Rječnik

  • aba (tur.) – grubo sukno
  • abandonati (tal.) – napustiti; abandonati se – prepustiti se
  • abate (tal.) – opat
  • adio (tal.) – zbogom (pozdrav); uzvik zaprepaštenja
  • adorati (tal.) – obožavati
  • adversitat (tal.) – nesreća, nevolja
  • advokat, advokata (lat.) – svetac zaštitnik (zaštitnica); kotorska advokata – Gospa zaštitnica Kotora
  • afatigati se (tal. affaticarsi) – mučiti se, truditi se, umoriti se
  • aferin (tur.) – usklik odobravanja: bravo!, sjajno!, tako je!
  • agrančati (tal.) – zgrabiti, dočepati se
  • agresta (tal.) – kiselo grožđe; vina na agrestu – kisela vina, kiseliš; (isto što i ogrestija, v.)
  • akomodavati se, akomodati se (tal.) – prilagođavati se, prilagoditi se, urediti, nagoditi se; akomodati se bremenom – snaći se, prilagoditi se prema promjeni vremena odnosno situacije
  • akort (tal. accorto) – domišljat, lukav, oprezan, razuman
  • akostati se (tal.) – približiti se, primaknuti se, pristupiti
  • akumulati (tal.) – zgrtati, stjecati, nagomilati
  • akvijetati se (tal.) – smiriti se
  • ali – ili
  • alimanku (tal.) – barem
  • almanko – v. alimanku
  • alodžati (tal.) – stanovati, odsjesti
  • amant (tal.) – ljubavnik
  • amor (lat.-tal.) – ljubav
  • animele (tal, pl.) – teleće ili janjeće žlijezde, naraslice
  • animo (tal.) – duh, duša; hrabrost, srce; ne basta ti animo – nisi hrabar, nemaš hrabrosti
  • antik (tal.) – star, starinski; antik čovjek – čovjek staroga kova
  • aposta (tal.) – hotimice, namjerno; baš, upravo; navlaš
  • arecitati (tal. mlet. arezitar) – glumiti, govoriti odnosno prikazivati komediju
  • argument (tal.) – sadržaj (komedije), predmet, tema
  • arkitet (tal.) – scenski majstor
  • armilin (tal.) – bijela lasica, hermelin
  • asasin, asisin, ašišin (tal. assassino) – ubojica, razbojnik
  • ašišinati tal.) – ubiti, upropastiti; usp. asasin
  • asikurati (tal.) – osigurati, zajamčiti
  • astucija (tal.) – lukavstvo, lukavost
  • astut (tal.) – lukav; lopov
  • ašendati (tal.) – popeti se, uspeti se; skočiti
  • Augusta (tal.) – Augsburg, njem. grad u južnoj Bavarskoj
  • avancati (tal.) – dobiti, dobivati; avancati kome – dobiti od koga; avancati trat kome – nasamariti koga, doskočiti kome, spustiti kome
  • avar (tal. avaro) – škrt, lakom
  • avaricija (tal. avarizia) – škrtost, lakomost
  • baba, babe – dojilja
  • babka – dem. od baba (v.)
  • bačkio (gen. bačkjela) – malj kojim se nabija kudjelja, mala batina
  • baknuti – zahvatiti, dobiti
  • bala (tal.) – breme, tovar, naramak
  • balota (tal.) – boća, lopta kojom se gađa u cunj (v.)
  • balun (tal.) – lopta; na balun poigrati s kim – udariti koga da poleti
  • banak (gen. banka, tal. banco) – banka
  • bandeškati (tal. bandire) – otjerati
  • barbaćep – “drvena lutka s dugim nosom, u crnom ruhu, nekoć demonsko biće, čudovište s vel. ljudskom bradom, u st. Dubrovniku pokladna maska skitnice (mlet. barbachiepo)” (F. Čale)
  • bareta (tal.) – kapa
  • barižeo (mlet. bariselo) – kapetan milicije
  • basta (tal.) – dosta
  • bastah (sr. lat. bastasius) – nosač
  • bastahovati – raditi posao bastaha (v.)
  • bastati (tal.) – dostajati; ne basta ti animo – nisi hrabar
  • bastašija – trpljenje (v. bastah)
  • baša (tur.) – poglavar, starješina
  • bašije – niže (komp. priloga bašo, tj. nisko, tal. basso)
  • batati – teško hodati, lupajući nogama od umora
  • bazilišk (grč.) – bazilisk, zmijski kralj, mitska životinja, složena od žabe, zmije i pijetla s krunom na glavi, koja riga vatru i ubija pogledom
  • bestija (tal.) – zvijer, životinja
  • bestro – uzvik, prema bjestija (v.)
  • beškot (tal.) – dvopek
  • bilj – zbilja, istina; (pril.) zbilja, zaista
  • bižigati (mlet. bisegar) – tražiti, premetati
  • bjestija (tal.) – zvijer, životinja, nečovječan
  • Blaženica – Gospa, Bogorodica
  • blesti (prez. bledem) – ludo govoriti, blebetati
  • bludilo – maza (o djetetu)
  • bluta (lat.) – pokvareno vino
  • Bneci – Mleci, Venecija
  • bnetački – mletački, venecijanski
  • bo – jer, naime
  • bofun (tal.) – lakrdijaš
  • bokara – vrč, pehar
  • bokun (tal.) – zalogaj, komad
  • bolanča (gen. pl. bolanača) – novac
  • boles – bol, jad, tuga, žalost
  • boliti se – žaliti, biti žao
  • brada – u izrazima: u bradu (kome) – usprkos (kome); ovo mi u bradu – pravo mi budi, to sam i zaslužio
  • bragešice (tal.) – hlače
  • bratkovina – vrsta bijeloga grožđa
  • bravati (tal.) – prijetiti, prkositi
  • brigata (tal.) – družina
  • brijeme – vrijeme; davati se dobru bremenu ili dobro brijeme dijeliti – uživati; ugoditi zlu bremenu – prilagoditi se nevoljama; uživati brijeme – dobro se provoditi
  • brikunanje (prema tal. briccone) – laganje, varanje
  • brinc – zdravica (tal. brinzi, brindisi, preko španj. brindis, od njem. bring dir’s)
  • brižan, brižna – jadan, jadna (često kao uzrečica, poštapalica)
  • brižnica, brižnik – jadnica, jadnik
  • brjeme – teret, breme
  • brže – pored danas uobičajenog značenja, znači još i: vjerojatno, valjda, možda, prije, skoro, radije i sl.
  • budi – zar, da li
  • bula (tal. bulla) – raskokani kukuruz, neko bjelilo za pudranje
  • bule – v. bulin
  • bulin (tal.) – manja kugla kojoj se većom nastoje približiti igrači u igri na boće; usp. izrizikati
  • buna – vreva, graja
  • bunaca (tal.) – bonaca, morska tišina
  • caftjeti (prez. caftim) – cvjetati
  • cance (gen. canaca, mlet. zanze) – brbljarija, blebetanje
  • ciglovit – cigli, jedini
  • cijeć – zbog, radi
  • ckniti – kasniti
  • cokula (tal.) – drvena papuča
  • crjevja – cipela
  • crjevjar – postolar; Među crjevjare – ulica u starom Dubrovniku u kojoj su bile postolarske radnje
  • crljen – rumen, dobra izgleda, zdrav
  • cunj (mlet. zon) – klip koji se gađa balotom (v.), tj. loptom
  • čafran (tal. zafferano) – šafran, vrsta začina
  • čas (gen. časti) – čast; čašćenje
  • čeljadin – čeljade
  • čersati se – bijeliti se bjelilom kojim se mažu žene
  • čertamente (tal. certamente) – zaista, sigurno
  • čerto (tal. certo) – sigurno; za čerto – jamačno, zasigurno
  • čes (gen. česti) – sudbina, udes
  • česar (tal. cesare) – car
  • česnoviti luk – bijeli luk
  • čestit – sretan, blažen, slavan, bogat, svijetao
  • čijem – čim; dok
  • čijera (tal. cera) – lice, izgled lica; činiti komu dobru (zlu) čijeru – dočekati koga s znakovima dobrohotnosti, odnosno odbojnosti
  • činiti se – praviti se, pretvarati se
  • čoha (tur.) – vrsta čvrste tkanine; haljina od takve tkanine
  • čošina – augm. od čoha (v.)
  • čovječji – muški (pridjev od čovjek u značenju muškarac)
  • čovuljic – patuljak, čovuljac, “lutka ljudskog oblika, isto što “homunculus”, za koga se vjerovalo da magičnom moći može oživjeti” (F. Čale)
  • čuti – poslušati, podnositi; čuvati, paziti na što; doznati
  • ć’ – ćeš
  • ćaćko – otac, tata; star čovjek
  • ćamati se (tal. mlet. ciamar) – zvati se
  • da – pored danas običnih značenja još i: a, ali, nego, već
  • da’ – daj
  • daj – bar
  • dake – dakle
  • daleče – daleko
  • dalek – daleko
  • dati – v. davati
  • davati – podavati se kome (lasc.); prepuštati se; u grijeh se davati – griješiti; davati rijet kome – dopuštati kome da govori, da nastavi govoriti; davati razumjeti – varati, obmanjivati; srce mi dava – osjećam, slutim
  • daž – kiša
  • dekjarati, dekjaravati (tal. dechiarare, dichiarare) – izjaviti, izjavljivati, objasniti
  • dekrepit (tal.) – veoma ostario, oronuo
  • delektati (lat. delectare) – veseliti
  • deliberati (tal. deliberare) – odlučiti
  • delicije (tal.) – uživanje, slasti, divote
  • delicijoz (tal.) – divan, prekrasan, slastan
  • demaškin (tal. damasco, damaschino) – damast, damastna svila (naziv prema gradu Damasku u Siriji)
  • denj (tal. degno) – dostojan, vrijedan
  • desperacijon (tal.) – očaj, očajanje
  • desperan (tal.) – očajan
  • desperati, desperavati (tal.) – očajavati
  • despjačer (tal.) – neugodnost (suprotno od pjačer, v.)
