• Prolog
• Prvi čin
• Drugi čin
• Treći čin
• Četvrti čin
• Peti čin
• Rječnik

Rječnik

• abandonan (tal.) – napušten
• abandonati (tal.) – napustiti; abandonati se – prepustiti se
• alevati (tal.) – othraniti, podizati, odgajati
• ali – ili
• almanko (tal.) – barem
• amanca (tal.) – druga, ljubavnica
• amor (lat.-tal.) – ljubav
• animao (tal. animale) – živo biće, stvor
• aparentati se (tal.) – sroditi se
• arecitati (tal. mlet. arezitar) – glumiti, govoriti odnosno prikazivati komediju
• arivati (tal.) – doći, stići
• asasin, asašin, ašašin (tal. assassino) – ubojica, razbojnik
• asašinati, ašašinavati (tal.) – ubiti, upropastiti; usp. asasin
• ašašinament (tal.) – razbojstvo, nasilje, upropaštavanje
• ava – uzvik: joj!, jao!, avaj!
• avancati, avancavati (tal.) – dobiti, dobivati; avancati kome – dobiti od koga
• bah – odricanje, poricanje; udarati u bah – poricati
• ban – gospodar, uopće čovjek od vlasti
• bandijera (tal.) – zastava
• baniti se – oholiti se
• barbarija – nečovječnost, divljaštvo, barbarstvo
• barbijer (tal.) – brijač
• basta (tal.) – dosta
• bat (gen. bata) – štap, palica, batina; udarac; korak
• bitje – stanje
• bitva – blitva
• bizgič – “(ne zna se točno značenje), odnosi se na mlade koji o ljubavi znadu više nego stari” (F. Čale)
• bječve – čarape
• bjestija (tal.) – zvijer, životinja, nečovječan
• bo – jer, naime
• borat (gen. borta, tal. bordo) – tvrdo platno, sukno
• brijeme – vrijeme; dobro brijeme imati – uživati
• brižan, brižna – jadan, jadna (često kao uzrečica, poštapalica)
• brjeme – teret, breme
• bumbačic – dem. od bumbak (pamuk), pamuk u kojemu se drži zlato
• buna – vreva, graja
• cancati (mlet. zanzar) – brbljati, blebetati
• cance (gen. canaca, mlet. zanze) – brbljarija, blebetanje
• cijeć – zbog, radi
• cipo (gen. cipla, lat.) – vrsta ribe, cipal
• čas (gen. časti) – čast; čašćenje
• čersa (lat. cerussa) – bjelilo kojim se žene mažu
• čerto (tal. certo) – sigurno; za čerto – jamačno, zasigurno
• čes (gen. česti) – sudbina, udes
• česa – čega
• čestit – sretan, blažen, slavan, bogat, svijetao
• čestjelica (tal. cestella) – kotarica
• čičak – uvojak kose poput čička
• čijem – čim; dok
• činiti se – praviti se, pretvarati se
• činjenje – djelo, ponašanje
• ć’ – ćeš
• ćaćko – otac, tata; star čovjek
• ćutjeti – osjećati, misliti
• da – pored danas običnih značenja još i: a, ali, nego, već
• da’ – daj
• dake – dakle
• dančica – dem. od danca, ples (tal. danza)
• dati – v. davati
• davati – prepuštati se; davati razumjeti – varati, obmanjivati; dati pod bok – udarati; srce mi dava – osjećam, slutim; dati vjeru kome – obećati se, zaručiti se
• deferencija (tal.) – raspra
• dekjarati, dekjaravati (tal. dechiarare, dichiarare) – izjaviti, izjavljivati, objasniti
• demaškin (tal. damasco, damaschino) – damast, damastna svila (naziv prema gradu Damasku u Siriji)
• denjati se (tal. degnarsi) – dostojati se
• desperacijon (tal.) – očaj, očajanje
• desperan (tal.) – očajan
• desperati, desperavati (tal.) – očajavati
• deventati (tal.) – postati
• devocijon (tal.) – pobožnost
• dezvijan (tal. mlet.) – razuzdan
• dijak (grč. diakonos) – klerik
• dijeliti se – rastajati se
• dijeljati se – dijeliti, rastajati se
• dinar – novac; sitan srebrni novac
• diskrecijon (tal.) – razboritost, osjećaj mjere
• diskreto (tal. discreto) – razborito
• divjač – divljaštvo, surovost, divljina
• dje – gdje
• djetić – mladić, sluga
• djetićina – augm. od djetić (v.)
