Treći čin
Prvi prizor
JEĐUPKA i TRIPČE
JEĐUPKA: Gospodične, divičice, je li gdi ka duša? Umi li mi kazati gdje stoji Tripče de Utolče?
TRIPČE: Tko je ono? Tko Tripčeta pita? Tripče bi i minu! Ne išti veće nitko Tripčeta: Tripče je priminuo, u porgatoriju je Tripče, svoje grijehe purga; njegova žena tako hoće e la sua mala disavventura!46
JEĐUPKA: Teke čujem goru besjedit, a ne vidim nikogar. Gdi stoji Tripče de Utolče? Je li gdi tuka?
TRIPČE: Ah, ti li si, moja sibilije, moja profetese?
JEĐUPKA: Gospodine, došla sam, donila sam sve što je potrjebe, kako mi si rekal.
TRIPČE: Ti si dobra došla, ma u zlo brijeme; veća moć veću primaga i pridobiva. Velike kućne smeće i djavli koji se su uvrgli činili mi su zaboravit moju nemoć47. Velje, velje, moja profetese, tuge me su obujmile, er ja blažen, blažen bih bio, da se moje sve tuge u kilu obrate, i da ino nije moje fastidijo neg krepadura, er bi ti od nje remedijo bila: ti bi me od kile ozdravila i od svijeh tuga. Ma drugi je pez na mojijeh pleću, a to je žena svojevoljna, žena ka me je učinila od čovjeka jeljenkom s rogami. Pacijencija, bud’ sve za bolje!
JEĐUPKA: Haj, haj, čuda veljijeh kojijeh se naslušah! Velje su tuge tvoje: vidim, žalim te, bolim se. Ja hoću se opet vrnuti ka stanu, da vazmem korijenja; budem tebe naučiti, da znaš tvoja domaća kudi gre, kamo gre, koje posle posluje. Drugoga korijenja hoću ti dat, da ti zaboravi svakoga, tebe samoga da ljubi i da š njom miran život životuješ.
TRIPČE: Ah, moja sibilije, kad bi to učinila, izela bi iz purgatorija čovjeka martira ki je mučen fra le anime damnade del purgatorio.48
JEĐUPKA: Na moju veru, budem te sloboditi tih tuga! I grem sada, dočekaj me tuka.
TRIPČE: Ako bih i ktio, ne mogu izit: tako hoće moja Mande. Sia in bonora!49 Pacijencija!
Drugi prizor
MANDE, zatim TRIPČE
MANDE: Hvala Bogu nije nikoga na placi: neće me nitkor vidjeti! A bogme t’ ne uzeh zla brimena s onjezijem dubrovačkijem vlastelinom, tako i ne nadavši se da bi se Tripče, moj muž, i drugovja opio, da se ja ovakoga dobra brjemena nauzmem50; er bogme t’ š njime ne znam što je dobro ni što je dobar dan. Luda sam i dosle bila, er nisam uzela dobro kad sam mogla. Ma, brižna, je li se Tripče rastriznil? Da uzazna er sam nadvoru bila, zaklal bi me! Poću tiho vrata otvorit. Sjetna, odiznutra je njetko zatvoril! – Kata, Kata!
TRIPČE: Tko Katu zove? Koji je ono mladić u mojijeh haljinah? Milo ti ti stoje moje haljine, gizdavi mladiću!
MANDE: Tripče, čemu si zatvoril kuću? Di je Kata?51
TRIPČE: Ah, Manda, ti si li? Na solacu si bila? Drago mi je, er umiješ dobra bremena uzet izvan svijeh ostalijeh dobrijeh žena.
MANDE: Tripče, što su te riječi? Ali mniš da sam na kom zlu bila?
TRIPČE: U tebe je ključ! Ti si veće gospođa od kuće i sama od sebe: hodi na solac kud ti od volje dohodi. Tripče je zatvoren u tamnici, žena mu sama u mušcijeh haljinah tance, s tuđijem ljudmi tance izvodi52.
MANDE: Brižna, što su te riječi? Ali si jošte pjan? Mnim da si pjan nješto snio.
TRIPČE: Ja sam pjan, ja sam mahnit. Pođ’ išti drugu kuću.
MANDE: Kamo ću it, sramoto moja? Vazda me si ti sramotil.
