Prvi prizor
VUKODLAK, KOJAK, GRUBIŠA, VLADE.
Priđe1 neg se šena odkrije Vlasi govore.2
VUKODLAK
Ah, vince gizdavo, milo ti si piti,3
tebe ti je pravo do neba slaviti!
Vodice studene, meni ćete oprostit,
na piru u mene4 nećete ni prag prit!
Med njeki ushvale kakono slatku stvar,
pri vincu ostale slasti su za ništar!
Što ‘e papar ki grije i čafran veseli?
Tko vinca ne pije, vazda se dreseli.
KOJAK
Bog da’, Vukodlače, ki se s vincem rveš,
ali ‘e vince jače. Odkuda takoj greš?5
VUKODLAK
Ja sam Grizivino a nijesam Vukodlak:
grizem, žvem, ijem vino brz, krjepak, hitar, lak.
Uklon’ se svak meni, knezu Grizivinu;
prilike meni nî6, kad što dobro pinu7.
KOJAK
Nut hlapa gdi hlapa! Hlapa’, hlape, takoj!8
Da je peču štapa!9 Nu čeka’, svinjo, stoj!
VUKODLAK
Muči10, kozo, muči! Jučer me vlastelin,
Vlahe Držić, ruči11, vlasteoski pravi sin,
da ću pjan i sit bit za vas mjesec ovi.12
KOJAK
Odkle ideš13, umiješ rit? Jeli te vukovi!
VUKODLAK
Ženi se taj mladić i vodi vladiku
roda Sinčičevîć anđeosku priliku.
Stárom tî vlasteli mjere srebro i zlato.14
KOJAK
Istom hlap dedeli15! Ter, kozo, gdi je to?
VUKODLAK
Vreću jarebica jučera mu prodah
i peset piplica, i dobru platu imah.
KOJAK
Svinja je nješto snio, ter pjan sad bugari.
VUKODLAK
Bogme sam iznio pô torbe dinari.
KOJAK
Nu čeka’, hlapino, neć’ rijet odkle ideš?16
VUKODLAK
Znaš, ere je vino sa mnome; kud urveš?17
KOJAK
Sinovče18, uzmi bat, omjeri mu pleća!
VUKODLAK
Bogme ti činih znat što je vruća leća.19
Nut bijede20, ku ište21 u Dubrovniku oženit!
Što će ovo smetlište?22
KOJAK
Što hoćeš, svinjo, rit?
Jeda mu neće dat djevojku kmecku kćer23?
A da ti ‘e, svinjo, znat; govoreno ‘e jučer
u Gradu za njega24, odkle pjan ideš ti;
djevojku mu i svega25 obećaju dati.
Vlahe26, gdi si bio i, hlape, gdino si
glavu vina nalio?
VUKODLAK
Grbavoj toj kozi?
A prem za njim mraše njeka godišnica27,
sve me ispitovaše ovacijeh rilica28;
a prem se će vitez uza nju ispokojit29,
a za nidan30 pinez neće ga ona izgubit.
GRUBIŠA
Ako nije lijepa, neću ju uzeti.31
VUKODLAK
Jednim je okom slijepa.
GRUBIŠA
Da neka ide k šteti!
Neću ni pozirat na tu ja, majde t’ ne!
VUKODLAK
Dat ti će izbirat vitezu s krajine!
Gdje ti ‘e konj, kopje i štit, junače, za boga
na polje da ti ‘e izit? I govna li ovoga
mislite ženiti?
KOJAK
Mislimo, hlapino!
GRUBIŠA
Ter što hoć’, jarče, riti?
KOJAK
Probav’, svinjo, vino,
inako t’ ovaj bat omlatih o glavu.
VUKODLAK
Istom me nemoj dat izjes tomu lavu, –
nemoj, gospodine, prosti mi boga rad!
GRUBIŠA
Kurvine hlapine!
KOJAK
Sinovče, hod’mo u grad.
VUKODLAK
Kako upravite u Pločku ulicu32,
u rep celunite Rusu Milašicu;
a ti, krajičniče, Orlandu se javi…33
KOJAK
Nut gdi svinja viče!
VUKODLAK
… da t’ ono opravi.
GRUBIŠA
Pjanico uscana, još ti ću odgristi nos,
proće malo dana.
VUKODLAK
Grubiša, nu ti moz!
Što mi se gonenu?
“Zovem se Sedmi muž, prezime Dugi nos,
nosim dom kako spuž na sebi gdi sam gos34.
Pijem vince bez vodice;
voda mi je bistra mila,
gdi ma ljubi35 mije lice,
kad je od ruže venčac svila.36 ”
VLADE, mati Grubiše
Mlađahti sinko moj, djetece mo’e drago,
kuda mi ideš toj, moje velje blago?
Kuda mi hoćeš poć, mo’e vito kopjice,
a majku hoćeš oć, da roni suzice,
da tebe, sunačce, tva majka ne gleda,
da majci srdačce tužno se raspada?