• djevojčica – djevojka
• djevojka – sluškinja, godišnica (v.)
• dobiti (prez. dobudem) – svladati, pobijediti, dobiti
• dobivati (prez. dobivam) – nadmašivati, pobjeđivati
• dobro da – iako, premda, usprkos tome što
• dockna, docna – kasno
• dohitati – dohvatiti, dosezati
• dokturati se – postati doktur, učen čovjek, mudrac
• dosle – do sada
• dubitati (tal.) – sumnjati, bojati se
• dumanski – koji pripada dumnama (v.)
• dumna (lat. domina) – koludrica, časna sestra
• dundo – stric, ujak; naziv za stariju osobu
• dunižati (tal. donneggiare) – uzdisati, ljubiti, ljubakati, voljeti
• duša – čovjek; dah, dušak; dušom mojom – duše mi, tako mi duše
• dvaesti – dvadeset
• dvaš – dva puta
• dzet – zet
• dzora – zora
• egzortati (lat.) – nagovoriti, opomenuti
• ekčelent (lat.-tal.) – sjajan, izvrstan
• er – jer; da, kao da, budući da
• eror (tal.) – pogreška; biti u eroru – pogriješiti; uzeti u eror – pogrešno shvatiti, pogriješiti
• eta (gen. etati, lat. aetas, tal. eta) – dob
• ežerčit (tal. esercito) – vojska
• fantastik (tal.) – čudan, nastran, neobičan; čudak
• fastidijoz (tal.) – mučan, dosadan
• fatiga (tal. mlet.) – trud
• fermati se (tal.) – zaustaviti se
• festižati (mlet. festizar, tal. festeggiare) – slaviti
• fora (tal.) – van
• forteca (tal. fortezza) – tvrđava
• Franca (tal. Francia) – Francuska
• funjestra (tal. finestra) – prozor
• gaće – hlače
• galant (tal. galante) – galantan, ljubazan, uglađen; poštenjak
• galantarija (tal.) – udvornost, uslužnost, uglađenost, ljubaznost, sposobnost u ophođenju sa ženama; ukras, ures
• galantariola (tal.) – hipokoristički oblik od galantarija
• garbulj (tal. garbuglio) – metež, smutnja
• gočula (tal. gocciola) – kap
• godišnica – seoske djevojke koje su gradski gospari uzimali za sluškinje u gradu, najčešće na godinu dana, dok se ne bi udale
• godište – godina
• gori – gore
• graša (tal. grascia) – obilna hrana
• greb – grob
• grinja – moljac; slabost, grijeh
• grohotuša – vabac, sprava za mamljenje ptica (sa zrnima koja grohoću)
• grub – ružan, zao, loš, nevaljao
• grubši – komp. od grub (v.)