TRIPČE: Znaćeš, kučko jedna, ribaodo, zla ženo, kojijem putom greš i ke igre igraš! Neka ti dođu bratja, po ke sam poslao.
MANDE: Tripče, što je to? Što su te stvari? Zaklinam te živim Bogom, otvori mi kuću, ne sramoti me, er se sad zaklah, ter će rit da me s’ ti zaklal, ter ti će glavu usić.
TRIPČE: Zakolji se, udavi se, objesi se! Neć’ ti veće u moju kuću; kurbe neće u moju kuću!
MANDE: Jaohi meni! Da ti Bog prosti! Ja veće idoh, ter se zaklah. Moja duša da ti dobrom plati ovu sramotu na onomu svijetu!
TRIPČE: Kolji se, zla ženo, a odavna se si zaklala tijem putom hodeći.
Treći prizor
MANDE (sama)
MANDE: Jaohi meni! Brižna ja, sjetna, tužna ja, što ću sada? Kamo ću sada? Ja ostah ružna, osramoćena! Brižna, iznutra se je zatvoril, ne mogu uljesti u kuću; poću se opeta k vratom53 vrnuti, jeda me kako srjeća pomože, da otvori romazin iznutra, a u mene je ključ od brave. Sjetna Mande, ljubovnika stekla, a brižna u ljubav zašla! A ne vim54 kamo se Kata dje, tužna vazda.
Četvrti prizor
KATA (sama)
KATA: Bogme t’ ja ne mogoh čekat toliko prćije ka mi ima doć55. Čekah i čekah, i omrazi mi se. Teško svakoj mladici koja stara čeka; da je ki mladić, kako bi k meni dotrčal! Rečeno je: “Ćaćka stara, a ljubovnika mlada”; ma, ako je i star, istom da mu prćiju izmem iz ruka. Poću vidjet što čini moja gospođa Mande; mnim bogme da bolje stoji neg sam ja stala: ja sama, a ona s mladićem56 kako garofao; ja studena, a ona uz dobar kožuh koji je grije, da jo’ nije zima. I opet ću se sada vratiti, ako ona starež57 dođe, da mu izdrlim prćiju.
Peti prizor
LONE, ANISULA, DJEVOJKA
LONE: Anisula, kako ti sam rekao, force ću od Erkule činit, ponijeću se kako i Orlando58, ki na tri udire; kad je od potrjebe, valja da se čovjek kaže59. A ovi benedeti i blaženi dan60 čekao sam kako Žudjel61 Mesiju, sia in bona ora!62 Mande će danas moja biti!
ANISULA: Sjetna, nemo’ da tko zna! I kad uljezeš k njoj u kamaru, nemoj funjestara otvorat, er neće da ju poznaš. Rekla mi je da ti ne rečem da je ona Mande, neg kojagodi druga mladica lijepa i gizdava. I ti je ne zovi imenom, neg učini tvoj posao muče. Što ć’ ti ino neg da imaš što si žudio?
LONE: Dobro, dobro! Razumil te sam, sve te ću slušati, moja draga babko i majko. Ti me si danas blažena učinila!
ANISULA: Sjetna stareži! Tko bi mnio da je pod tizijem sjedinam mlados toliko zelena?
LONE: Zelena? Neću t’ drugo rijet, pitaj ju kad uzbude poslije, i hod’mo, ne gubimo brimena! Neka pokucam.
DJEVOJKA: Anisula, ti li si? Oni prijatelj ne može toliko čekat.63
LONE: Vrag! Otišla je?
DJEVOJKA: Ma je rekla opeta doć.
LONE: Hvala ti, duša mi se vrati!
DJEVOJKA: Uljezi gori, sad će ona doć.
LONE: A ja da uljezem.
ANISULA: Ja neću ni ulazit goru, ostaj zbogom!
LONE: Pođe li?
ANISULA: Pođoh; starče, čin’ da valjaš!64
LONE: Star je tko nije mlad kako sam ja. Pođi zbogom!
Šesti prizor
ANISULA, zatim DŽOVE
ANISULA: Hod’ tamo; na meko se ćeš naslonit. Kamo je Kata išla? U najbolje je doba otišla, kučka! Ako uzumjedbude65, lijepo ti ga će u stupicu uhitit. Ma tko je ono? Tko ide ovamo? Ovo para žena Krise, meštra od skule, one mahničtine. On je za ljubavi otišao! Brižan vazda, maloprije me je pitao gdje Mande stoji, i on sjetan uzdiše za Mandom; i Mande t’ ima njeke namoroze od štopela s plutom i od duple barete. Ko ognju, starci, neka je mladim o ljubavi radit! Vaša je ljubav kako oganj od slame, ki se u čas užeže, a u hip se ugasi. – Džove, dobar vi dan, kamo tako greš?