  • desponjati (lat. i tal. disponere) – nagovoriti, skloniti nekoga; desponjati se – spremiti se na nešto
  • deventati (tal.) – postati
  • devot (tal.) – pobožan
  • dezereditati (tal.) – razbaštiniti, lišiti nasljeđa
  • dezvijan (tal. mlet.) – razuzdan (v. dezvijati)
  • dezvijanik – v. dezvijan
  • dezvijati (tal. mlet.) – zavesti s pravoga puta, pokvariti
  • dijeliti se – rastajati se
  • dijeljati se – dijeliti, rastajati se
  • dijetac – djetić, mladić
  • dilji – dulji (komp. od dug)
  • dinar – novac; sitan srebrni novac
  • diskoras (gen. diskorsa, tal. discorso) – govor
  • dispos (ž. r. disposta, tal. disposto) – spravan, spreman
  • divers (tal.) – različit, razni
  • djetić – mladić, sluga
  • djevenica – krvavica
  • djevojčica – djevojka
  • djevojka – sluškinja, godišnica (v.)
  • dobaviti se (čega) – steći, domoći se, doći s mukom do nečega
  • dobiti (prez. dobudem) – svladati, pobijediti, dobiti
  • dobivati (prez. dobivam) – nadmašivati, pobjeđivati
  • dobročes – sretan, dobar
  • dobrostiv – milostiv
  • dogarati (komu) – spržiti što
  • dohitati – dohvatiti, dosezati
  • dojti – doći
  • doktrina (lat.) – nauk
  • doktur (lat.) – učen čovjek, mudrac, učitelj
  • dolu – dolje
  • domaća – žena, supruga
  • domom – kući, doma
  • domoriti – dosaditi
  • doruinati – upropastiti do kraja; usp. ruinati
  • dosle – do sada
  • dostojati – zavređivati, zaslužiti
  • došastje – dolazak
  • dotrudnjeti – dosaditi, dotužiti
  • dovijećati – završiti vijećanje, zaključiti vijećanjem
  • dozaklati – dokrajčiti
  • drača – trnje; zatvoriti dračom – ograditi trnjem
  • drapijer (mlet. drapier) – trgovac tkaninom, svilom
  • drijevo – brod, lađa
  • drug – muž; jednak kome
  • drugovja – drugi put
  • družiti s kim – biti, drugovati s kim
  • dubitati (tal.) – sumnjati, bojati se
  • dubje – stabla, hrastova šuma
  • dudzina (tal. dozzina) – tuce, dvanaest komada
  • dukatac – dem. od dukat
  • dumna (lat. domina) – koludrica, časna sestra
  • dundo – stric, ujak; naziv za stariju osobu
  • dunidžati, dunižati (tal. donneggiare) – uzdisati, ljubiti, ljubakati, voljeti
  • durati (tal.) – trajati
  • duša – čovjek; dah, dušak; popiti dušu – uništiti, upropastiti; dušom mojom – duše mi, tako mi duše
  • dužnik – dužnik; vjerovnik
  • dvadesti – dvadeset
  • dvaes – dvadeset
  • dvaš – dva puta
  • dvići (prez. dvignem) – dignuti, skinuti
  • dvignuti – ustati; povesti nekoga; spremiti se, krenuti, uputiti se, odmaknuti; odgojiti; ukloniti; dvignuti sa zla puta – spasiti; dvignuti komu što – oteti, ukrasti; dvignuti se – otići
  • dzar (tal. zaro) – kocka; vrgnuti dzar – baciti kocku; vrgnuti dzar na tavulijer – baciti kocku na ploču, tj. (u prenesenom smislu) baciti udicu
  • dzetenin (tal. zetano, zetani) – tkanina za ženske haljine od vrlo teške svile
  • dzibilin (tal. zibellino) – zerdav, samur; poctava od dzibilina – podstava od samurovine
  • dzoja (tal. gioia) – dragulj, nakit (v. džoja)
  • dzora – zora
  • dzubun (tur. zibun) – muški kratki kaput
  • džambjelot – tkanina ili haljina od devine dlake (tal. ciambelloto, danas cammellotto, od st. franc. chamelot)
  • džilj (tal. giglio) – ljiljan
  • džiljoz (tal. geloso) – ljubomoran
  • džimrijati (tur. cimri – siromašan, škrt) – škrtariti
  • džintio (tal. gentile) – ljubazan, otmjen, plemenit
  • džoja (tal. gioia) – dragulj (usp. dzoja)
  • džuho – lopudski podrugljivi naziv za Dubrovčane (?)
  • džusto (tal. giusto) – baš, upravo, točno
  • đidija (tur. gidi) – rogonja; nevaljalac, nasilnik
  • Đurađ – Juraj, kršćanski svetac
  • ekčelent (lat.-tal.) – sjajan, izvrstan
  • eko – evo
  • er – jer; da, kao da, budući da
  • ereda (tal. erede) – baštinica, nasljednica
  • eror (tal.) – pogreška; biti u eroru – pogriješiti; uzeti u eror – pogrešno shvatiti, pogriješiti
  • fačenda (tal.) – posao; smutnja
  • fadžan (tal. fagiano) – fazan
  • faktur (tal. fattore, lat. factor) – poslovođa
  • falj (prema tal. fallire) – propast
  • fantastik (tal.) – čudan, nastran, neobičan; čudak
  • fantazija (tal.) – mašta, tlapnja; promijeniti fantaziju – promijeniti mišljenje; stviti se u fantaziju – utuviti u glavu
  • Far od Misine (tal. Faro di Messina) – Mesinski tjesnac, u kojemu su mitske nemani Scila i Haribda
  • fastidijo (tal.) – nevolja, dosada, muka; doći na fastidija – upasti u nevolje; davati fastidija – zanovijetati, dosađivati
  • fastidijoz (tal.) – mučan, dosadan
  • favor (tal. favore) – ljubaznost; biti kome u favoru – imati nekoga sklona sebi
  • feca (mlet. fezza) – talog; feca od ljudskoga naroda – ljudski ološ
  • feličita, feličitat (tal.) – sreća, blaženstvo
  • fengati (lat. i tal. fingere) – pretvarati se
  • fermati se (tal.) – zaustaviti se
  • fermo (tal.) – nepomično; za fermo – pouzdano, sigurno
  • festa (tal.) – zabava, proslava
  • fin (gen. fini, tal. fine) – cilj; na dobru finu – s dobrim ciljem, s poštenom namjerom
  • fin (gen. fina, tal. fine) – kraj; dati fin – dokrajčiti
  • fineca (tal. finezza) – finoća
  • fint (tal. finto) – tobožnji; finta mostra – lažni uzorak
  • Fjerenca – Firenca (tal. Fiorenza)
  • fjersati – načiniti kome fjersu, tj. ožiljak, nagrditi koga udarcem (prema lat. firsus, sjev. tal. fers, od effervescere)
  • fodža (tal. foggia) – način odijevanja; fodža nova – nova moda
  • foldra (mlet. fodra) – podstava
  • fora (tal.) – van
  • fortuna (lat.-tal.) – oluja na moru; sudbina, udes; sreća
  • frankati (tal. francare) – platiti, nadoknaditi; frankati spendze – nadoknaditi troškove
  • frapati (tal. frappare) – nakititi prišivenim šarolikim komadićima tkanine
  • frapan – v. frapati
  • fresak (pl. fresci, tal. fresco) – svjež
  • funjestra (tal. finestra) – prozor
  • furencija (prema tal. pridjevu furente) – razjarenost, srditost, bijes
  • furija (tal.) – bijes, naglost; hitnja, žurba
  • furistijer (tal. forestiero) – došljak, stranac; usp. prustijer
  • g – k, ka
  • gaće – hlače
  • galant (tal. galante) – galantan, ljubazan, uglađen; poštenjak
  • galantarija (tal.) – udvornost, uslužnost, uglađenost, ljubaznost, sposobnost u ophođenju sa ženama; ukras, ures
  • galatina – hladetina
  • galina od Indijana (tal. gallina indiana) – indijanska (američka) kokoš, purica (?)
  • garofalić (tal.) – vrsta začina, dem. od garofao, klinčić
  • giribic (tal. ghiribizzo) – hir, mušica
  • gluma – neistina, šala
  • glumac – svirač, osobito koji svira na piru; glumac
  • godina – vrijeme
  • godišnica – seoske djevojke koje su gradski gospari uzimali za sluškinje u gradu, najčešće na godinu dana, dok se ne bi udale
  • godište – godina
  • goj – izobilje; spokoj, mir, uživanje, radost
  • gonenuti – odgonetnuti, pogoditi (zagonetku); što mi se gonenu – pogodi što znači, odgonetni
  • gori, goru – gore
  • gorušt – goruć, vruć
  • gostara (novogrč.) – vrč, sklenka, boca
  • govoriti od koga – ogovarati koga, prigovarati kome
  • gracija – milost; imati graciju od koga – steći čiju naklonost; doći s malom gracijom – doći s malo poštovanja; doći s kojom gracijom – doći s kojom izlikom
  • grintav – gubav, krastav (i u prenesenom smislu); bijedan (kao psovka), nevaljao
  • grintavac – bijednik, nevaljalac. v. grintav
  • grintavica – grintava žena, v. grintavac
  • grinja – moljac; mana, slabost, grijeh
  • grkos – gorčina
  • grlo – vrat
  • grmuša – vrsta male ptice, dračarka
  • grub – ružan, zao, loš, nevaljao
  • gruboća – rugoba, grdoba
  • grubši – komp. od grub (v.)