• gustati (tal. gustare) – uživati
• guveran (tal. governo) – postupak; upravljanje, vladanje
• guvernati (se) (tal. governare) – čuvati (se), vladati (se)
• gvera (tal. guerra) – rat
• haramija (tur.) – hajduk, pljačkaš, razbojnik, zločinac
• has – “prema jednom mišljenju isto što i kec, tj. as (tal. asso), kad se za što kaže da vrijedi, npr. valjati has (ali nije sigurno)” (F. Čale)
• hladenac – izvor, vrelo, studenac
• hoć’ – hoćeš
• hrabar, hrâbro – junak; mladoženja, muž
• hraniti – čuvati; uzdržavati; hraniti
• hud – zao
• hudoba – vrag
• hudosrjećan – nesretan
• iglenica – duga i uska kutija za igle
• imadžinacijon (tal. immaginazione) – mašta
• importancija (tal.) – važnost
• imposibilo (tal.) – nemoguće
• inako – drugačije
• indiskret – tko ne posjeduje diskrecijon (v.), razbor
• intravenjati (tal. intravvenire) – dogoditi se
• invidija (tal. invidia) – zavist, zloba
• injorancija (tal. ignoranza) – neukost, neznanje
• injorant (tal. ignorante) – neznalica
• iskati (prez. ištem) – tražiti, pitati
• istinom – doista, doduše
• istom – samo, tek
• ištetiti se – pokvariti se, propasti (oboljeti)
• izeti (prez. izmem) – uzeti
• izginuti – iznenada nestati
• iziti (prez. izidem) – izaći, pojaviti se
• iznaći (prez. iznadem) – otkriti, pronaći
• javi – na javi, zbilja
• jeda – eda, da, da li, zar
• jedihan – jedini
• kako – kao; kako
• kalamita (tal. calamita) – magnet
• kantati (tal. cantare) – pjevati
• kao – kako, kao da
• kapa – ogrtač s kapuljicom
• kapun (tal. cappone) – kopun, uškopljeni pijetao
• karati – koriti, psovati
• kaštio (gen. kaštjela, tal. castello) – utvrda, grad, tvrđava
• kmecki – seljački
• kofan (tal. cofano) – kovčeg, drveni sanduk
• kolacijun (tal. colazione) – doručak
• kolora (tal. st. collora) – žuč, jed; stavljati se s kim u koloru – srditi se na koga
• komanditi (tal.) – zapovijedati
• komarda (novogrč.) – dućan; mesarnica; klaonica
• komardar (novogrč.) – mesar (v. komarda)
• komodita (tal. comodita) – prigoda
• kompanjija (tal.) – družina
• konbatiti (tal. combattere) – boriti se; navaljivati
• kondicijon (tal.) – položaj, stanje; uvjet
• konfortati (se) (tal. confortare) – potkrijepiti (se)
• konsolati se (tal.) – tješiti se
• konsumavati (tal. consumare) – uništiti, uništavati, izjedati
• kontent (tal.) – zadovoljan; biti od čega kontent – složiti se s čim, pristati na što
• kontentati (tal.) – zadovoljiti
• konvit (tal. convito) – gozba
• kopun (tal. cappone) – uškopljen pijetao, usp. kapun
• koras (gen. korsa, tal. corso) – tijek
• kostuman (tal. costumato) – ćudoredan, dobro odgojen, uljudan
• kostumi (tal. costumi) – ponašanje, običaji
• koža – život (u izrazima: u vraga ti koža; zla ti koža)
• kradosrca – žena koja krade srca, vještica
• krs – krst, križ; krs učiniti – prekrižiti se, prekrstiti se
• krudeo, krudeli (tal. crudele) – okrutan
• ktjeti – htjeti
• kucanja – kucanje
• kudi – kuda
• kuljen – vrsta kobasice
• Kupido – bog ljubavi, Eros, Amor
• kus – komad; zalogaj
• kvotidijan (tal.) – svakodnevan
• lačan – gladan
• lakom – škrt (pored običnog značenja)
• lakomac – škrtac (pored običnog značenja)
• lasan – lak
• legati (lat.) – čitati