DŽOVE: Anisula majko, da ti se potužim!
ANISULA: Što će bit?
DŽOVE: Ona moja sjeta, oni moj muž, Krisa meštar od skule, jes toliko dana, ni ije ni pije, neg sve njeke verse komponjava; ni na skulu ne nastoji, a u večer do ponoća izvan kuće stoji. Rekli mi su da duniža njeku Mandu; a kad je doma, sve uzdiše, a u sni sve Mandu zove. Dušom mojom, veće nije oni ki je bio; ne znam, sjetna, što ću ni kako ću!
ANISULA: (Ah, ah, a mene je našao da mu zao posao u nje opravim!)
DŽOVE: Da to je istina da za tom Mandom ide?
ANISULA: Istina, moja sestrice.
DŽOVE: Da ju znam, dušom mojom, kako bih joj nos odgrizla!
ANISULA: Što je ona kriva, moja sestrice? Nemoj nju krivit! Ma znaš ka je? Hoć’ da ti ga ja od te nemoći ozdravim?
DŽOVE: Ah, draga, da ti sam sluga i da ti lijepu čâs pošljem.
ANISULA: Hoć’ činit sve što ti ja velim?
DŽOVE: Sve ću činit što mi veliš.
ANISULA: Hod’ sa mnom; naučit te ću da mu učiniš jednu stvar od koje, žî mi ja tvoja66, kao će ozdravit.
DŽOVE: Ah, Anisula, ako to bude!
ANISULA: Vidjećeš!
Sedmi prizor
TRIPČE i JEĐUPKA
TRIPČE: Dugo ti će stat ona Jeđupka! Svaki mi se čini čas godište da prije dođe. U njoj samoj stoje sve moje sperance i oto na, kako me ktijaše od krepature ozdravit, tako će i moje kućne nevolje napravit. La xe una gran donna.67 A ja sam zločes čovik; a tako hoće moja Mande, moja žena, ma kao veće ne bude moja žena bit, ni u moju kuću stupit. Ma ovo moje sibilije, moga samoga68 odahnutja u moje tuge. – Dobra si došla! Jesi li donijela?
JEĐUPKA: Donijela sam! Mogu li uzit k tebi u kuću?
TRIPČE: Ovo i ne znam što ćemo učinit. Žena mi je odnesla ključ od kuće, a odiznutra se brava ne može otvorit. Kurba jedna!
JEĐUPKA: Sidi69 doli na vrata, jeda moj ključ može otvorit.
TRIPČE: Sada romazinom sam zatvorio, neka ona kurba ne može doć ni otvorit. Potegnuo sam romazin; nu viđ mož’ li otvorit.
JEĐUPKA: Obrni mojim ključem! I ne more se, bogme se ne more.
TRIPČE: Ček’, poću odzgar maljic donit, da obijemo bravu.
JEĐUPKA: Gospodine, nemoj obijati sada; da ti ja kažem: moj domaći kovač je. Čuj, ako mož’ siti niz funjestru, da zajedno idemo da ga zovemo. Ne valja da tako stojiš zatvoren kako u tamnici; i ova korijenja, moje lijeke, tuka na putu, gdi svak prohodi, ne mogu kazati. Ovdi neću ništa činiti.
TRIPČE: Da što ćeš da se čini?
JEĐUPKA: Sidi niz funjestru; može se, ne budi te strah!
TRIPČE: Bez haljina sam! Da znaš: ona kurba odnijela mi je haljine, a ja ću se u nje haljine obuć, – la necessità ne ima ledže!70 A ja da sidem; drži me, moja sibilije.
JEĐUPKA: Bogme kako junak side.
TRIPČE: Ah, moja sibilije, da ne imam nemoći – ona me krepadura mori, – bio bih žigant, po misu Božiju! Zaboravih romazinom kuću zatvorit! Ako ona kurba dođe, može kuću otvorit. Che error ch’ho fatto71 , a opet se ne mogu uspet. Ah, kilo, vele ti mi impačaš! S kilom je lašnje odzgor sit neg se opet uzgoru penat.