A ti, zli čovječe, kuda mi vodiš sad
toliko daleče hranjenje moje u grad,
mu perlu, moj bosil, moj mio garopalak
koji sam ja gojil’ u staros mu štapak?37
VUKODLAK
Oto ga ide prodat, bracki ti ću riti;
nemoj mu š njime dat, sestrice, otiti.
KOJAK
Pođ’ s vragom i š njime! Jeda38 ga ja vodim?
On putem svojime, a ja mojim hodim.
VLADE
Vrati se, sinko moj, k tvomu stanku, mîle,
ne hodi mi takoj, da te ne uzmu vile,
ke noćno kon vode, moj sinko ljubeni,
tanačce izvode u gori zeleni.
VUKODLAK
Čuva’ ga od vila! Ako ga vidješe
tako ličca mila, ončas ga uzeše!39
VLADE
Jaoh meni, ne sluti40, molju41 te, junače!
zlo mi srce ćuti! Hodi mi, moj brače.
GRUBIŠA
Majde t’ ga neću sad vragut bat domom it,42 –
svakako poću u Grad djevojku isprosit.
Bogme ga na pašu ne mogu veće it;
ja se sam, da t’ kažu43, odlučio oženit.
Njeka godišnica za mene sve pita
kako mjesec lica.44
VUKODLAK
Ku li gospar pita
priklami i ckvarom?45 Jes, bogme, za njim mre.
VLADE
Nemoj ve, sinko, tom!46
VUKODLAK
I ta gospara tre!47
VLADE
Nije bo tuj gospoje; zatoj se gubine
tuj čine svakoje.48
VUKODLAK
Kadgodi se i pine49.
VLADE
Um’ju godišnice i gosparu bradu
oskubsti50, obijesnice, tamo u tomem gradu,
gospi odgovarat i, što mogu, krasti,
i po gradu udarat, kučetine, u lasti;51
ckvaru opilaje52, a hljebe mažući
zadnjicâ svaka je, da im ih nî moć53 vući;
a vina lončine sve pune imaju
što kradu, rabine, pak pjane igraju.
S gospodarom vole na baštinu obit54
neg s gospom; tuj stole nose gdi će sidit.
Koliko ohšubâr55 gospe im omlate
o glavu, – čudna stvar, kako u gvozdje mlate;
tvrđe su glavine neg sohe hrastove,
a kako kravine vazda su jalove.
VUKODLAK
Naš vitez to bi ktio, mliječno štogodi;
bez truda rad bi bio da mu odar plod plodi.
KOJAK
Nut svinje uscane, gdi neće, brate moj,
da nas se ostane!
VUKODLAK
Grubiša, ja sam tvoj:
peci loj, ter se goj, i brate zbogom stoj!
VLADE
Ohaj ve, sinko moj, graćcke56 godišnice
voditi na stan svoj hude puštenice.57
Ja ti ću u selu djevojku isprosit
gizdavu Veselu, ka ti će draga bit.
GRUBIŠA
Ja hoću pritilu, da me u zimu grije.58
VUKODLAK
Nađ’ mu gorsku vilu! Za žiganta nije
ka suha kožina59; nađi mu pritilo,
ne umori sina, bludilo tve milo.
GRUBIŠA
Ohaj me se, jarče! Ah, pjanče uscani!
Oto za nas parče parci i neznani.60
1. ↑ priđe – prije
2. ↑ Vlasi dakle govore s proscenija, među publikom, prije nego što se digne zastor. Fantastični mitološki prizori prikazuju se na sceni.
4. ↑ na piru u mene – na mom piru
5. ↑ Odkuda takoj greš? – Vukodlak mu neće na to odgovoriti, jer je pod utjecajem vina.
6. ↑ prilike meni nî – nema mi sličnoga, nema mi ravnoga
7. ↑ pinu – popijem, pijucnem
8. ↑ hlap – pogrdni naziv za seljaka, iz čega je izvedeno “hlapati”, prostačiti
9. ↑ Da je peču štapa – da mi je imati komad štapa
10. ↑ muči – šuti
11. ↑ ruči – obeća (od gl. ručiti – čvrsto obećati pruživši ruku)
12. ↑ Svadba je trajala cijeli mjesec.