• lemozina (grč.) – milodar
• leut (tal.) – lutnja
• libar (tal.) – knjiga
• liberta (tal.) – sloboda
• libro (tal. libro) – knjiga, usp. libar
• ličencija (tal.) – dopuštenje, odobrenje
• litere (lat. littere, tal. lettere) – književnost, kultura
• lopiža – zemljani lonac
• lumbarda (tal.) – vrsta topa
• ljepavica – ljepotica
• ma – ali
• mahnit – luđak, mahnitac
• makaruo (tal.) – vrsta tijesta, makaron
• malicija (tal. malizia) – lukavost, zloba
• malo – zamalo, umalo
• mantenjati (tal. mantenere) – uzdržavati, uzdržati
• manjkati – nedostajati; ne ispuniti obećanje; ničijem ne manjkati – sve dati
• martorižati (tal. martorizzare) – mučiti
• matrimonijali (tal.) – ženidbeni
• mavasija – malvasija, vrsta vina
• medičinavati (tal.) – propisivati lijek (u prenesenom smislu)
• menestrati (tal. minestrare) – služiti jelo na stol
• meritati (tal.) – zaslužiti
• meštar – majstor, učitelj
• metati (prez. mećem) – bacati
• mijendelak (pl. mjendeoci, tal.) – badem (dem. od mijenduo)
• mijentovati (tal. mentovare) – spominjati, imenovati
• mjedi (pl. od mjed) – novci
• mladica – mlada žena
• mnjah – mislih
• mnjeti – misliti
• mraka – zla mraka – nešto; “neki vrag”
• mrdati – vrtjeti se, vrpoljiti se, šeprtljati
• mrnjoriti – mrmljati
• mučati – šutjeti
• munčjela (lat.) – sud za vodu
• municijon (tal.) – streljivo, municija
• munita (tal. moneta) – novac
• munuti – “vjerojatno isto što mucnuti, tj. progutati; otud ime Munuo i smisao primjera Vjetar dunu, Munuo ga munu, koji treba dovesti u vezu s “vjetra proždrijeti” (v. vjetar), uzaludno htjeti, izjaloviti se kome što” (F. Čale)
• murati se – “ne zna se značenje; možda u vezi s tal. murare, zazidati se, u prenesenom smislu; u primjeru: Tužni se Kamilo smurao, murao se i mre” (F. Čale)
• nablesti – izbrbljati, nablebetati
• načiniti – napraviti; popraviti; prirediti
• nadvor – vani, izvan kuće
• najbrže – smjesta, odmah
• najliše – osobito, najviše
• najviliji (tal. vile) – najbjedniji, najgori
• namjeriti – nadoknaditi, nadomjeriti
• namoru – zbilja, doista; nego
• namrijeti se – namrijeti se glada – gotovo umrijeti od glada, nagladovati se
• namuran – zaljubljen
• naprijeti (prez. naprem) – navaliti, udariti, napasti
• naspati se – ne brinuti se (pored danas uobičajenog značenja)
• nazbilj – zbilja, doista
• nebog – ubog, jadan, siromašan
• nebogo – v. nebore
• nebore – vok. od nebog, uzrečica: jadan ne bio
• neć’ – nećeš
• neg – nego
• negati (lat.-tal.) – nijekati, poricati
• nemoć – bolest
• nemoćan – bolestan
• neprav – nepravedan
• neput (lat.-tal.) – nećak
• ništanemanje – ipak, uza sve to (prema lat. nihilominus, tal. nondimeno)
• nut – nu, gle, vidi
• nje – njezin (njezina, njezino); njih
• njih – njihov (njihova, njihovo)
• obhođom – zaobilaznim putem, uvijeno
• obići – obuzeti, osvojiti, snaći, ogledati, razgledati (pored običnog značenja)
• obiknuti (koga) – naviknuti se (na koga)
• obiti – okovati
• objaviti – pokazati (pored običnog značenja)
• oblegan (tal. obbligato) – dužnik, zahvalan
• obonjati – namirisati, nanjušiti
• odar – krevet, bračna postelja
• odkle – otkad, otkako; odakle