JEĐUPKA: Gospodine, idimo; opet ćemo se sada vrnuti, ne boj se: tko će otvoriti?
TRIPČE: A mi pođ’mo, ter se opet brzo vratimo: Dio te la mandi bona!72 Jeda se s vragom bude zaklala, kako reče, ter bih se od svijeh tuga slobodio. Hod’mo brzo.
Osmi prizor
MANDE, zatim KERPE
MANDE: Dobra srećo, hvala tebi! Otišal je, a reče da je iznutra ostavil kuću otvorenu. Hvala Bogu, moći ću otvorit kuću! Ma što ja stojim ter brže ne grem? Ja sam na konju: ja život moj i moju čâs sada dobih; i ako se ne uzumjetbudem73 vladat, tot meni! Ma tko ide ovamo? Kerpe je. – Kerpe, kamo greš?
KERPE: Mande, pomozi Bog! Gdi je Tripče?
MANDE: Sjetan tvoj Tripče! Opil se je, obukal se je u moje haljine, izajde, ne vim kamo, k vragu! Kerpe, ja zao život š njime živem; a grube riječi govori: pijan je nješto snil, ter me sramoti.
KERPE: Manda, za rijet istinu vele mi je žao da je Tripče taki, po misu Božiju! Ja sam prijatelj od vaše kuće, ma tko stavlja prs među vrata, tako mu se i priskrine: ti žena, a on tvoj muž – u odru ćete akordat sve vaše diferencije74.
MANDE: Žalostan njegov mir, kad je onaki!
KERPE: Ja mu ću govorit i dat mu ću jednu reprensijon taku, er po svetu Orsulu i nje družbu blaženu – basta, neka je meni.
MANDE: Da ve ti sam priporučena, i nemoj mu vjerovat, ako što uzlaže.
KERPE: Ni tebi ni njemu neću lažu vjerovat, zbogom!
MANDE: Pođi zbogom!
Deveti prizor
KATA, zatim GRK, DJEVOJKA, LONE, KERPE
GRK: Chie bella terra chiesta! Case belle, passeggiar bello; lijepe belle madonne, bello omeni, bello casa, bello vender buttega, pan, vin, sardella, ogni cosa; ma belle piu, belle assai madonne; lijepe nevjeste – oro,75 zlato, ah, lijepe!
KATA: Ne najdoh Mande, moje gospođe, ni je sad već iskah76. Ima bit da joj je dobro, ter se ne da nać. Ako joj je dobro, dobro joj bilo udugo. Poći ću ja, jeda zlu prćiju dobudem, da mi je onoj starežini izdrlit štogodir. Sjetna, koji je čovjek ono? Neka projdem.
GRK: Ah, bella garzuna! Mi ti voler ben e chiesto cor dar per tuo amor!77
KATA: Hodi zloj česti tamo! Neka projdem.
GRK: Pođi, dođi anima chiesta kela tua, garzuna bella,78 ah, ah!
KATA: Sjetne Grčine!
GRK: Mi portar tu cor dentro la, garzuna bella.79
DJEVOJKA: Tko je doli? Ah, ti li si? Uzidi gori, da Krise80, – da te ne poznaju u obraz.
KATA: A bogme t’ neću da me ni rukom tegne; ončas ću viknut.
GRK: Mi star dormir, chie non manziar, non bever, spettar, garzuna bella81 , djevojka! – Ben zorno, signor.82
KOTORANIN: Addio, fratello!83
KATA: Jaoh meni! Je li tko? Silu mi učini! Jaoh, neću!
DJEVOJKA: Jaohi, zao človjek! Je li tko? Hoće nas zaklat!
KOTORANIN: Tko je to? Što je to? Grube84, skoči gori!
GRK: Per Dio, chiella garzona bella voler far mal!85
KATA: Hoće mi forcu učinit!
KOTORANIN: Forcu? Ah, can traditur!86 Vodi ga dolu.
LONE: Koga sam vraga učinil? Vodite me kako da sam traditur.
KOTORANIN: Traditor!87 Force činit od djevojaka?!
LONE: Ja sam traditur, ja sam bjestija, er se sam kao bjestija dao privarit.
KOTORANIN: Vodi ga u tamnicu! Force činit, ah!
GRK: Chie? Voler far forza garzona virzine? Ti star la gola inpiccado!88
LONE: Ovo, i gore, meritam.