  • gunj – vrsta haljine
  • gustati (tal. gustare) – uživati
  • guveran (tal. governo) – postupak; upravljanje, vladanje
  • guvernati (se) (tal. governare) – čuvati (se), vladati (se)
  • gvacet (tal. guazzetto) – pikantno spremljeno meso ili riba
  • gvardijan (tal.) – čuvar, stražar
  • haholjak – mala ušteđevina
  • har – zahvalnost, milost; dar, korist; na har – na dar; u har – u korist, korisno; imati za har – biti zahvalan
  • haramija (tur.) – hajduk, pljačkaš, razbojnik, zločinac
  • havijar – kavijar
  • hitati – hvatati, loviti; hitati se koga – hvatati se koga, priželjkivati koga; hitati se života – pokušati ubiti
  • hoć’ – hoćeš
  • hode – idući, hodajući
  • hotjeti – htjeti; vele se hoće – mnogo treba, mnogo se traži
  • hraniti – čuvati; uzdržavati; hraniti
  • hristjanin – kršćanin, u prenesenom smislu čovjek uopće
  • hrusta (lat.) – kora na pečenju
  • hubav – lijep, ubav
  • hud – zao
  • ičigov – ičiji
  • idol – ideal, uzor
  • igrati – igrati rukom (rukami) – dirati, pipati; tući
  • ijed – jed, bijes
  • ijem – jedem
  • impačati (tal. impacciare) – smetati; impačati se – miješati se u nešto
  • importancija (tal.) – važnost
  • impresijon (tal.) – dojam
  • impreza (tal. impresa) – pothvat; biti vražje impreze – biti kao vrag (tj. jako) poduzetan
  • improvisto – na improvisto – iznenada (tal. all’improvvista)
  • inako – drugačije
  • incukarada (tal. mlet.) – vrsta slatkiša
  • Indijan – Indijac
  • indijani – indijski
  • indženj (tal. ingegno) – duh, pamet; imati indženj – biti pametan, sposoban
  • indženjati se (tal. ingegnarsi) – trsiti se, probijati se, snaći se
  • indženjoz (tal. ingegnoso) – oštrouman, snalažljiv, domišljat
  • informati (tal.) – obavijestiti
  • informan (tal.) – obaviješten
  • ingvas – crnilo, tinta
  • inmadžinati (tal. immaginare) – izmisliti
  • inportancija – važnost
  • inspiritan (tal. inspiritato) – opsjednut zlim duhom, bjesomučan
  • intertenjati (tal. intertenere) – zabaviti
  • intravenjati (tal. intravvenire) – dogoditi se
  • intromecati se (tal. intromettersi, intromezzare) – posredovati
  • inventur (tal. inventore) – izumitelj, pronalazač, otkrivač
  • injorant (tal. ignorante) – neznalica
  • ishoditi – izlaziti
  • iskati (prez. ištem) – tražiti, pitati; iskati od nekoga – propitivati se, pitati za koga
  • ispliti (prez. isplijem) – isplivati; izvući se
  • isprigan (lat. frigere) – pržen
  • istoč – istok
  • istom – samo, tek
  • istrijebiti se – očistiti se (npr. od ušiju); profiniti se
  • ištetiti se – pokvariti se, propasti (oboljeti)
  • ištom – v. istom
  • item (lat.) – također, nadalje, zatim (izraz se koristi kod nabrajanja u trgovačkom žargonu)
  • izeti (prez. izmem) – uzeti; izeti se od – osloboditi se od, izmaknuti
  • iziti (prez. izidem) – izaći, pojaviti se, popeti se
  • iznaći (prez. iznadem) – otkriti, pronaći
  • izrizikati, – potrošiti sve raspoložive kugle u igri “na boće” (tal. risicare, staviti na kocku, pokušati sreću, usuditi se); v. bule, bulin
  • izulan (tal. isolano) – otočanin
  • iždeniti – silom odagnati
  • jâd – otrov
  • jajer (lat. aer, tal. aere) – zrak
  • Jakin – stariji naš naziv za grad Anconu u Italiji
  • javi – na javi, zbilja
  • jeda – eda, da, da li, zar
  • judicijo (lat. judicium, tal. giudizio) – pamet, razbor
  • junak – sluga (pored običnog značenja)
  • jur – već
  • kaban (tal. gabbano) – ogrtač, kabanica
  • kajpa (lat. cavea, st. tal. caiba) – koš, osmatračnica na brodskom jarbolu
  • kako – kao; kako
  • kalati (tal. calare) – spustiti; kalati komu – nasamariti koga
  • kamara (tal. mlet. camara) – soba
  • kamarijera (mlet. camariera) – sobarica
  • kami – kamen
  • kaminata (lat.) – peć; soba s ognjištem
  • kampanja – polje; bojno polje; čovjek od kampanje – borac, ratnik
  • kanalja (tal. canaglia) – ološ, rulja, svjetina; nitkov, nevaljalac
  • kankar (tal. mlet. cancaro) – rak, rak-rana
  • kant (tal. canto) – pjevanje
  • kantati (tal. cantare) – pjevati
  • kantun (tal. cantone) – ugao; platiti jednijem kantunom – pobjeći a da se ne plati
  • kao – kako, kao da
  • kapa – ogrtač s kapuljicom
  • kapun (tal. cappone) – kopun, uškopljeni pijetao
  • kara – stup sramote, vrsta kazne u Dubrovačkoj republici (naziv dolazi od tal. carro, jer su se u nekim mjestima u Italiji za istu svrhu koristila kola, za koja bi se privezao krivac i vozio okolo kako bi ga se izvrglo sramoti)
  • karatio (gen. karatjela, tal. caratello) – uska poduga bačvica; učiniti od bačava karatjele – upropastiti
  • kareca (tal. carezza) – milovanje
  • karecati (tal. carezzare) – milovati
  • karestija (tal. carestia) – oskudica, nestašica
  • karižica (srvj. lat. carisea) – dem. od karidža, debelo, krupno sukno
  • karmizin (tal. carmesino) – grimiz
  • kastigati (lat.) – kazniti
  • kaša – jelo od predrta žita, ili prosa, ili brašna kuhana u mlijeku ili vodi, vjerojatno karakteristično na brodu
  • kašica – dem. od kaša (v.)
  • katunar – poglavar u katunu, seoski knez
  • kavalijer (tal. cavaliere) – vitez
  • kazati – pokazati; kazati se – pokazati se, činiti se
  • kigodi – tkogod; netko, ponetko
  • kima (grč. kyma) – volja, želja
  • klenuti – svršeni oblik od klecati, zvoniti na jednu stranu zvona, zvoniti mrtvacu; zla će mu klenut – umrijet će
  • kletište – pastirska koliba, klijet
  • klopac – drvena cipela
  • knjiga – papir; pismo
  • knjižica – pisamce
  • knjižnik – književnik; pisar
  • kolač – nagrada za dobru vijest; doći s kolačem – donijeti vijest; uzeti kolač – javiti dobru vijest i zato biti nagrađen
  • kolajina (tal. collana) – ogrlica koju nose i muškarci kao znak časti ili viteštva
  • kolana – v. kolajina
  • kolarin (tal. collarino) – ogrlica
  • kolende – dar koji se dobija na Božić ili za Novu godinu
  • količak – dem. od kolik
  • kolora (tal. st. collora) – žuč, jed; stavljati se s kim u koloru – srditi se na koga; ostaviti ili ustaviti koloru – odljutiti se, prestati biti ljut
  • kom – kad, netom, čim
  • komanditi (tal.) – zapovijedati
  • komarda (novogrč.) – dućan; mesarnica; klaonica; od komarde – dodatak uz imenicu s pogrdnim značenjem
  • komin (tal. camino) – dimnjak
  • komod (tal. comodo) – širok, prostran
  • kompanj (tal.) – drug
  • kompanjija (tal.) – družina
  • komun (tal. comune) – komuna, grad-država, općina
  • konfortati (se) (tal. confortare) – potkrijepiti (se)
  • konselj (tal.) – savjet
  • konseljati se (tal.) – savjetovati se
  • konsideracijon (tal.) – razmišljanje, razmatranje
  • konsolati se (tal.) – tješiti se
  • konsumati, konsumavati (tal. consumare) – uništiti, uništavati, izjedati
  • konsumiti (tal.) – trošiti (usp. konsumati)
  • kont (tal. conte) – knez
  • kont, konat (tal. conto) – račun; gledati, iskati konte – pregledati, tražiti račune; pridati kont – predati, položiti račun; držati se na kontu – voditi računa
  • kontati (tal. contare) – izbrojiti
  • kontemplacijon (tal.) – razmišljanje; stati u kontemplacijoni – razmišljati, razmatrati
  • kontent (tal.) – zadovoljan; biti od čega kontent – složiti se s čim, pristati na što
  • kontent (tal.) – zadovoljstvo
  • kontentati (tal.) – zadovoljiti
  • konj – školska kazna u starom Dubrovniku, kažnjavanje učenika tako da ga se stavi na krkače i batina po zadnjici
  • konjura (tal. coniura) – urota; učiniti konjuru – urotiti se
  • koporati (prez. koporem) – micati se
  • korda – nožina, mač, sablja, ćorda
  • kordetina – augm. od korda
  • kordijal (tal. cordiale) – srdačan, iskren
  • kordijo (gen. kordijala, tal. cordiale) – lijek ili piće za okrepu slabima
  • koret (tal. coretto) – žensko odijelo, prsluk
  • kortezija (tal.) – udvornost, uljudnost
  • kortidžana, kortižana (tal. cortigiana, mlet. cortesana) – kurtizana, bludnica
  • kortidžati (tal. corteggiare) – pratiti, dvoriti, usluživati
  • kortižana – v. kortidžana
  • korunica – rozarij, molitva s krunicom ili kraliješom (brojenicom); govoriti, pjeti (pjevati) korunicu – moliti prebirući kraliješ
  • kosović – ptica kos, drozak
  • kostati (tal.) – koštati, stajati
  • kostumanca (tal. costumanza) – v. kostumi
  • kostumi (tal. costumi) – ponašanje, običaji
  • kozomor – vlažno vjetrovito vrijeme, s jakim istočnjakom, kišom, ili krupom ili snijegom
  • kožuhar – krznar
  • krinca – zemljana zdjela, čanak
  • Krkar – staro ime otoka Korčule (grč. Korkyra, lat. Corcyra)
  • Krkarka – Korčulanka (v. Krkar)
  • kropiti – prskati, močiti
  • krudelta (tal. crudelta) – okrutnost
  • krudeo, krudeli (tal. crudele) – okrutan
  • ktjeti – htjeti
  • kudi, kudije – kuda
  • kujus (lat. genitiv od qui = cuius) – izraz kojim se podrugljivo cilja na učenost pedanata i poznavalaca latinskog (ta se riječ često čuje u latinskom)
  • kuljen – vrsta kobasice
  • kunj (mlet. cugno, lat. cuneus) – oruđe za kovanje novca
  • kurati se (tal. curarsi) – brinuti se
  • kurdjela (tal. cordella) – vrpca
  • kurt (tal. corto) – kratak; imati kurtu vistu – biti kratkovidan
  • kus – komad; zalogaj
  • kutalac – dem. od kutao (v.)