• odkriti – razotkriti, raskrinkati; odkriti se – odati se, očitovati se
• odmjena – pomoć (u radu)
• odnjekle – odnedavno, odskora
• odpraviti – uputiti
• odspremiti – spremiti
• odveće – odviše
• odvrći se – odreći se koga ili čega
• ogledati – pregledati, vidjeti, izvidjeti
• ognjic – dem. od oganj, vatra; dobro vino; ognjic srčani – ljubavni žar
• ognjište – kuhinja
• ogota – nevaljalica, gadura, magarica
• oholas – oholost
• okrćivati – oklijevati
• omicati – omicati smokve i roge – “radi poruge pokazivati kome palac između srednjaka i kažiprsta odnosno pružati kome mali prst i kažiprst u obliku rogova” (F. Čale)
• omiljenstvo (lat. humilis, tal. umile) – poniznost
• onada – onda
• ončas – odmah
• onest (tal. onesto) – pošten, častan
• oni – onaj
• ono – eno
• opera (tal.) – djelo
• opraviti – učiniti, obaviti, popraviti, naknaditi
• ordenanca (mlet. ordenanza, tal. ordinanza) – raspored, red (o vojsci)
• ordenati (mlet. ordenar, tal. ordinare) – urediti, narediti, načiniti
• oriti – razarati, razvaljivati
• oršu (tal. orsu) – hajde, neka, deder
• osao – magarac
• oskubsti (prez. oskubem) – očupati (kosu, bradu); oskubsti se – očajavati
• ostati se – okaniti se (koga), proći se, ostaviti na miru
• ošpedao – bolnica; ubožnica, prihvatilište za sirotinju
• oto – eto
• ovacizijeh – ovakvih
• ovdi – ovdje, ovamo; ovdi ovoliko – to je sve što se može učiniti
• ovi – ovaj
• ovo – evo
• pacijencija (lat. patientia, tal. pazienzia) – strpljivost; pacijencija! – ništa za to! ne smeta!; imati pacijenciju – strpiti se, pomiriti se s čim
• pak, paka – poslije, opet, zatim
• par – jednak
• parati (tal.) – izgledati, činiti se
• parenta, parentat (tal.) – svojta, rodbina
• parentijera (tal.) – svojta, rodbina; srodstvo; učiniti parentijeru – sroditi se
• pasati (tal.) – proći; pasati se – zadovoljiti se, proći se, pomiriti se s čim
• pasti se (lat. pascere, tal. pascersi) – hraniti se, naslađivati se; vjetrom (se) pasti – zaluđivati (se)
• pat (tal. patto) – pogodba, ugovor; pat matrimonijali – ženidbeni ugovor
• peras (gen. persa, tal. perso) – tamnobojna tkanina
• perikulati (tal.) – doći u opasnost
• persona (lat.-tal.) – osoba
• pez (tal. peso) – teret
• pítati – tražiti, moliti
• pjeti (prez. pojem) – pjevati; pjevati misu
• placa (lat.) – trg, ulica; Placa – ime glavne ulice u Dubrovniku (Stradun)
• plakati – plakati na koga – tužiti se
• plod – rod, sjeme; korist, probitak
• plovati – plivati
• počten – ugledan, dostojan, poštovan
• počtapljati – v. podštapljevati
• počtiti – častiti, počastiti
• pod – kat
• podštapljevati – pomagati
• pokli – pošto, nakon što, jer, budući da, dok, kad
• pokriti – zatajiti, sakriti, prikriti (pored običnog značenja)
• ponat (tal. punto) – točka; čas, trenutak
• poništo – nipošto
• posilati – slati
• potor – vrsta kruha
• potprigati – popržiti (v. priganica)
• potrjeba – bijeda; nevolja; oskudica; molba; posao; imati potrjebu – biti zauzet, imati posla; imati potrjebu od koga – trebati koga
• poviti (prez. povijem) – pripovjediti
• pozirati (prez. pozrem i pozrim) – pogledati, ugledati
• poznati – spoznati, uvidjeti; smatrati, priznati
• pratešca – dem. od pratež (v.)