GRK: Chie far zovani: Vecchî far male cose! Barba bianca andar burdel – vergogna! Mi qui passeggiar, garzuna parlar, con lengua toccar, – con man Gio vardi? Far forza – Dio vardi, Gio vardi! Guardar con occhio, non zagar con man; parlar con lengua, star savio e star servitor garzuna, e non far mal. E sta con Dio.89
KATA: Brižna, odvedoše ga u tamnicu! Brižna, što ja učinih? Kao li će ova stvar proć? Ma ovo gospodina Kerpe.
KERPE: Kata, kamo greš? Para da se si skubla s njekijem.
KATA: Kerpe, ona starež ktio bi je forcu učinit.
KERPE: Tko je to?
KATA: Lone de Zauligo.
KERPE: Forcu? On?! Pas traditur!
KATA: I odveli ga su u tamnicu.
KERPE: Jeda ga objese kako psa! Pođ’ doma ti, ja ću it na podestata. Forcu! Ah, impiccado per la gola!90
46. ↑ e la sua mala disavventura! (tal.) – i njegova zla sreća!
47. ↑ nemoć – “kilu, koju su Dubrovčani rugajući se pripisivali svim Kotoranima. Kotorani se u Držićevim komadima obično zovu čestim imenom Tripe (Tripče, Tripčeta), a i kotorski zaštitnik bio je sv. Tripun. Ovom Tripčetu Dubrovčanin zavodi ženu, a u IV. č. doći će do izravna susreta i uzajamnog bockanja između Dubrovčana i Kotorana, što je tadašnju publiku jamačno jako uveseljavalo.” (F. Čale)
48. ↑ fra le anime damnade del purgatorio (tal.) – među osuđenim dušama čistilišta
49. ↑ Sia in bonora! (tal.) – Neka bude sa srećom!
50. ↑ dobra brjemena nauzmem – nauživam
51. ↑ Di je Kata? – “kao i Katini tako i Mandini čakavsko-ikavski oblici pokazuju da je rodom iz Krkra (tj. Korčule). Kata je inače, vidjeli smo, ostala čekati dok Anisula obavi ono što su se dogovorile u vezi sa starim Lonom.” (F. Čale)
52. ↑ tance izvodi – značenje je dvosmisleno
53. ↑ k vratom – k vratima
54. ↑ ne vim – ne znam
55. ↑ ima doć – misli na dogovor s Anisulom i na varku sa starim Lonom
56. ↑ s mladićem – s Dubrovčaninom, s kojim je dosad bila
57. ↑ starež – Lone de Zauligo
58. ↑ od Erkule… Orlando – “pozivanje na poslovične simbole junaštva i snage, na najvećeg junaka grčke mitologije odnosno na prvog paladina Karla Velikog, mora da je u izrazitoj suprotnosti s fizičkim svojstvima nemoćna a pohotnog starca, čija je svaka riječ ovdje smiješna. Lone misli na Orlanda, junaka glasovitog Ariostova spjeva Mahniti Orlando, kojega spominje i protagonist Arkulina, gdje se (III, I) misli na paladinov kip u Dubrovniku. Usp. i Venere, st. 59. – Dodajmo da je Lone umanjenica od Leonardo, odnosno od mletačkog oblika Lunardo.” (F. Čale)
59. ↑ kaže – pokaže, iskaže
60. ↑ benedeti i blaženi dan – kao što će u idućem činu, u prizoru s Anisulom, učiniti Pedant Krisa, koji poznaje repertoar petrarkističke ljuvene frazeologije, i Lone se ovdje služi izlizanim frazama preuzetim iz osobito poznatog Petrarkina soneta LXI i njegove obradbe kojoj je autor Šiško Menčetić, “Blaženi čas i hip…” (F. Čale)
61. ↑ Žudjel – Židov
62. ↑ sia in bona ora! (tal.) – Neka bude sa srećom!
63. ↑ Anisula … – to govori Anisulina djevojka, koja s njom surađuje
64. ↑ čin’ da valjaš – opošteni se!