  • kutao – mjedena, drvena ili limena čaša s ručicom i poklopcem
  • kvart (tal.) – četvrt; kvart ure – četvrt sata
  • lačan – gladan
  • lakom – škrt (pored običnog značenja)
  • lakomac – škrtac (pored običnog značenja)
  • larad (gen. larda, tal. lardo) – slanina
  • lardica – kriška slanine, dem. od larad (v.)
  • largije (tal. largo) – bogatije, izdašnije, obilnije; komp. od largo
  • lasan – lak
  • latineški – v. latinski
  • latinska zemlja – Italija
  • latinski – talijanski
  • laziti – hodati polagano, puzati
  • legati (lat.) – čitati
  • letanije – litanije
  • letuarijo (tal. elettuario) – ljekoviti pekmez
  • letušte (sr. r.) – perad, živad
  • levada (tal. mlet. levada) – zamah
  • Levanat – Istok, Levant
  • libar (tal.) – knjiga
  • liber (tal.) – slobodan
  • liberal (tal. liberale) – darežljiv, širokogrudan
  • liberati se (tal. liberarsi) – osloboditi se
  • liberta, libertat (tal.) – sloboda
  • libro (tal. libro) – knjiga, usp. libar
  • ličiti – vikati, proglašavati, javljati vikom da se što prodaje ili sl. (pored običnog značenja, liječiti)
  • lihati – lisičiti, pretvarati se, ponašati se lukavo kao lisica (liha)
  • lis – list
  • lisičiti – varati, pretvarati se, ponašati se lukavo kao lisica
  • Lokruman – Lokrum, otočić pred Dubrovnikom
  • Lopud – otok kraj Dubrovnika, u Elafitskom arhipelagu
  • luk česnovit – češnjak, bijeli luk
  • Luncijata – krajnji zapadni obronak brda Srđa iznad ušća Rijeke Dubrovačke, odn. crkvica Blagovijesti, Gospe Nuncijate (tal. Nunziata) na tom brežuljku
  • luža (tal. loggia, mlet. loza) – zgrada s otvorenim trijemom, u kojoj su stanovali dubrovački gradski stražari
  • ljepos – ljepota
  • ljubi – ljuba, draga
  • ljubim – ljubljen
  • ljublježiv – ljubazan
  • ljubnuti – poljubiti
  • ljudic – v. čovuljic
  • ma – ali
  • mâ – moja
  • mađioničina – augm. od mađionica, žena koja sastavlja mađije (čaranja)
  • magadzin (tal.) – skladište
  • mah – zamah, udarac
  • mahača – stražnjica, zadnjica
  • mahnit – luđak, mahnitac
  • mahnitica – mahnita žena
  • maj – uzvik; usp. majde; majdeši
  • majde – zaista, baš
  • majdeši – v. majde
  • Majka – Gospa
  • majstorija – šala
  • malankonija (tal.) – tuga, sjeta
  • malankonik (tal.) – obuzet malankonijom (v.)
  • malo – zamalo, umalo
  • manastijer – samostan
  • mandžagvadanj (tal. mangiare i guadagno) – nekoristan radnik, danguba, parazit
  • manenština -mahnitac
  • manigodo (tal. manigoldo) – krvnik; lupež, nitkov, hulja
  • manilj (tal. maniglio) – narukvica
  • manjkati – nedostajati; ne ispuniti obećanje; ničijem ne manjkati – sve dati
  • mao – malen
  • Marac – dem. od Maroje, odnosno Maro
  • marcapan (tal.) – slatkiš s bademima
  • marijo (gen. marijola, tal. mariolo) – lopov, varalica, lupež, obješenjak, mangup
  • mariolstvo (tal.) – prijevara, varanje
  • martira (tal.) – mučenica
  • mavasija – malvasija, vrsta vina
  • mavasijica – dem, od mavasija (v.)
  • mećajica – drvena miješalica za kašu
  • medz (tal. mezzo) – sredstvo
  • medzalin (tal. mlet. mezalin) – sitni srebrni dubrovački novac
  • meritati (tal.) – zaslužiti
  • meštar – majstor, učitelj; meštar od skule – učitelj
  • metati (prez. mećem) – bacati; metati se na koga čime – bacati što na koga
  • meu – među
  • mijendelak (pl. mjendeoci, tal.) – badem (dem. od mijenduo)
  • mijentovati (tal. mentovare) – spominjati, imenovati
  • Milostivica – Gospa od milosti, Bogorodica
  • minuti – umrijeti; proći, mimoići
  • mir (lat. murus) – zid; miri – zidine
  • mirakulo (tal.) – čudo
  • mirakulozamente (tal.) – čudnovato, čudom
  • Misina – Messina, grad na Siciliji
  • mistijer (tal. mlet. mistier) – posao
  • mišer (tal. messere) – gospodin
  • mizer (tal. misero) – bijedan
  • mizerija (tal.) – nevolja, bijeda
  • mjedenica – sitan bakren novac, tridesetina srebrnog dinara; grintava mjedenica – prebijena para
  • mjedeničar – škrtac (koji ne pušta iz ruku mjedenice)
  • mjedi (pl. od mjed) – novci
  • mjesto – grad; na mjesto – odmah; promijeniti mjesto – odseliti, nestati
  • mješnica – mijeh s dvije svirale
  • mješte – mjesto, umjesto
  • mniti, mnjeti – misliti
  • mojemuča – majmun
  • mojemun – majmun
  • mojemunski – majmunski
  • morebit – možda
  • moreški – maurski, crnački; Moreška zemlja – arapska zemlja, sjev. Afrika
  • morinčela (st. tal.) – hemoroidi
  • mortar (tal.) – mužar, prangija, vrsta malog topa
  • mostarda (tal.) – slačica, gorušica, muštarda
  • mostra – uzorak robe; finta mostra – tobožnji, lažni uzorak; usp. fint
  • mrčarija – “u izrazu obraz od mrčarije – što je vjerojatno isto što i obraz od kurve, jer su se prostitutke mrčile (“pengale lice”, kako se kaže u Noveli od Stanca); stoga možda dolazi od mrčiti, a ne od merceria, tj. sitna roba (Skok), ako nisu igrom riječi obuhvaćena oba značenja” (F. Čale)
  • mrnar – mornar
  • mučati – šutjeti
  • mudarac – mudar čovjek, filozof
  • muka (tal.) – brašno
  • munida, munita (tal. moneta) – novac
  • muzuvijer (arap.) – zlikovac, varalica, klevetnik
  • muzuvjeriti – potvoriti, raditi kao muzuvijer (v.)
  • mužik (tal. musico) – glazbenik, pjevač
  • nablizu – blizu, izbliza
  • načiniti – napraviti; popraviti; prirediti
  • nadvor – vani, izvan kuće
  • nagalantati se – dotjerati se, uresiti se (usp. galant)
  • nahoditi – nalaziti
  • nahvao – navlaš, hotimice; ljudi nahvao – lažni, tobožnji ljudi, neljudi, suprotno od ljudi nazbilj (v.)
  • najbrže – smjesta, odmah
  • najespeditije (tal. espedito) – najbrže, najokretnije
  • najlakše – polako
  • najliše – osobito, najviše
  • najsjutrije – sutra ranom zorom
  • najti (prez. najdem) – naći
  • najveće – najviše
  • namjeriti – nadoknaditi, nadomjeriti
  • namoru – zbilja, doista; nego
  • namuran – zaljubljen (v. namurati se)
  • namurati se (tal. innamorarsi) – zaljubiti se
  • namuroza (tal.) – ljubavnica
  • napanjkati – oklevetati
  • napas – napasnik; vrag
  • napastovati se – mučiti se
  • napiti – nazdraviti
  • napraviti – popraviti, dotjerati
  • naprijeda – unaprijed; dalje; naprijed
  • narikla (lat.) – morski puž koji služi kao mamac za ribu
  • naspati se – ne brinuti se (pored danas uobičajenog značenja)
  • našjenac – naš čovjek, našinac
  • naučivati – trajni oblik od naučiti
  • naufradžijo (tal. naufragio) – brodolom
  • nausnica – malje, iz kojih će poslije mladiću izbiti brkovi
  • navao (lat.) – brodarina; brod
  • navegati (lat.-tal.) – broditi, ploviti
  • navrt – jastučić koji rabe nosači da im teret ne žulja vrat
  • nazbilj – zbilja, doista; čovjek nazbilj – pravi čovjek, za razliku od čovjeka nahvao (v.)