• pratež – tovar, teret, roba; jelo; odjeća
• pravda – sud
• praviti – govoriti, pripovijedati
• prem – premda; upravo, baš, doista, osobito, sasvim, zaista i sl.
• prepozit (tal.) – nakana, predmet, stvar; odgovarati na prepozit – govoriti (misliti) o istoj stvari kao sugovornik
• prid – pred
• pridati, pridavati – predati, predavati; pridati se – predati se
• pridikati (tal.) – propovijedati
• pridirati se – kilaviti se, trapiti se, mučiti se; usp. pridrijeti
• pridobiti (prez. pridobudem) – nadvladati, svladati, pobijediti
• pridrijeti se (prez. pridrem) – okilaviti, postati kilav
• priganica (lat.-tal.) – prženi kolač od jaja, usp. prikla
• prigibati se – pristajati
• prikla (prema lat. frigere) – tijesto prženo na ulju, uštipak, fritula
• prikloniti – prignuti; pritvoriti, zatvoriti
• priličan – sličan
• pripasti se – prepasti se, prestrašiti se
• priporučiti se – preporučiti se
• pristati – prestati
• pritio – debeo; mastan; plodan, rodan, obilan
• prješa (tal. prescia) – žurba, sila; na prješu, s prješom – brzo, žurno
• probaviti – prokuhati; obuzdati bijes
• profuman (tal.) – namirisan
• prolog – uvod u komediju; glumac koji ga govori
• propovjediti (prez. propovijem) – prokazati
• prositi – zahtijevati
• provardura (tal. mlet.) – svježi sir od bivoličina mlijeka
• provati (tal.) – iskušati, pretrpjeti, osjetiti
• provedžavati (kim) (tal. provvedere) – brinuti se za koga
• punjalić (tal. pugnale) – mali bodež
• puštenica – raspuštenica; godišnica koja mijenja gospodara
• rabota – stvar, posao
• rasut – “(obično samo u ženskom rodu), kao neka uzrečica kojom ženska osoba sama za sebe kaže da je zaboravljiva, rastresena, jadna, bijedna, nepažljiva” (B. Klaić)
• raz (tal. raso) – vrsta svile
• razbluda – naslada
• razbludnica – razmažena, raspuštena žena
• razlik – različit
• razlog – razbor, razumnost; račun, obračun; razlog je – pravo je
• razložiti – umovati, razlozima dokazivati
• razmet – rasipnost
• razmetan – rasipan, rastrošan
• remedijati (tal.) – popraviti, pomoći
• remedijo (tal.) – lijek
• reubarbaravati (tal. reobarbaro) – propisivati rabarbaru, vrstu ljekovite biljke, kao lijek
• reuškati (tal.) – poći za rukom, uspjeti
• ribalad (gen. ribaoda, tal. ribaldo) – lupež, lopov
• ribaoda – lupežica (v. ribalad)
• rijeti (prez. rečem) – reći
• rozica – ružica, dem. od ruža (tal. rosa)
• ruina (lat.-tal.) – propast
• ruinan (lat.-tal.) – upropašten (usp. ruina)
• ruinati (lat.-tal.) – upropastiti
• rusag (madž. orszag – država) – kraj; svijet; ljudski rod
• rusat – ružični, ružin (npr. vodica rusata)
• sajun (tal. saione) – vrsta duge ukrašene muške haljine, kakva se u prvoj polovici 16. st. nosila u Italiji
