Rječnik
- ali – ili
- animo (tal.) – duh, duša; hrabrost, srce; dati animo – ohrabriti
- antik (tal.) – star, starinski; antik čovjek – čovjek staroga kova
- Apolo (tal. Apollo) – Apolon, starogrčki i starorimski bog sunca, pjesništva i glazbe
- arecitati (tal. mlet. arezitar) – glumiti, govoriti odnosno prikazivati komediju
- ava – uzvik: joj!, jao!, avaj!
- bareta (tal.) – kapa
- boles – bol, jad, tuga, žalost
- boliti se – žaliti, biti žao
- brijeme – vrijeme
- brže – pored danas uobičajenog značenja, znači još i: vjerojatno, valjda, možda, prije, skoro, radije i sl.
- čâs (gen. časti) – čast
- čertamente (tal. certamente) – zaista, sigurno
- červeo (gen. červela; tal. cervello) – mozak
- četrmjed – četiri mjedi(sitan bakreni novac, tridesetina srebrenog dinara; usp. dvimjed); od četrmjed – bezvrijedan, nevrijedan (od četiri mjedi)
- ć’ – ćeš
- da – pored danas običnih značenja još i: a, ali, nego, već
- da’ – daj
- davori – uzvik žalosti, “jao!”
- deventati (tal.) – postati
- dinar – novac; sitan srebrni novac
- domariti – domoriti, dosaditi
- domome – kući, doma
- domoriti – dosaditi
- dubje – stabla, hrastova šuma
- duhat – u kojem je duh; živ
- dvignuti se – dići se, otići
- dvimjed – dvije mjedi (sitan bakreni novac, tridesetina srebrenog dinara); usp. četrmjed
- dzibet – cibet, tj. mast koju izlučuje mala zvijer cibetka i koja miriše na mošus, a rabi se u kozmetici (tal. zibetto, mlet. zibeto, sr. lat. zibethum)
- dzora – zora
- er – jer
- espedijent (tal.) – sredstvo, način; uzeti espedijent – snaći se
- felak (gen. feoka, pl. feoci) ili feok (gen. feoka) – u feocijeh – (vjerojatno) svečano odjeven (tal. in fiocchi)
- garbiješ – praporac
- Gardzarija – ime jedne od kazališnih družina u Dubrovniku iz Držićeva vremena, sastavljene od mlade vlastele (mlet. garzaria – mjesto gdje se grebena sukno)
- glumac – svirač, osobito koji svira na piru; glumac
- godina – vrijeme
- godišnica – seoske djevojke koje su gradski gospari uzimali za sluškinje u gradu, najčešće na godinu dana, dok se ne bi udale
- godište – godina
- gof (tal. goffo) – nespretan, nezgrapan
- gonenuti – odgonetnuti, pogoditi (zagonetku); što mi se gonenu – pogodi što znači, odgonetni
- gorušt – goruć, vruć
- grem, greš, gre… – v. gresti
- gresti (prez. gredem i grem) – ići
- grub – ružan, zao, loš, nevaljao
- haraminstvo – hajduštvo, razbojstvo
- has – “prema jednom mišljenju isto što i kec, tj. as (tal. asso), kad se za što kaže da vrijedi, npr. valjati has (ali nije sigurno)” (F. Čale)
- hitati se – posezati; željeti, za nečim nastojati, tražiti nešto
- hladenac – izvor, vrelo, studenac
- hoć’ – hoćeš
- hvrljak – čvorak
- inako – drugačije
- indivinati (tal.) – pogoditi; gatati, proricati
- inkantan (tal. incantato) – zablenut; opčinjen, zanesen
- iskati (prez. ištem) – tražiti, pitati
- istok – izlaz (sunca)
- ištetiti se – pokvariti se, propasti (oboljeti)
- ištući – tražeći
- javi – na javi
- jeda – eda, da, da li, zar
- Jove (lat. Jovis, gen. od Jupiter) – Jupiter, vrhovni starorimski bog
- kako – kao
- kalandra (lat. i tal. calandra) – ševa
- kami – kamen
- kao – kako
- karljiv – svadljiv
- ki – koji
- kolač – nagrada za dobru vijest
- koli – koliko
- kompanjija (tal.) – družina
- kondijer (grč. kantharos, lat. cantharus) – veći sud iz kojeg se piće toči u čaše
- kramola (srvj. lat. carmula) – buka, buna, smutnja, nemir
- krivina – krivnja
- ktjeti – htjeti
- ku – koju
- kudi – gdje, kuda
- Kupido – bog ljubavi, Eros, Amor
- kuveoka – isto što i kuvelica, prezrela smokva
- lakom – škrt (pored običnog značenja)
- larad (gen. larda, tal. lardo) – slanina
- latuština – (možda) vrsta udarnog oružja, mača ili sl.