  • nea – neka
  • nebit – nebit da bude – (možda) neka se i nemoguće dogodi
  • nebog – ubog, jadan, siromašan
  • nebogo – v. nebore
  • nebore – vok. od nebog, uzrečica: jadan ne bio
  • neć’ – nećeš
  • neg – nego
  • negromant (tal.) – čarobnjak, vještac
  • nehote – nehotice
  • nemanština – mahnitac; isto što i manenština (v.)
  • nemoć – bolest
  • nemoćnik – bolesnik
  • nenavidos – zavist
  • nepuča (lat.-tal.) – sestrična, nećakinja
  • nesan – nesanica; briga
  • nesmiran – nerazmjeran, prevelik; golem, neizmjeran
  • nespanje – nesanica
  • nespoznanje – nezahvalnost
  • nesvijes – ludost
  • nesvijestan – nerazborit, nepromišljen, bijesan
  • net (tal. netto) – čist
  • nî – nije
  • norma (lat.) – pravilo; činiti normu komu – nametati pravila, upravljati kim
  • nositi se – ponašati se, vladati se
  • notati – primijetiti, opaziti
  • nôva (tal. nuova) – novost, nov glas, vijest
  • novela (tal.) – šala; učiniti novelu komu – sprdati se s kim, nasamariti koga
  • nut, nuti – nu, gle, vidi
  • nje – njezin (njezina, njezino); njih
  • njegda – nekoć
  • njegdi – negdje
  • njih – njihov (njihova, njihovo)
  • obeseliti – obradovati
  • obiskati (prez. obištem) – pretražiti
  • obiti – okovati
  • objednom – zajedno, u jedan put, odjednom
  • oblahan – okruglast, dem. od obao
  • oblegan (tal. obbligato) – dužnik, zahvalan
  • obnajti – pronaći
  • obrati – izabrati, odabrati, odlučiti; obrati partit – odlučiti se (usp. partit)
  • obraz – krinka, maska, način; obraz od kurve učiniti – biti bezočan, beskrupulozan; kojim obrazom – kako
  • obvonjati – nanjušiti
  • octic – dem. od ocat; rusati octic – ocat s ružinim laticama (v. rusati)
  • octičica – dem. od octika (v.)
  • octika – ocat
  • oćas (gen. oćasti) – rep, zadnjica
  • odar – krevet
  • odijeliti se – rastati se
  • odkinuti se – osloboditi se koga, rastati se s kim
  • odkle – otkad, otkako; odakle
  • odkriti – razotkriti, raskrinkati; odkriti se – odati se, očitovati se
  • odlučiti – odrediti, namijeniti (pored običnog značenja)
  • odor (tal.) – miris
  • odpraviti – uputiti
  • odražati – omiliti
  • odrijeti se (prez. oderem) – oderati se, izgrepsti se
  • odsela – odsad
  • odvrći se – odreći se koga ili čega
  • odždeniti (prez. odždenim) – odagnati
  • ogledati – pregledati, vidjeti, izvidjeti
  • oglušati (prez. oglušam) – ne mariti za što, oglušiti se
  • ogrestija – kiselo grožđe; usp. agresta
  • okazijon (tal.) – prilika, prigoda, zgoda
  • okordati (tal. accordare) – unajmiti; okordati se u koga – zaposliti se u koga
  • okošt – mršav, suh, košćat
  • omičid (tal. omicida) – ubojica
  • onada – onda
  • ončas – odmah
  • ondi – onamo
  • onestije (tal.) – časnije, pristojnije, komp. od onesto
  • oni – onaj
  • ono – eno
  • onorati (tal. onorare) – poštovati, cijeniti
  • onuđe – dalje
  • opasti (prez. opadem) – pasti, otpasti
  • općen – zajednički
  • općeno – općenito, uopće
  • općiti – držati se; običavati
  • operati (tal.) – raditi, djelovati
  • operati se (tal.) – služiti se kim ili čim, rabiti, upotrijebiti (prema mlet. doperar. lat. i tal. adoperare, od čega ima duperati)
  • opinijon (tal.) – mišljenje; biti od opinijoni – misliti, smatrati
  • opraviti – učiniti, obaviti, popraviti, naknaditi
  • optoka – rub, obrub
  • ordenati (mlet. ordenar, tal. ordinare) – urediti, narediti, načiniti
  • Orlando – Roland, paladin Karla Velikog, iz starofrancuskih spjevova, simbol junaštva; kip Orlanda kojega je u 15. stoljeću isklesao kipar Antun Dubrovčanin nalazi se na dubrovačkom Stradunu
  • ormanica – lađa, brod; učiniti se u ormanicu – služiti kao mornar na galiji
  • oršu (tal. orsu) – hajde, neka, deder
  • osao – magarac
  • oslas, oslasta – nalik na osla, tj. magarca
  • oslov – magareći
  • ostajati (od čega) – ostavljati što, napuštati što
  • ostati se – okaniti se (koga), proći se, ostaviti na miru
  • ošao – otišao, ostavio (particip od oći, otići, ostaviti)
  • ošpedao – bolnica; ubožnica, prihvatilište za sirotinju
  • oštarija (tal.) – krčma
  • oštijer (tal.) – gostioničar, krčmar
  • otegnuti – dobiti, pobijediti; rastegnuti; otegnuti noga – poći, zaputiti se
  • otezati – pobjeđivati, dobivati; opirati se (usp. otegnuti)
  • otiti (prez. otidem) – otići
  • otkle – odakle; otkad
  • oto – eto
  • otole – odakle, otud; otada
  • otresen – pametan, hrabar
  • otresti se – razabrati se, doći k sebi, opametiti se
  • ovčas – sada, odmah
  • ovdi – ovdje, ovamo; ovdi ovoliko – to je sve što se može učiniti
  • ovi – ovaj
  • ovjezijeh – ovih
  • ovo – evo
  • ovolihni – ovolišan, malen
  • ožet (na ožet) – stanje kad je što ožeto ili kad je tko ožet, tj. bez ičega
  • pacijencija (lat. patientia, tal. pazienzia) – strpljivost; primiti u pacijenciju – strpljivo podnijeti; pacijencija! – ništa za to! ne smeta!; imati pacijenciju – strpiti se, pomiriti se s čim
  • pacijent (tal.) – strpljiv
  • paganio (gen. paganjela, tal. mlet. faganelo) – ptica konopljarka
  • pak, paka – poslije, opet, zatim
  • paljevit – koji pali, vreo
  • panjula (tal. pagliola) – listići zlata
  • papagao (gen. papagala, tal.) – papiga
  • par – jednak; na páru stat s kim – biti s kim na ravnoj nozi
  • parati (tal.) – izgledati, činiti se
  • parentijera (tal.) – svojta, rodbina; srodstvo; učiniti parentijeru – sroditi se
  • parlašuša – žena koja “parla” “šu-šu”, tj. govori talijanski, Talijanka
  • parlati (tal.) – govoriti
  • part (tal. parte) – strana, dio
  • partičipati (od koga ili čega, tal. partecipare) – biti kao
  • partikularita (tal.) – pojedinost
  • partit (tal. partito) – odluka; obrati partit – odlučiti se, odabrati stranu
  • pas (gen. pasta, tal. pasto) – jelo
  • pasati (tal.) – proći; pasati se – zadovoljiti se, proći se, pomiriti se s čim
  • pastedžati (tal. pasteggiare) – jesti, mrsiti
  • pasti se (lat. pascere, tal. pascersi) – hraniti se, naslađivati se
  • pastidija (tal.) – nevolja, dosada, muka (usp. fastidijo)
  • pastidijati se (tal.) – mučiti se (usp. fastidijo)
  • pat (tal. patto) – pogodba, ugovor, sporazum
  • pate (tal. fate) – zapovijedajte, raspolažite sa mnom
  • pateškati (tal.) – trpjeti
  • paulin (tal. paolino) – zlatna škuda, novac pape Pavla III. kojega je kalup izradio glasoviti renesansni kipar i zlatar Benvenuto Cellini
  • pavijun (tal. mlet. pavion) – zastor oko kreveta
  • peča – komad; u peče učiniti – raskomadati; peča čovjeka – ljudina; je li ga gdje peču – da li je negdje tu malo
  • ped – pedalj
  • peli (lat. pellis, tal. pelle) – kože
  • pelicar (tal. mlet. pelizzaro) – krznar
  • pelinak – dem. od pelin
  • pena (tal.) – kazna, globa; muka, patnja
  • pendin (tal. pendente, mlet. pendon) – dragi kamen koji se nosi oko vrata
  • pendžati (tal.) – trošiti
  • penitencija (lat. poenitentia) – pokora, okajavanje grijeha
  • penj (tal. pegno) – zalog
  • perdidžornata (tal. perdigiornata) – danguba, besposličar
  • per Dio (tal.) – zaboga
  • perikuo (tal. pericolo) – opasnost
  • perla (tal.) – biser
  • perpera – dubrovački novac (12 srebrnih dinara)
  • persegvitati (tal. perseguitare) – progoniti
  • persona (lat.-tal.) – osoba; personom – osobno
  • peset – pedeset
  • pica – koščica; ne ostaje mu pice – nema ni prebijene pare, ostao je bez ičega
  • picikaruo (tal. pizzicarolo) – trgovac delikatesama ili suhomesnatom robom
  • pića – hrana, jelo
  • pijena – kazna, globa (v. pena)
  • pijer – pir, svadba
  • pikat (lat. ficatum) – jetra
  • pinez – novac
  • pinuti – gucnuti, piti
  • pinjata (tal.) – lonac
  • pišina (tal. piscina) – kada, bazen
  • pítati – tražiti, moliti