• sakriledžijo (tal.) – svetogrđe
• salvo (tal.) – na sigurnom; staviti u salvo – skloniti
• sâm – jedini; ne biti sâm – biti lud
• sapinjati – skopčavati, stezati
• scijena – vrijednost, cijena
• scijeniti – cijeniti, poštovati; smatrati, držati
• scijenjen – štovan
• sebetkan – svojevrstan, svojeglav
• sekret (tal.) – tajna
• sekreto (tal.) – tajno, potajno
• sikur (tal. sicuro) – siguran
• sikuro (tal. sicuro) – sigurno
• sirenje – sir
• sjemo – ovamo
• sjetan – tužan, nesretan, jadan, bijedan
• skala (tal.) – stepenice, stubište
• skandao (tal.) – sramota, bruka, skandal
• skapulati (tal. scapolare) – spasiti se, osloboditi se
• sklopiti – sastaviti, složiti, združiti; sklopiti parentijeru – sroditi se
• skodžati (mlet. scoder, tal. scuotere) – utjerati dug
• skubsti (prez. skubem) – čupati; skubsti se – čupati kose, očajavati, jadikovati
• skula (lat.-tal.) – škola
• skup – škrt, škrtac; lakomac
• skuša (tal. scusa) – izgovor, opravdanje
• slavic – slavuj
• smanje – drugačije; ne može mi se smanje – ne mogu drugačije, nemam izbora
• smeća – smutnja, nered; svađa; nesreća
• smijejati se (od čega) – smijati se (komu)
• smurati se (tal. innamorarsi) – zaljubiti se (usp. namurati se)
• snahoditi – napadati; nalaziti
• so – s, sa
• soda (tal.) – plaća; ići na sodu – uključiti se u plaćeničku vojsku
• sodat (tal. soldato) – najamni vojnik; stražar
• spendza (tal.) – novac, trošak
• spendžati (tal. spendere) – potrošiti
• spija (tal. spia) – uhoda
• spijati (tal. spiare) – uhoditi
• spjeti (prez. spojem) – spjevati
• spovidjeti (prez. spovijem) – pripovjediti, opisati
• sprava – priprava, priprema
• spraviti se – spremiti se
• sramotan – osramoćen
• srčan – bliz srcu, drag, mio; brižljiv, revan, vatren
• stan – pored danas uobičajenih značenja: rod, obitelj; biti pošten na stanu – biti čestitog roda
• starežina – podrugljivo za staru osobu
• stati – boraviti, prebivati, stanovati, biti; stati u komu što – ovisiti što o komu, sastojati se, biti u; za me stoji – za mene je, za mene znači
• stati se – sastati se
• staviti – dati se na što, uznastojati oko čega; staviti se od – sjetiti se na, pomisliti na; staviti pamet – svratiti pozornost, usredotočiti se, pripaziti, misliti; staviti u salvo – skloniti
• strilja (tal. striga) – vještica
• striljica – dem. od strilja (v.)
• stvor – u stvoru – zapravo
• sumnjiv – sumnjičav, neodlučan, nepovjerljiv
• sunuti se – zaletjeti se
• Sveta Gospođa – dubrovačka katedrala (posvećena Gospi)
• svita – tkanina, odjeća, sukno
• svjet – savjet
• svrh (čega) – o (čemu)
• šavac – krojač
• šijun (tal. mlet. sion) – vihor, morska vijavica
• širupivati – propisivati kao lijek sirup
• Španja – Španjolska (prema tal.)