13. ↑ Odkle ideš – pita ga drugi put, opet uzalud
14. ↑ Stárom tî vlasteli… – Stár je dubrovačka mjera za žito (oko 8 litara)
15. ↑ dedeli – blebeće
16. ↑ odkle ideš – pita ga treći put
17. ↑ Znaš, ere je vino sa mnome; kud urveš? – Znaš da je vino sa mnom, kud žuriš? (Objašnjava mu zašto mu nije ranije odgovorio na to pitanje)
18. ↑ Sinovče – obraća se Grubiši
19. ↑ Bogme ti činih znat što je vruća leća – Pokazat ću mu što će mu se dogoditi (samo neka me udari)
20. ↑ Nut bijede – odnosi se na Grubišu, kojega vode u Dubrovnik gdje je sve spravno da mu dadu djevojku s kojom će se oženiti
21. ↑ ište – namjerava (Kojak), nastoji
22. ↑ Što će ovo smetlište? – Vukodlak se ruga Grubiši, jer je odmah pogodio da ga idu ženiti: “Možda je Grubiša imao zataknutu ružu ili kakav drugi cvijet, kakav je običaj u nekim selima za takve prilike živ i danas. – Sjećam se iz djetinjstva kako bi roditelji znali ići sa sinom u prosce sa zataknutim ružmarinom (…), a znao se gdjekad naći i kakav podrugljivko koji bi zadirkivao mladića peckavim dobacivanjima” (Švelec).
23. ↑ kmecku kćer – godišnicu; godišnice su seoske djevojke koje su gradski gospari uzimali za sluškinje u gradu, najčešće na godinu dana, dok se ne bi udale
24. ↑ govoreno ‘e jučer u Gradu za njega – preporučen je jučer u Gradu (da mu dadu godišnicu)
25. ↑ svega – misli se za poputbinu djevojci kao miraz
26. ↑ vlahe – vokativ od vlah, također pogrdni naziv za seljaka
27. ↑ Sve što slijedi o godišnici izmislio je da bi se sprdao s glupim Grubišom.
28. ↑ ovacijeh rilica – ovakvih usta; “Bit će kretnjama pokazao kako ima velika usta” (Švelec)
29. ↑ ispokojit – smiriti, utješiti (s lascivnim prizvukom)
30. ↑ nidan – nijedan, tj. za nikakve novce
31. ↑ Grubiša ne shvaća da se Vukodlak poruguje izmišljajući da poznaje djevojku.
32. ↑ Pločka ulica – ulica u Dubrovniku; Rusa Milašica vjerojatno je stvarna osoba
33. ↑ krajičniče, Orlandu se javi… – “krajičnik” je “vitez s krajine”. Orlando je glasoviti dubrovački spomenik srednjovjekovnom heroju i palatinu Karla Velikog Rolandu (tal. Orlando). Pred njim se u Dubrovniku prodavalo vino. Smisao ove šale je: javi se Orlandu, najvećem junaku, da ti kao ženiku opravi “ono”, spolni organ.
34. ↑ gos – gost
35. ↑ ma ljubi – moja ljuba, moja draga
36. ↑ Isti se stihovi (od Zovem se… do … venčac svila) nalaze i u Noveli od Stanca (stih 151-156); radi se o pučkoj pjesmici. Prema narodnom vjerovanju, vukodlak sa sobom nosi svoj dom kao puž kućicu. Sedmi muž je vjerojatno maska iz starih svadbenih običaja.
37. ↑ u staros mu štapak – da mi u starosti bude štap, potpora
38. ↑ jeda – zar, kao da
39. ↑ Dakako, ironično, jer Grubiša čini se nije osobito lijep.
40. ↑ ne sluti – ne daj naslutiti, ne govori tako (zbog uroka)
41. ↑ molju – molim
42. ↑ Majde t’ ga neću sad vragut bat domom it – baš se sada neću pomaknuti ni koraka prema kući
43. ↑ kažu – kažem
44. ↑ kako mjesec lica – lica poput mjeseca, tj. bijela
45. ↑ pita pirklami i ckvarom – hrani uštipcima i masnom juhom (koje su godišnice krale u škrtih gospodarica; ovdje gospodar potajice od supruge hrani godišnicu dobrom hranom)
46. ↑ Nemoj ve, sinko, tom – nemoj se tom oženiti
47. ↑ gospara tre – opscena primjedba; Vukodlak objašnjava kako godišnica gosparu uzvraća
48. ↑ Nije bo tu… – Tu nema gospodarice, pa se zato čine svakakve prljavštine.
49. ↑ pine – pije, popije
50. ↑ bradu oskubsti – osramotiti
51. ↑ udarat … u lasti – dangubiti
52. ↑ opilaje – obirući
53. ↑ nî moć – nije moguće
54. ↑ na baštinu obit – otići na baštinu, imanje, posjed izvan grada, ljetnikovac (ljetnikovci tada postaju uobičajeni kod dubrovačke vlastele i bogatog građanstva, osobito na Rijeci dubrovačkoj)
55. ↑ ohšubare – papuče od pluta, cokule kojima gospodarice gađaju godišnice
56. ↑ graćcke – gradske
57. ↑ hude puštenice – zle raspuštenice
58. ↑ Seoska djevojka Vesela je očito mršava, pa se Grubiši ne sviđa.
59. ↑ suha kožina – suha koža, tj. mršava žena
60. ↑ Oto za nas parče parci i neznani – eto su našim odvjetnicima postali i pozvani i nepozvani (parci – odvjetnici; parčiti – parničiti)