  • pȉtati – hraniti
  • pjaca (tal.) – trg
  • pjačer (tal. piacere) – zabava, uživanje; učiniti pjačer – napraviti uslugu
  • pjantati (tal. piantare) – ostaviti na cjedilu, napustiti; ostati pjantan – biti napušten
  • pjat (tal. piatto) – tanjur
  • pjaževol (tal. mlet. piasevole) – mio, ljubak
  • pjeti (prez. pojem) – pjevati; pjevati misu
  • placa (lat.) – trg, ulica; Placa – ime glavne ulice u Dubrovniku (Stradun)
  • placar (tal. mlet.) – trgovac na ulici; varalica (usp. placa)
  • placati (tal. mlet.) – varati (usp. placar)
  • plah – plašljiv; brz, hitar
  • plakijer – naslada, užitak, radost
  • platiti se – naplatiti se, odštetiti se
  • plaviti – spiskati, rasuti
  • pliti (prez. plijem) – plivati
  • plitica – zdjela, tanjur
  • plod – rod, sjeme; korist, probitak
  • poabunacati (mlet. abbonazar, s hrv. prefiksom po-) – (o moru) smiriti se, stišati se, v. bunaca
  • pobjed – poslije podne, po objedu
  • pocjelica (lat. faciolum, tal. fazzolo) – ženska kapica
  • počašnica – zdravica, pjesmica što se pjeva uz čašu
  • poći – poći zlo – nastradati
  • podbiti – ščepati, uhvatiti, ugrabiti; izbiti (npr. oči)
  • podprigan (lat. frigere) – popržen
  • poguba – propast
  • pohrana – čuvanje
  • poispitati – propitati se
  • pojmiti – pojmiti dušu – odahnuti
  • pokli – pošto, nakon što, jer, budući da, dok, kad
  • pokriti – zatajiti, sakriti, prikriti (pored običnog značenja)
  • polakši – malo lakši
  • polas (gen. polsa, tal. polso) – puls, bilo
  • poltronarija (tal. mlet.) – nevrijedne stvari
  • Pometnik – član Pomet-družine, Držićeve glumačke družine
  • pomižan – pomokren, popišan
  • Pomo – dem. od Pomet
  • ponta (tal. mlet.) – probadanje, žiganje, upala pluća
  • poognijeviti – naljutiti
  • popijevati, popivati – pjevuckati
  • poplaviti – spiskati, rasuti, trošiti nemilice
  • poprav – baš, doista
  • poses (tal. possesso) – posjed; uljesti u poses – steći nečiju naklonost
  • posilati – slati
  • pošastje – polazak, odlazak
  • potisnuti – pritisnuti, potlačiti; Vlah Vlaha potište, a katunaru kletište – seljak seljaka otjera, a katunaru (seoskom knezu) ostade koliba (dok se dva svađaju, treći, jači, izvlači korist)
  • potišten – v. potisnuti
  • potištenjak – nevaljao čovjek
  • potlačiti – uništiti, pogubiti
  • potrjeba – bijeda; nevolja; oskudica; molba; posao; imati potrjebu – biti zauzet, imati posla; imati potrjebu od koga – trebati koga
  • pouzeti – uzeti (više stvari jednu za drugom)
  • poznati – spoznati, uvidjeti; smatrati, priznati
  • prapan (tal.) – urešen, izvezen (usp. frapan)
  • pratež – tovar, teret, roba
  • pratik (tal. pratica) – praksa; ljubavni odnos
  • prȁtik (tal.) – iskusan, vješt
  • pratikati (tal. praticare) – družiti se, imati posla s kim; posjećivati koga; imati ljubavne odnose s kim
  • prc – uzvik od prdjeti, ide uz uzvik maj (maj prc)
  • pređni – prethodni, prvi, prijašnji; u pređnu votu – prvi put, prije
  • prem – premda; upravo, baš, doista, osobito, sasvim, zaista i sl.
  • prepozit (tal.) – nakana, predmet, stvar; na prepozit – u pravi čas, kao naručeno
  • preša (tal.) – žurba, sila; usp. prješa
  • pretiliti – debljati (usp. pritio)
  • prezencija (tal.) – izgled, pristalost
  • prezent (tal. presente) – dar
  • prežiti – vrebati
  • pričiniti – sačiniti (npr. testament)
  • pričuti – dočuti
  • prid – pred
  • pridati – predati, predavati; pridati se – predati se
  • pridirati se – kilaviti se, trapiti se, mučiti se; usp. pridrijeti
  • pridrijeti se (prez. pridrem) – okilaviti, postati kilav
  • pridrt – kila; kilav čovjek, kilavac
  • prigan (lat. frigere) – pržen
  • prigibati se – pristajati
  • prignnt – sklon, naklonjen
  • prihariti – zaraditi, dobiti
  • prikinuti – prekinuti; puknuti
  • prikladovati – biti prikladan, biti sličan
  • priklonit – prignut; napet, pozoran; s ušima priklonitijem – pozorno, napeto
  • prikloniti – prignuti; pritvoriti, zatvoriti
  • prilikovati – biti nalik
  • primijera (tal.) – vrsta hazardne igre na karte
  • priporučiti se – preporučiti se
  • pristajati – pristajati kome k tuzi – rastuživati koga, povećavati kome muke
  • pristati – prestati
  • pristati – pristati tuzi – rastužiti
  • pritiljahan – dem. od pritio (v.)
  • pritio – debeo; mastan; plodan, rodan, obilan
  • prjedati – predati; prjedati nogami – pohitati, pohrliti
  • prješa (tal. prescia) – žurba, sila; na prješu, s prješom – brzo, žurno
  • prkno – stražnjica
  • pročedati (tal. procedere) – postupiti
  • profuman (tal.) – namirisan
  • prolog – uvod u komediju; glumac koji ga govori
  • propovjediti (prez. propovijem) – prokazati
  • prositi – moliti
  • prosperitat (tal.) – blagostanje
  • prospero (tal.) – povoljno, sretno
  • proštenje – oprost grijeha; doći na proštenje – hodočastiti u Rim prilikom jubilarne godine radi oprosta grijeha; uzeti proštenje – dobiti oprost; pitati proštenje – moliti za oproštenje, ispričati se
  • prova (tal.) – kušnja; bit na provu – ogledati se, prokušati se
  • provardura (tal. mlet.) – svježi sir od bivoličina mlijeka
  • provati (tal.) – iskušati, pretrpjeti, osjetiti
  • provedžavati (kim) (tal. provvedere) – brinuti se za koga
  • provedžati (tal. provvedere) – pribaviti komu što, opskrbiti, snabdjeti
  • provrći (prez provrgnem) – promijeniti, ispremetati
  • prozuncijon (tal.) – umišljenost, obijest, drskost
  • prozuntoz (tal.) – umišljen, objestan, drzak
  • prustijer (tal. forestiero) – gost, stranac
  • prvi – prijašnji, prethodni
  • pržon (tal. prigione) – zatvor
  • puč (lat. puteus) – bunar, studenac
  • pudar – čuvar vinograda
  • puđati se – čistiti se od nametnika, buha i sl., pujati se
  • puki – pravi, isti
  • punjao (tal. pugnale) – bodež
  • pustoš – nevolja, razuzdanost, raspuštenost, razuzdana osoba
  • pužet (tal. fusetto) – bodež
  • rabota – stvar, posao
  • rad – radostan, veseo
  • rampina (lat.) – otimačina, grabež; čovjek od rampine – grabežljiv čovjek, grabežljivac
  • rasčiniti – uništiti, uništavati
  • raskoša – uživanje, naslada
  • rasplijetati – raspravljati
  • rasut – “(obično samo u ženskom rodu), kao neka uzrečica kojom ženska osoba sama za sebe kaže da je zaboravljiva, rastresena, jadna, bijedna, nepažljiva” (B. Klaić)
  • razgrizati – razmišljati, promišljati, uviđati
  • razlik – različit
  • razlog – razbor, razumnost; račun, obračun; razlog učiniti – napraviti obračun; imati razlog – imati pravo; razlog je – pravo je
  • realo (tal. reale) – zaista, uistinu
  • reći (prez. rečem i reknem) – obećati (pored drugih značenja)
  • refridžerijo (tal.) – utjeha; onaj koji donosi utjehu; osvježenje, olakšanje
  • remedijati (tal.) – popraviti, pomoći
  • remedijo (tal.) – lijek
  • remik – remen
  • renjati (tal. regnare) – vladati
  • repozano (tal. mlet.) – mirno
  • repozati (tal. mlet. reposar) – odmoriti se, počinuti
  • reprendžati (tal. mlet. reprender) – ukoriti, prekoriti
  • reputacijon (tal.) – dobar glas, ugled
  • resolvati se (st. tal.) – odlučiti se
  • retirati se (tal.) – povući se
  • reuškati (tal.) – poći za rukom, uspjeti; reuškati komu kao nešto – ispadati kao što, pokazivati se poput čega
  • reverencija (lat.) – štovanje, poklonstvo
  • ribalad (gen. ribaoda, tal. ribaldo) – lupež, lopov
  • ribaldarija (mlet. ribaldaria) – lupeštvo, lopovluk
  • ribaoda – lupežica (v. ribalad)
  • ribota – kurva (usp. ribaoda)
  • rijeti (prez. rečem) – reći
  • riti (prez. rečem) – reći
  • riz – vrsta krzna
  • rjepica – repica, dem. od repa
  • rofijan (tal. ruffiano) – svodnik
  • romijenča (lat.) – sić, bakreni sud za vodu
  • rozica – ružica, dem. od ruža (tal. rosa)