- letušti – leteći
- lipos – ljepota
- lipsati – umanjiti se, nestati
- ližiotar – licemjer, onaj koji liže oltare, bogomoljac; žena ližiotar – bogomoljka
- lotar – lupež, lijenčina
- lotropstvo – lijenost
- ljepos – ljepota
- ljevše – ljepše
- ma – ali
- majde – zaista, baš
- mani – zaludu, uzalud
- Mendalije – ime napravljeno od mendati, popraviti, zakrpiti (tal. emendare)
- meu – među
- mir (lat. murus) – zid; miri – zidine
- mirijeh – zidinama
- mniti, mnjeti – misliti
- mratinje lito – bablje ljeto, prema danu sv. Martina
- nadazreti – pogledati, ugledati
- našten – nađen; dobro ste našteni – dobro vas našao
- nebog – ubog, jadan, siromašan
- nebore – vok. od nebog, uzrečica: jadan ne bio
- neg – nego
- nemoć – bolest
- ništore – ništa
- nje – njezin
- njim – njima
- obeseliti – obradovati
- obraz – krinka, maska, način
- odkle – otkad
- odovlek – odavde
- odsela – odsad
- odtole – odatle
- odvrći se – odreći se koga ili čega
- odždeniti (prez. odžednim) – odagnati
- ohaj – ostavi (od gl. oći, prez. ođem – ostaviti
- okropiti – poškropiti
- omrciniti – zaklati, ubiti kao mrcinu
- općiti – običavati
- opraviti – učiniti, obaviti, popraviti, naknaditi
- oršu (tal. orsu) – hajde, neka, deder
- osao – magarac
- osekla – oseka, spuštanje morske razine
- ostinuti – ohladnjeti
- otiti (prez. otidem) – otići
- oto – eto
- ovezijeh – ovih
- ovizijeh – ovih, ovim
- ovo – evo
- papagao (gen. papagala, tal.) – papiga
- parati (tal.) – izgledati, činiti se
- peča – komad
- pjesnivac – pjesnik
- pokli – pošto, nakon što, jer, budući da,
- polas (gen. polsa, tal. polso) – puls, bilo
- pražiti – pržiti, paliti, žeći
- prem – premda; upravo, baš, doista, osobito, sasvim, zaista i sl.
- primaljetje – proljeće
- pritio – debeo; plodan, obilan
- pritlji – deblji
- profeta (tal.) – prorok
- prolitje – proljeće
- prolog – uvod u komediju; glumac koji ga govori
- prudent (tal.) – oprezan
- puki – pravi, isti
- puljiški – dijalekt Puljiza (v.)
- Puljiz – stanovnik Pulje, Apulije, pokrajine u južnoj Italiji
- razbluditi – razmaziti
- razlog – razbor, razum
- rečerkati (tal.) – potražiti
- rijeh – rekoh
- rijeti (prez. rečem) – reći
- ručak – doručak
- rusat – ružični, ružin; rusati octic – ocat s ružinim laticama
- scijeniti – cijeniti, poštovati; smatrati, držati
- sekret (tal.) – tajna
- sî – ovaj, taj
- sinjor (tal.) – gospodin
- slavic – slavuj
- smeća – smutnja, nered; svađa; nesreća
- soldin (tal. soldino) – sitni mjedeni novac
- spovidjeti (prez. spovijem) – pripovjediti, opisati
- stavljati se – sjetiti se, pomisliti
- studenac – izvor
- surla (tur.) – vrsta svirale, zurla
- svasma – sasvim
- tanac – ples, igra
- tancati – plesati
- tegnuti – taknuti, dirnuti
- tej – te
- tizijeh – tih
- tkoje – koje
- tkomu – komu
- tobolac – kesa za novac
- trijeba – potreba, nužda; trijeba je – potrebno je
- trpeza – stol
- trud – muka, napor
- tužiti – tugovati
- tvrdoćstvo – okrutnost
- ucknjeti (prez. ucknim) – zakasniti
- ugonenuti – pogoditi
- ulak (tur.) – glasnik, vjesnik, teklić
- umeteonstvo – znanje, mudrost, učenost
- upengan (lat. pingere) – uslikan, išaran
- uprašati – upitati
- usilan (gen. usiona) – silan, silovit, jak, moćan
- ustaviti – zaustaviti
- uzovit – uzlovit, čvorast
- vas – sav
- veće – više
- veras (gen. versa, tal.) – stih
- veska (tal. vischio) – ljepilo za ptice; zamka
- vi – vam
- vladika – vlastelinka, plemkinja
- vrći (prez. vrgnem) – baciti
- zaći (se) – zalutati, izgubiti se
- zaman -uzalud
- zled – ozljeda, rana
- zublja – baklja
- želud – žir
- žî – živ; žî m’ ti – živio mi ti, živjela mi ti