65. ↑ uzumjedbude – bude umjela
66. ↑ žî mi ja tvoja – živjela ja, života mi moga
67. ↑ La xe una gran donna (tal. mletački) – Velika je žena
68. ↑ samoga – jedinoga
69. ↑ sidi – siđi
70. ↑ la necessità ne ima ledže – hrvatsko-talijanskom mješavinom reproducirana dubrovačka poslovica “nevolja ne ima zakona” (Daničić, 78). Mletački glasi “Necessita no g’ha lege” (Pasqualigo, 74), talijanski “La necessita non ha legge” (Giusti, 46) (F. Čale)
71. ↑ Che error ch’ho fatto (tal.) – Kakvu li sam grešku napravio
72. ↑ Dio te la mandi bona! (tal.) – Bog ti dao sreću!
73. ↑ ne uzumjetbudem – ne budem umjela
74. ↑ diferencije (tal.) – rasprave, razlike
75. ↑ Chie bella terra chiesta! … (tal.) – Kako je lijepa ova zemlja! Lijepe kuće šetati lijepo, lijepe gospe, lijepo muškarci, lijepo kuća, lijepo prodati dućan, kruh, vino, srdjela, sve; ali ljepše, jako lijepe gospe… zlato; “… ova epizoda s Grkom proishodi iz autorova realističnog promatranja suvremenog svijeta u svoj njegovoj raznolikosti jezika i tipova među kojima je i ovaj “mornar Grk, koji traži ljubavne pustolovine u erotikom zasićenoj atmosferi lučkog grada. On hvali ljepotu kotorskih žena i nudi jednoj svoje srce: Ah, bella garzuna: Mi ti voler ben e chiesto cor dar per tuo amor! Držić je za ovo tipično lice s ulice jednog našeg primorskog grada izabrao Grka, jer je njih i Arbanasa od stranih mornara, bilo najviše na dalmatinskim brodovima” (Batistić). Mislim, međutim, da je taj Grk, kao i grk Albanez u Arkulinu, bio tzv. stradiotto (tal., prema grč. stratiótes, vojnik), kako su se nazivali pripadnici konjice, obično Albanci, Grci, Bugari, pa i s područja Dalmacije, koje je Venecija organizirala da se suprotstavljaju turskim provalama, pa tom zvanju odgovara i naziv Grk odnosno Grk Albanez. Postao je i komički lik koji se pojavljivao u komediji dell’ Arte i govorio mletačko-grčko-skjavunskom mješavinom.” (F. Čale)
76. ↑ ni je sad već iskah – niti ću je sada više tražiti
77. ↑ Ah, bella garzuna! … (tal.) – Ah lijepa djevojko! Ja te voljeti i ovo srce dati za tvoju ljubav!
78. ↑ anima chiesta kela tua, garzuna bella (tal.) – nije posve razumljivo; otprilike: “ova duša je tvoja, lijepa djevojko” (F. Čale)
79. ↑ Mi portar tu cor dentro la, garzuna bella (tal.) – Ti mi odnijeti srce tamo unutra, lijepa djevojko
80. ↑ da Krise – možda bi trebalo čitati: “da krij se”
81. ↑ Mi star dormir, chie non manziar, non bever, spettar, garzuna bella (tal.) – Ja spavati, ne jesti, ne piti, čekati, lijepa djevojka…
82. ↑ Ben zorno, signor (tal.) – Dobar dan, gospodine
83. ↑ Addio, fratello! (tal.) – Bog, brate!
84. ↑ Grube – “ta se Gruba samo ovdje spominje; valjda prati Kotoranina” (F. Čale)
85. ↑ Per Dio, chiella garzona bella voler far mal! (tal.) – Boga mi, ona lijepa djevojka htjeti mene biti!
86. ↑ can traditur! (tal.) – pasji izdajico!
87. ↑ Traditor! (tal.) – Izdajico!
88. ↑ Chie? Voler far forza garzona virzine? Ti star la gola inpiccado! (tal.) – Što? Htjeti silovati nevina djevojka? Tebe za vrat objesiti!
89. ↑ Chie far zovani: Vecchî far … (tal.) – Što raditi mladi? Stari zlo raditi! Bijela brada ići javna kuća – sramota! Ja ovdje šetati, s djevojka govoriti, s jezik dodirnuti, – rukom Bože sačuvaj! Silovati – Bože sačuvaj, Bože sačuvaj! Gledati okom, ne igrati rukom; govoriti jezikom, biti pametan i sluga djevojci, a ne zlo činiti. I ostaj zbogom
90. ↑ impiccado per la gola! (tal.) – za vrat ga objesiti!