• zlica – kurva, prostitutka
• zločes (gen. zločesta) – jadan, nesretan; slab, loš
• zločestvo – nevaljalstvo, zloća
• zlostar – nevaljao starac, zao starac
• zračan – dobra izgleda, zdrav
• zvišeran (tal. sviscerato) – odan, naklonjen
• žaba indijana – morska kornjača
• žbir (tal. sbirro) – stražar
• žeđahan – žedan
• žî – živ; žî mi – živio mi, živjela mi; žî mi t’, žî m’ t’, žî n’ t’ – živio mi ti, živjela mi ti; žî t’ ja – živ ti bio ja; sve u značenju: tako mi; bogme
• žot – žut (u lopudskom govoru)
• žuber – pjevanje ptica, žubor
• Žudio (gen. Žudjela) – Židov; žudio – lakomac, škrtac
• žvati (prez. žvem) – žvakati
• žvirat (lat.) – grbavac, lutka