  • ručak – doručak
  • rudela (tal. mlet. rodela) – okrugao štit
  • rugo – rug, ruglo
  • ruina (lat.-tal.) – propast
  • ruinan (lat.-tal.) – upropašten (usp. ruina)
  • ruinati (lat.-tal.) – upropastiti
  • ruka – igrati rukami – pipati; udarati; gdje ruka maha – gdje se tuku
  • rusa (lat.-tal.) – ruža
  • rusat – ružični, ružin (npr. vodica rusata); rusati octic – ocat s ružinim laticama
  • rustik (tal.) – neotesan
  • rvati – napadati
  • sadružiti – združiti; s kim družbu sadružiti – vezati se s kim
  • sajun (tal. saione) – vrsta duge ukrašene muške haljine, kakva se u prvoj polovici 16. st. nosila u Italiji
  • sakrajati – davati na šivanje, davati krojiti tkanine
  • sakrojiti – skrojiti
  • salac (tal. sollazzo, provans. solatz) – zabava, naslada, užitak; u trubadurskoj lirici: ugodna razonoda
  • salacati se (tal. sollazzare) – šaliti se
  • salačiv, salačljiv (tal.) – zabavan, šaljiv
  • salčica (tal. mlet. salcizza) – kobasica
  • salutati (tal.) – pozdraviti
  • sâm – jedini; ne biti sâm – biti lud
  • samohoć – svojevoljno
  • saplun – sapun
  • saporintija – “u vezi sa sapur odnosno sapurić (v.), miris, slast (sa sufiksom -intija, možda u igri riječi prema žî n’ ti ja?)” (F. Čale)
  • sapurić – dem. od sapur (tal. sapore) – miris, tek, slast, ukus
  • sartije (tal.) – konopi koji drže jarbol
  • scjena – vrijednost, cijena
  • scijeniti – cijeniti, poštovati; smatrati, držati
  • scijenjen – štovan
  • segaj – toga, ovoga
  • segvitati (tal.) – slijediti
  • sekret (tal.) – tajna; parti sekreta – tajni dijelovi, otajne strane
  • sentencija (lat. sententia) – presuda; davati sentenciju – presuditi
  • senj (tal. segno) – znak
  • servati se (tal.) – poslužiti se; servati se vrh čega – služiti se na račun čega, za nešto
  • set (seta) – svet (sveta)
  • sfita – v. svita
  • sikur (tal. sicuro) – siguran
  • sikurisim (tal. sicurissimo) – posve siguran, najsigurniji
  • sikuro (tal. sicuro) – sigurno
  • sinjor, sinjora (tal.) – gospodin, gospođa
  • sinjorija (tal.) – gospodstvo
  • sirenje – sir
  • siti (prez. sidem) – sići
  • sjemo – ovamo
  • sjeta – nesretnik
  • sjetan – tužan, nesretan, jadan, bijedan
  • sjetnica – nesretnica
  • skandao (tal.) – sramota, bruka, skandal
  • skapulati (tal. scapolare) – spasiti se, osloboditi se
  • skartati (tal. scartare) – ukloniti, odstraniti
  • skidavati – skidati
  • skitaša – skitnica
  • skitnja – skitnica
  • sklopiti – sastaviti, složiti, združiti; sklopiti komediju – napisati komad
  • skodžati (mlet. scoder, tal. scuotere) – utjerati dug
  • skritura (tal.) – pismo, ugovor, spis
  • skrivan – v. škrivan
  • skrobućati – “(možda) čarkati se (tal. scaramucciare), ili pak škrabati (tal. scarabocchiare), ili je u vezi sa skrobotanje, tj. škripanje (npr. zuba)” (F. Čale)
  • skula (lat.-tal.) – škola
  • skuža (tal. scusa) – izgovor, opravdanje
  • slavic – slavuj
  • sloboditi – oslobađati, izbavljati, rješavati, spasiti
  • sljepački – na sljepačku – na slijepo, na sreću
  • smagljiv – željan, požudan
  • smanje – drugačije; ne more mi se smanje – ne mogu drugačije, nemam izbora
  • smijejati se (od čega) – smijati se (komu)
  • smiješnica – šala
  • smiriti – zadovoljiti, namiriti, ugoditi kome
  • smudut – lubin, brancin, osobito cijenjena vrsta ribe
  • smurati se (tal. innamorarsi) – zaljubiti se (usp. namurati se)
  • soda (tal.) – plaća; poći na sodu – uključiti se u plaćeničku vojsku
  • sofriktan (lat.) – žalostan; ispržen, potpržen
  • soldin (tal. soldino) – sitni mjedeni novac
  • soličitati (tal.) – požurivati
  • sonce – sunce (u lopudskom govoru)
  • sovrna (lat.) – pijesak koji na lađi služi kao balast; imati nečega kao sovrne – imati u izobilju, imati kao plijeve
  • spačati se (tal. spacciarsi) – osloboditi se koga; mi smo spačani – propali smo!
  • sparožina – trnje u kojem rastu sparoge; u poslovici: nakon nas makar ni sparožina ne ostani – poslije nas potop
  • specija (tal. spezie) – začin
  • spelan (tal. spelato) – olinjao
  • spendza (tal.) – novac, trošak; frankati spendze – nadoknaditi troškove
  • spendžalac (tal.) – rasipnik (v. spendžati)
  • spendžati (tal. spendere) – potrošiti
  • speranca (tal.) – nada
  • spičar (tal. mlet. specier, spicier) – trgovac mirodijama, slastičar, apotekar
  • spijati (tal. spiare) – uhoditi
  • spirit (lat.-tal.) – duh
  • splaviti – rasuti, potrošiti
  • spodestacijon (tal.) – odricanje od imanja u čiju korist (v. spodestati)
  • spodestati (kome od svega, tal. spodestare) – odreći se u čiju korist od svega imanja
  • spomenovati se – sjećati se
  • spomenuti se – sjetiti se
  • spovidjeti (prez. spovijem) – pripovjediti, opisati
  • spraviti se – spremiti se
  • spuštati se (u koga) – imati povjerenja u koga, oslanjati se na koga
  • sramotan – osramoćen
  • srčan – bliz srcu, drag, mio; brižljiv, revan, vatren; srdit, gnjevan; srčano zeljice – srčano zelje, tj. božje drvce (Artemisia abrotanum)
  • sta largo (tal.) – stani na udaljenosti, drži se daleko
  • stan – pored danas uobičajenih značenja: rod, obitelj; boravište; služba (djevojke godišnice)
  • stancija (tal.) – stan
  • staniti se – nastaniti se, smjestiti se; staniti se u – prijeći u druge ruke
  • stâr (mlet. staro) – posuda kojom se mjeri žito i sl., odnosno mjerna jedinica za žito
  • stati – boraviti, prebivati, stanovati, biti; stati u komu što – ovisiti što o komu, sastojati se, biti u; stanom stati – stanovati; za me stoji – za mene je, za mene znači
  • stati se – sastati se
  • staviti – dati se na što, uznastojati oko čega; staviti se od – sjetiti se na, pomisliti na; staviti pamet – svratiti pozornost, usredotočiti se, pripaziti, misliti; staviti na perikulo – izložiti opasnosti; staviti se na koga – zaljubiti se u koga; staviti se u zlice – posjećivati bludnice
  • stentati (tal. stentare) – mučiti se, trpjeti
  • stomak (gen. stômka) – želudac
  • stomakao (tal. stomacale) – slab na želucu
  • strada (tal.) – cesta, ulica; ljudi od strade – razbojnici
  • stranjac (tal.) – dem. od stranj, konoba, vinski podrum
  • stratiti – uništiti, upropastiti; potrošiti
  • stratati (tal.) – zlostavljati
  • stropijati (tal. stroppiare) – posjeći, osakatiti
  • stučiti – složiti, sastaviti, združiti; stučiti se – sastati se, udružiti se
  • studijo (lat.-tal.) – nauke, studij
  • sučedati (tal. succedere) – naslijediti
  • sufridžata – lagano pečeno meso (prema tal. soffriggere)
  • suhvica – suho grožđe; usta na suhvicu činiti – bojiti usnice
  • sumnjiti – sumnjati, slutiti, misliti, suditi
  • sunuti se – zaletjeti se
  • superbija (tal.) – oholost
  • suspet (tal.) – sumnja; uzeti u suspet – sumnjati, posumnjati
  • súšiti – postiti
  • svasma – sasma, posve, potpuno
  • Sveta Gospođa – dubrovačka katedrala (posvećena Gospi)
  • svezan – obvezan, sputan
  • svita – tkanina, odjeća, sukno; učiniti svita – nabaviti tkanine
  • svitan – suknen, načinjen od sukna
  • svjet – savjet
  • svrh (čega) – o (čemu)
  • svrha – kraj, konac
  • šćav (tal. schiavo) – rob
  • Šćavuša – Slavenka, Hrvatica
  • šećnja – šetnja
  • šena (tal. scena) – pozornica; prizor (u drami)
  • šeperlakati – blebetati talijanski, “parlakati” (tal. parlare – govoriti) “še”; usp. parlašuša
  • šijun (tal. mlet. sion) – vihor, morska vijavica
  • škrivan (tal. scrivano) – pisar i najmlađi časnik na brodu
  • škud – zlatni novac, 36 dubrovačkih dinara
  • šokati (prez. šokam) – tepati, mucati, govoriti “šo” (za Talijane)
  • špalmata (tal. spalmata) – udarac govedskom žilom po dlanu, školska kazna
  • Španja – Španjolska (prema tal.)