• štap – podrška, potpora (pored običnog značenja)
• štogodi – nešto, štogod
• tambur (tal. tamburo) – bubnjar
• tancati – plesati
• tej – te
• ter – a, pak
• tezijem – tim
• tezoro (tal. tesoro) – blago
• tî – taj
• tizijem – tim
• tkogodi – tkogod, netko
• tobolac – kesa za novac; tresnuti tobocem – istrošiti se, dati se u trošak
• tokati (tal. toccare) – dirnuti, dodirnuti
• tolicijeh – tolikih
• tot – neka; tada, onda; dakle, jamačno
• traditur (tal.) – izdajica
• tratati (tal.) – postupati, častiti; smatrati; pregovarati o čemu
• trijeba – potreba, nužda; trijeba je – potrebno je
• tríjes – trideset
• trjeska – buka, vika, galama
• trunfanca – trijumf
• tući se – mučiti se, potucati se, skitati se, lutati
• tuga – nevolja (pored običnog značenja)
• ubilj – ozbiljno
• ubrusac – mali ubrus
• ucknjeti (prez. ucknim) – zakasniti
• ugoditi – udovoljiti, prilagoditi se; dopustiti; ugoditi se – dogoditi se; ugoditi se s kim – složiti se s kim, nagoditi se, pogoditi se
• ugonenuti – pogoditi
• uhititi – uhvatiti
• uhraniti – sačuvati
• ukazati – pokazati, otkriti
• ukrop – juha od rasola
• uljati – pomazati svetim uljem
• uljesti – ući; upustiti se u što
• umiljen – ponizan
• umoliti se – smilovati se, ugoditi kome
• upaziti – opaziti, vidjeti
• usičijati se – dobiti sičiju, tj. sušicu
• usilovati – prisiljavati
• uspomenuti – spomenuti, podsjetiti, sjetiti se čega
• ustajahomo – ustajasmo
• ustegnut – štedljiv, škrt
• ušal – u šali, šaleći se
• utažiti se – smiriti se, utješiti se
• uvezati – obvezati
• užanca (tal.) – običaj, navika
• vačelati (tal. vacillare) – buncati
• valentomeni (tal. valentuomini) – junaci
• valjati (tal. valere) – vrijediti
• variti – kuhati
• vas – sav
• ve – rječica s najrazličitijim značenjima: li, ded, daj, baš
• večer – navečer
• već, veće – više
• većekrat – višeput, često
• velut (tal. velluto) – baršun
• veramente (tal.) – doista
• veras (gen. versa, tal.) – stih
• vidjeti – pokušati, probati (pored običnog značenja); vidjeti se – činiti se
• viditi (prez. vim) – znati
• viđu – vidim
• viktorija (lat.) – pobjeda
• vitovalja (tal. vettovaglia) – hrana, živež
• vjera – zaruke (pored običnog značenja); dati vjeru – zaručiti se
• vjerta (tal. mlet. vertu) – krepost, vrlina
• vjetar – ispraznost, neozbiljnost (pored običnog značenja); pasti se vjetrom – zaluđivati se (v. pasti); vjetra proždrijeti – uzaludno htjeti, izjaloviti se (usp. munuti)
• vladika – vlastelinka, plemkinja
• vlasteličić – mladi vlastelin
• vrći (prez. vrgnem) – baciti
• vrh – iznad, ponad; na; o
• vrta – v. vjerta
• vuhvence – lukavo
• zabava – rad, posao, zanimanje
• zadraživati se – postajati ili bivati drag
• zagovoriti se – zapričati se
• zahara (grč. sakharon, lat. saccharum) – bombon, slatkiš
• zahvaljati – zahvaljivati
• zaimati – uzajmiti
• zašto – zašto; jer
• zautra – sutra
• zjati (prez. zjam) – zijati; biti otvoren; gledati, buljiti, stajati zureći
• zlace – dem. od zlato
• zla žena – kurva, prostitutka
• zlat – zlatan
• zločes (gen. zločesta) – jadan, nesretan; slab, loš
• zlostar – nevaljao starac, zao starac
• zvek – zvuk; uzeti zveka za miris – vratiti milo za drago
• zvoknuti – udariti, lupiti
• žî – živ; žî mi – živio mi, živjela mi; žî mi t’, žî m’ t’, žî n’ t’ – živio mi ti, živjela mi ti; žî t’ ja – živ ti bio ja; sve u značenju: tako mi; bogme
• žmulić – dem. od žmuo, vrč, čaša
• žuberiti – žamoriti; cvrkutati