  • špotati se (kim) (njem. spotten) – izrugivati, ružiti, grditi koga
  • šticati se – umaknuti, skriti se (? u vezi s tal. schizzarsi)
  • štogodi – nešto, štogod
  • štomak (tal.) – želudac
  • šturljiv – kržljav
  • tabula (tal.) – bala tkanine (usp. tavula)
  • tačam – samo; ne tačam – ne samo…
  • tamaša (tal. tamascia) – šala; veseljak
  • tamašiti – šaliti se (v. tamaša)
  • tambur (tal. tamburo) – bubnjar
  • tanac – ples, igra
  • tantati (tal. tentare) – napastovati
  • tao – tako
  • tavula (tal.) – bala tkanine
  • tavulijer (tal. tavoliere) – tablica za igranje; v. dzar
  • tečin – tetkin
  • Tedeško – v. Tudešak
  • tegnuti – taknuti, dirnuti; tegnuti ruku – stisnuti ruku pozdravljajući se
  • tenereca (tal. tenerezza) – ganuće, nježnost
  • ter – a, pak
  • termin (tal. termine) – granica; doći na (ove) termine – spasti na
  • tezijeh – tih
  • tezoro (tal. tesoro) – blago
  • tî – taj
  • tihoćina – tihoća
  • tisknuti – potisnuti, izgurati
  • tištati – mučiti
  • tizijeh – tih
  • tizijem – tim
  • tja – ča, odavle, dalje
  • tjeti (aor. tjeh) – htjeti
  • tkogodi – tkogod, netko
  • tlapiti – buncati, trabunjati; lagati, laskati
  • tobolac – kesa za novac
  • tojaga – toljaga; dati tojaga – izbatinati
  • tokati (tal. toccare) – dirnuti, dodirnuti
  • toli – tako
  • tolicijeh – tolikih
  • tolik – toliko
  • toprv – tek, istom, netom
  • torala (tal. tarallo) – vrsta kolača, kruh u obliku prstena
  • torta – jelo, torta
  • toškano (tal.) – toskanski, tj. talijanski jezik
  • tot – neka; tada, onda; dakle, jamačno
  • tovijerna (lat.) – krčma
  • tovjernar – krčmar (v. tovijerna)
  • traditur (tal.) – izdajica
  • trafegati (tal. mlet. trafegar) – trošiti
  • tramuntana (tal.) – sjever, sjeverna strana; zvijezda sjevernica; sjeverni vjetar; otkriti tramuntanu – pokazati pravac, naučiti koga kako da se ponaša
  • trat (tal. tratto) – potez, postupak; šala; avancati trat kome – prevariti koga
  • tratati (tal.) – postupati, častiti; smatrati; pregovarati o čemu; tratati koga mahnica – smatrati ludim koga
  • travalja (tal.) – muka, tuga, nevolja, muka ili stuženje u želucu
  • trgovina – trgovanje; roba za trgovanje, ono što se trži
  • triba – v. trijeba
  • trijeba – potreba, nužda; trijeba je – potrebno je
  • trijēs – grom
  • tríjes – trideset
  • trimjed – nešto bezvrijedno (tri mjedi, v.); ljudi od trimjed – ljudi koji ne vrijede ni prebijene pare
  • trink (njem.) – bokara za zdravice
  • triš – triput, trostruko
  • triunfati – v. trunfati
  • trjeska – buka, vika, galama
  • trpeza – stol
  • trud – napor, muka
  • truđahan – umoran; mučan
  • trunfanca – trijumf (v. trunfati)
  • trunfati (tal.) – uživati, veseliti se, bančiti
  • trunpati – v. trunfati
  • tući se – mučiti se, potucati se, skitati se, lutati (pored ob. značenja)
  • Tudešak (tal. Tedesco) – Nijemac
  • tudeški (tal. tedesco) – njemački
  • tuga – nevolja (pored običnog značenja)
  • tugljiv – gadan, ružan
  • tvoriti – kriviti
  • ubezočiti se – pokazati se bezobrazan, drskošću uvjeriti
  • ubog – biti ubog od čega – biti bez čega, biti lišen
  • učinjen – razvijen, jak, krupan
  • udirati – navaljivati; tući
  • ufati (što) – nadati se (čemu)
  • ugoditi – udovoljiti, prilagoditi se; dopustiti; ugoditi se – dogoditi se; ugoditi se s kim – složiti se s kim, nagoditi se, pogoditi se
  • ugođaj – dogovor; sporazum, sklad, mir (usp. ugoditi se)
  • ugonenuti – pogoditi
  • uhititi – uhvatiti
  • ukazati – pokazati, otkriti
  • ukinuti se – pasti, svaliti se
  • ukrasti se – otići kradom
  • ukrop – juha od rasola
  • ukuvečiti se – postati kuveo, uvenuti
  • uljesti – ući; upustiti se u što; uljesti u imanje – domoći se imanja
  • uljuditi – ukrasiti, uresiti
  • umaha – odmah
  • umižati se – pomokriti se, upišati se
  • umjetelan – pametan, razuman, uman; vješt, umješan, spretan, koji umije
  • unjigalo – koji unjiga (v. unjigati)
  • unjigati – laskati, dodvoravati se
  • upoznati se – prevariti se
  • uprežati (prez. uprežem i uprežim) – uvrebati, uloviti
  • upriječiti se – ispriječiti se
  • usparati – uščiniti se, činiti se (usp. parati)
  • uspomenuti – spomenuti, podsjetiti, sjetiti se čega
  • utonuti – potonuti, propasti
  • utruditi – izmoriti, namučiti
  • uvrijediti – povrijediti; oštetiti
  • uzaova – zaboga
  • uzdarov – dar za dar, uzdar, uzdarje
  • uzmnožan – moćan, slavan, plemenit
  • užanca (tal.) – običaj, navika
  • užati (tal. usare) – bit vičan, običavati, rabiti; kako je njegovo užano rijeti – kako ima običaj kazati
  • vabiti se – namamiti se
  • vaer (tal. vaio, vario, mlet. varo) – velut (v.); krzno od sure vjeverice
  • valent (tal.) – valjan, sposoban
  • valjati (tal. valere) – vrijediti; valjati se – osigurati se
  • vanđelje (tal.) – evanđelje
  • variti – kuhat
  • vas – sav
  • vazeti (prez. vazmem) – uzeti
  • ve – rječica s najrazličitijim značenjima: li, ded, daj, baš
  • večer – navečer
  • već, veće – više
  • većekrat – višeput, često
  • velut (tal. velluto) – baršun
  • velji – veliki
  • veramente (tal.) – doista
  • veras (gen. versa, tal.) – stih
  • verga (tal.) – šipka
  • versati (tal.) – sastavljati stihove, govoriti u stihovima
  • vestura (tal.) – ruho, haljina
  • vidjenje – obličje, vid, prilika
  • vidjeti – pokušati, probati (pored običnog značenja); vidjeti se – činiti se
  • viditi (prez. vim) – znati
  • viđu – vidim
  • vijećati – dogovarati se
  • vijek, vijeku – uvijek; uz negaciju: nikad
  • viktorija (lat.) – pobjeda
  • virtuoz (lat.-tal.) – obdaren vrlinom, krepostan; snalažljiv, sposoban (usp. vjertuoz)
  • vista (tal.) – vid; imati kurtu vistu – biti kratkovidan
  • vitelje meso (tal. vitello) – teletina
  • vivanda (tal.) – jelo, hrana
  • vjera – zaruke (pored običnog značenja); na vjeru – zaista, uistinu
  • vjertuoz (lat.-tal.) – obdaren vrlinom, krepostan; snalažljiv, sposoban
  • vjetar – ispraznost, neozbiljnost (pored običnog značenja)
  • vladika – vlastelinka, plemkinja
  • vlah – pastir, seljak
  • Vlasi – sv. Vlaho (lat. Blasius)
  • vlasteličić – mladi vlastelin
  • vlaški – seljački, pastirski, koji se odnosi na vlaha (v.); talijanski
  • volentijero (tal.) – rado (komp. volentjerije)
  • voštac – (uzvik) udri ga
  • voštarija (tal. ostaria) – krčma, usp. oštarija
  • vota (tal.) – put, krat; jednu votu – jedan put; u votu – odjednom; u pređnu votu – prošli put (usp. volta)
  • vragut – cigli; vragut ped – ni pedlja
  • vrći (prez. vrgnem) – baciti; vrći se koga – baciti na koga; zavoljeti koga, zaljubiti se u koga
  • vrh – iznad, ponad; na; o
  • vrli – jak, žestok, okrutan
  • vrtjeti se – kretati se, motati se (oko koga ili čega)
  • vuhva – varalica, lukavac
  • vuhven – lukav
  • zač – zašto; jer
  • zagovoriti se – zapričati se
  • zahvale – zahvaljujući
  • zahvaljati – zahvaljivati
  • zahvaljenje – zahvalnost
  • zaljesti – zaći
  • zamađijan – začaran, opčaran
  • zamirac – tko živi iza mira, tj. unutar zidina Dubrovnika
  • zamjena – uzvraćanje; imati zamjenu – biti na jednak način uzvraćen
  • zašto – zašto; jer
  • zautra – sutra
  • zavjetan – vezan zavjetom, zavjetovan, obvezan da u crkvi traži proštenje
  • zbilj – zbilja, zaista
  • zdenjoz (tal. sdegnoso) – naprasit, gnjevljiv
  • zdravjice – dem. od zdravje (zdravlje)
  • zđesti (prez. zđenem i zđedem) – složiti
  • zgrad (gen. zgrada) – grad; gradske zidine; građevina
  • zlamenje – obilježje, znak
  • zla žena – kurva, prostitutka
  • zlat – zlatan
  • zlica – kurva, prostitutka
  • zločes (gen. zločesta) – jadan, nesretan; slab, loš
  • zločestvo – nevaljalstvo, zloća
  • zlostar – nevaljao starac, zao starac
  • zračan – dobra izgleda, zdrav
  • zvišeran (tal. sviscerato) – odan, naklonjen
  • žaba indijana – morska kornjača
  • žbir (tal. sbirro) – stražar
  • žeđahan – žedan
  • žî – živ; žî mi – živio mi, živjela mi; žî mi t’, žî m’ t’, žî n’ t’ – živio mi ti, živjela mi ti; žî t’ ja – živ ti bio ja; sve u značenju: tako mi; bogme
  • žot – žut (u lopudskom govoru)
  • žuber – pjevanje ptica, žubor
  • Žudio (gen. Žudjela) – Židov; žudio – lakomac, škrtac
  • žvati (prez. žvem) – žvakati
  • žvirat (lat.) – grbavac, lutka
keyboard_arrow_up